2016
Ko e Mālohi Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá
Tīsema 2016


Ko e Mālohi Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá

Mei ha lea ʻi ha Fakataha Lotu ʻa e Polokalama Ako ʻa e Siasí, “His Grace Is Sufficient for You,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí he ʻaho 3 ʻo Sune 2014. Ke maʻu kakato ʻa e leá, vakai ki he devotional.byuh.edu.

ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻaloʻofá ke ne fakaʻatā kitautolu ke tau tauhi haohaoa ange ʻa e ngaahi fekaú mo ʻaʻeva faka-Kalaisi ange, kae ʻoua ke tau maʻu ʻa e tuʻunga faka-Kalaisi kakató.

ʻĪmisi
Christ appears to the Nephites

Toʻo mei he They Brougt Their Little Children, tā ʻe Walter Rane, ʻikai ngofua ke hiki tatau

ʻI he ngaahi ʻulungaanga kotoa ʻo Sīsū Kalaisí, mahalo ko e mahuʻinga tahá ʻa ʻEne “fonu ʻaloʻofá” (Sione 1:14). ʻOku faʻa ʻuhinga maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá ʻi he folofolá ki he fakakaukau fakalangi mo e mālohi ke tāpuakiʻi, foaki ha ngaahi meʻaʻofa, pe fai ha ngāue lelei ki he kakaí. ʻOku fakamatalaʻi peheni ia ʻe he LDS Bible Dictionary: “Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻo e foʻi lea [ʻaloʻofá] ko e founga fakalangi ia ʻo e tokoní pe iví. … Ko e ʻaloʻofá ko ha mālohi fakaivia” (“ʻAloʻofá”). ʻOkú ne fakaʻatā ʻa e taha ʻokú ne maʻú ke ne fakahoko mo aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fai pe taʻemaaʻusia kapau ʻe tuku pē kiate iá.

ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e faʻahinga mālohi fakatauʻatāina peheé. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻene peheé, ʻoku malava ai ke hoko ʻo tatau mo Ia.

Ko ʻEtau Taʻemalava ʻi he Laumālié mo e Sinó

Neongo ʻe fie maʻu ke tau aʻusia ʻa e “fonu ʻa Kalaisí” (ʻEfesō 4:13), he ʻikai ke tau lava ʻo fai ia ʻiate kitautolu pē. ʻOku faʻu kitautolu takitaha ʻaki ha meʻa ʻe ua—ko ha laumālie taʻengata pea mo ha sino fakamatelie (vakai, ʻĒpalahame 3:18). ʻOku haʻu hotau laumālie taʻengatá ki he māmaní tuʻunga ʻi he ngaahi fili naʻe fai ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku hoko e ngaahi fili ko ʻeni he maama fakalaumālié ko ha konga hotau ʻulungāngá, tōʻongá, pea mo e poto fakalaumālié. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai faitatau ha ongo laumālie ia (vakai, ʻĒpalahame 3:19). ʻOku maʻu ʻe he laumālie takitaha ha tuʻunga kehekehe ʻi he poto fakalaumālié, pe māmá mo e moʻoní (vakai, T&F 93:36), ʻo fakatatau mo ʻene ngaahi fili ʻi he maama fakalaumālié. Neongo ʻe fāʻeleʻi takitaha mai hotau laumālié ʻoku maʻa mo haohaoa, pea fakaʻeiʻeiki mo lelei, ka ʻoku teʻeki ai fakatupulaki kakato ha taha ʻo hotau ngaahi laumālié ki he fonu ʻa Kalaisí. ʻE ala fakahaohaoaʻi e laumālié lolotonga e ako ʻi he moʻui fakamatelié pea mo ha toe aʻusia makehe ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ka ko hono fakahaohaoaʻi ʻo e laumālié ʻoku ʻikai kakato kae ʻoua ke hoko e Toetuʻú.

Makehe mei he taʻehaohaoa lolotonga hotau laumālié, ʻoku taʻehaohaoa foki mo hotau sino fakamatelié. Neongo ʻenau fakaofó, ka ʻoku moʻulaloa hotau sino fakamatelié ke popo, hōloa, pea mo mate pea ki ha ngaahi holi, uʻa, pea mo ha ngaahi ongo naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi kimuʻa. ʻOku mātuʻaki faingataʻa ʻi he faʻahinga tūkunga peheé ke moʻulaloa kakato ʻa e sinó ki he loto ʻo e laumālié. ʻOku lahi fau e moʻulaloa ʻa e laumālié ki he tuʻutuʻuni ʻa e sinó. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi laumālie maʻongoʻonga kuo omi ki he māmaní, ne nau fāifeinga ke oʻi honau sino fakamāmaní. Naʻe kalanga ʻa Nīfai, “ʻOku mamahi ʻa hoku lotó koeʻuhí ko hoku kakanó.” “ʻOku kāpui au, ʻi he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi angahala ʻa ia ʻoku faingofua ʻaupito ʻeku moʻua ki aí” (2 Nīfai 4:17, 18; vakai foki, veesi 27).

ʻOku ʻai ʻe he fepaki ʻa e laumālié mo e sinó ke toe faingataʻa ange, ʻe ha foʻi moʻoni ʻe taha ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ngaohi hotau sino fakamatelié ʻaki ha nāunau ʻo ha maama kuo “hinga,” ʻa ia ʻokú ne ʻoange ai kia Sētane ha “mālohi ke fakapōpulaʻi” (2 Nīfai 2:29). Naʻe fai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻa e fakamatala ko ʻení: “ʻOua te mou mahalo ʻe ʻi ai ha taimi te tau tauʻatāina ai ʻi he kakanó mei he ngaahi fakatauele ʻo e angahalá.“ “ʻOku fakakaukau ha niʻihi ʻe lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻi he kakanó mo e laumālié pea nau hoko ʻo mātuʻaki haohaoa ʻo ʻikai ke nau toe ongoʻi ʻa e haʻahaʻa ʻo e mālohi ʻo e fili e moʻoní. Ka ne lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e tuʻungá ni ʻi he kakanó, he ʻikai toe lava ia ʻo mate, pe kei nofo ʻi māmani ʻa ia ʻoku hulufau ai ʻa e angahalá. … Te u pehē te tau kei ongoʻi maʻu pē haʻahaʻa ʻo e angahala ʻi he ʻetau moʻuí, pea fāifai ʻo tau fakalaka atu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e maté.”1

Ko e Mālohi Fakalangi ʻo e ʻAloʻofá

ʻOku tau fie maʻu ha mālohi fakalangi ko ē te ne lava ʻo liliu hotau laumālié fakataha mo hotau ngaahi vaivai lolotongá mo e taʻemalavá ko ha ngaahi ʻotua, fakataha mo e ngaahi ivi, ʻulungaanga, pea mo e malava kotoa ʻoku haʻu mo iá. Fakafetaʻi, he ʻoku ʻi ai ha mālohi fakalangi pehē; ko e ʻaloʻofa ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku toki tuʻunga pē ʻi hono foaki e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá hano “fakalahi” (ʻĒpalahame 3:26) mai kiate kitautolu, hangē ko e taimi ʻoku tau maʻu ai e fonu ʻo Kalaisí. ʻIo, ko e founga tofu pē ʻeni ne maʻu ai ʻe Kalaisi Hono fonú.

Hangē ko hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá, “Ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24). Ka, kapau te tau taʻetokanga, leʻei, pe fakaliʻeliʻaki e ngaahi tāpuaki ʻaloʻofa ʻoku tau maʻu mei he ʻEikí, “[ʻoku] taʻofi ʻa e ngaahi meʻa lalahi ange” meiate kitautolu (3 Nīfai 26:10). ʻOku tau maʻu ʻi he ngaahi tūkunga peheé ʻa e “ʻofa tōnoa ʻa e ʻOtuá” (2 Kolinitō 6:1) pea tau aʻu ʻo “hinga mei he ʻaloʻofá“ (T&F 20:32) fakaʻaufuli.

ʻOku fokotuʻu kotoa mai ʻe he ngaahi meʻá ni kuo pau ke tau ako ʻa e faʻa kātakí ʻiate kitautolu pea mo e niʻihi kehé, ʻi hotau ngaahi vaivai mo e tōnounou lolotongá, pea kuo pau ke tau ako ʻa e vilitakí ʻi he founga māmālie ʻo e tupulaki ki he haohaoá ʻoku ʻikai ha toe kalofaki mei aí.

Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku tokoni kiate kitautolu e mahino ʻo e founga ʻoku foaki ai e ʻaloʻofá ke mahino hono fakaʻatā kakato ʻe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ke fakafonu kitautolu ʻe he ʻaloʻofá. Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻaloʻofá (vakai, Loma 5:1–2). Ko e moʻoní, ʻamanaki leleí, ngāué, mo e fakamoʻoni fakamahinó ko e ngaahi ʻelemēniti ia ʻo e tuí pea mo e hala ki he maʻu ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he aʻusia ʻa Pita ʻi heʻene fononga he fukahi tahí ki he ʻEikí. Naʻe tofanga ʻa Pita mo e kau ākongá ʻi ha tahi houtuʻu, ʻo tatau mo kitautolu he taimi ʻe niʻihi. Naʻe hāʻele mai ‘a Sīsū kiate kinautolu ‘i he fukahi tahí, mo fakaafeʻi ke nau ō ange kiate Ia. Naʻe hifo mai ʻa Pita mo e ʻamanaki lelei, mei he vaká ki he tahi hoú ʻo fononga atu ki he ʻEikí. Naʻe hanga ʻe heʻene ʻamanaki lelei ʻia Kalaisí, fakataha mo ʻene ngāue lototoʻá, ʻo fakaʻatā ia ke ne maʻu e mālohi ke fononga he fukahi tahí. Ka, naʻe veiveiua ʻa Pita ʻi heʻene mamata ki he ʻākilotoa ia ʻe he matangi mālohí, pea kamata ke ngalo hifo. Naʻe kalanga ai, “ʻEiki, fakamoʻui au.” ʻOku lekooti he folofolá naʻe “mafao leva ʻa e nima ʻo Sīsuú ʻo ne puke ia” (Mātiu 14:30–31). Ko e taimi naʻe tukutaha ai e fofonga ʻo Pitá ki he ʻEikí mo ngāue ʻi he tuí, naʻá ne maʻu e mālohi ke fai e meʻa naʻe ʻikai ke ne lava ʻiate ia peé—ke ʻaʻeva ʻi he fukahi tahí.

ʻĪmisi
The Savior Walked on Water

Toʻo mei he The Savior Walked on Water, tā ʻe Walter Rane, ʻikai ngofua ke hiki tatau

Ko e taimi naʻe toʻo ai e fofonga ʻo Pitá mei he ʻEikí pea veiveiuá, naʻe motuhi ai ʻe Pita ia mei he mālohi ko iá, pea tuku tokotaha ai, pea kamata ke ngalo hifo. Fakatokangaʻi fakalelei e meʻa ne fai ʻe he ʻEikí ki he ui tokoni ʻa Pitá. Naʻe fakamafao “leva” ʻe he ʻEikí Hono toʻukupú ke fakamoʻui ia. Ko e tuʻunga maʻungofua ia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻo ʻetau faingataʻaʻiá.

Fakatomala

Ko e fakatomalá ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ia ʻokú ne ʻai ʻa e ʻaloʻofá ke ne fakafonu kitautolú. Naʻe akoʻi ʻe Molomona: “ʻOku monūʻia ʻa kinautolu te nau fakatomala pea tokanga ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá; he ko e faʻahinga ʻeni ʻe fakamoʻuí. Pea ʻofa ke tuku ʻe he ʻOtuá … ke fakatafoki ʻa e tangatá ki he fakatomalá mo e ngaahi ngāue leleí, koeʻuhi ke lava ʻo fakafoki ʻa kinautolu ki he ʻaloʻofa koeʻuhi ko e ʻaloʻofa, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi ngāué” (Hilamani 12:23–24). ʻOku mahino mei he potufolofola ko ʻení ko e loto fakatomalá mo e ngāue leleí ʻoku fenāpasi ia mo e ʻaloʻofá.

Fakakaukau ki he sīpinga ʻa ʻAlamā ko e Siʻí. Ko ia, mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, “ko e fakalielia taha ʻi he kau faiangahalá” (Mōsaia 28:4). ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻAlamaá, naʻe fakaeʻa ki ai ʻa e ngaahi angahala mo e faikovi kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe hoko ʻi he taimi pē ko iá ʻo “mamahiʻia ʻi he fakamamahi taʻengata” (ʻAlamā 36:12). Naʻá ne pehē, “Naʻe hanga ʻe heʻeku fakakaukau pē ki haʻaku hū atu ki he ʻao ʻo hoku ʻOtuá ʻo tautea hoku laumālié ʻi he fuʻu ilifia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi“ (ʻAlamā 36:14). Ka naʻe manatuʻi ʻe ʻAlamā naʻe lea ʻene tamaí fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ke fai ha fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Naʻe ueʻi ia ʻe he manatú ni ke tangi ai ʻi hono lotó, “ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au” (ʻAlamā 36:18). ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ʻikai ke ne “toe manatuʻi [hono] ngaahi mamahí” pea “ʻikai toe tauteaʻi ʻi [heʻene] manatu ki [heʻene] ngaahi angahalá” (ʻAlamā 36:19).

ʻĪmisi
angel appears to Alma the Younger

Detail from Alma, Arise, tā ʻe Walter Rane, ʻIkai ngofua ke hiki hano tatau.

Naʻe fakatupu ʻe he fakatomala fakamātoato e laumālie ʻo ʻAlamaá ha mālohi naʻá ne fakamaʻa ia mo liliu ko ha tangata foʻou. Naʻe ʻikai toe feinga ke fakaʻauha e Siasi ʻo e ʻOtuá. Ka, ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí, naʻe ngāue ʻa ʻAlamā ke langa hake Siasí ʻaki ʻene ngāue ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau fakatomala mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko e ului ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mei he fakalielia taha ʻi he kau faiangahalá ʻo hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ko ha sīpinga mahino ʻo e mālohi e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke fakatonuhiaʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú kātoa.

Loto Fakatōkilalo

Ko e tefitoʻi moʻoni hono tolú ko e loto fakatōkilalo. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molonai, “ʻOku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó; he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27). Ko e ngāue ʻa e ʻaloʻofá ko hono ʻai e ngaahi meʻa vaivaí ke mālohi.

Kapau ʻoku mahuʻinga e loto fakatōkilaló, ta ʻoku totonu ke tau fehuʻi pe ko e hā ʻa e loto fakatōkilalo. Ko hono fakanounouʻí, ko e loto fakatōkilaló, ko e tukulolo ia e loto ʻo ha taha ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo foaki kiate Ia ʻa e lāngilangí, ʻi he meʻa kuo lavaʻí. ʻOku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻi he meʻá ni. Naʻe hāsino moʻoni ʻEne loto fakatōkilaló mo ʻEne tukuloló ʻi he lolotonga ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻe lotu ʻa Sīsū “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39). Naʻe lōmekina ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa Kalaisi ʻi he meʻa ko ʻení.

Faivelengá

Ko e tefitoʻi moʻoni hono faá ko e loto fakatōkilaló. Hangē ko hono akoʻi ʻe Nīfai hono kakaí, “ʻOku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). ʻE lau ʻe ha niʻhi e potufolofolá ni ʻo fakaʻuhingaʻi ʻoku taʻofi e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuo fai hotau lelei tahá. ʻOku ʻikai ke u tui pehē. ʻOku hulufau e sīpinga ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kuo fai maʻá e tangatá taʻefai ʻe he tangatá ha meʻá. Hangē ko ʻení, ko e mālohi ʻo e Toetuʻú ʻoku fai ia maʻá e taha kotoa ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá tatau ai pē pe ko e hā ʻoku fai ʻe he fakafoʻituituí. ʻOku mahino kiate au ko e ʻuhinga ʻo e pehē ʻe Nīfai “ka hili e meʻa kotoa pē [te tau] ala faí,” ʻoku hoko mai ʻe ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau faivelenga aí. Hangē ko ia ne tohi ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni, ko e mēmipa kimuʻa ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko e meʻaʻofa ko ia ʻa e Fakamoʻuí ʻo e ʻaloʻofá kiate kitautolú ʻoku ʻikai fakangatangata ia ʻi he moʻuí ki he ʻhili’ ʻetau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá. Te tau lava ʻo maʻu ʻEne ʻaloʻofá, kimuʻa, lolotonga, pea mo e hili ʻo e taimí, ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻi aí.”2

Fakakaukau ki he sīpinga ʻo e tokoua ʻo Sēletí. Naʻe talaange ki ai ke ne foʻu ha ngaahi vaka pea fakaʻaongaʻi ia ke kolosi ai he tahí. Naʻe faipau e tokoua ʻo Sēletí ʻi he sitepu kotoa ke muimui he fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻI heʻene fakaʻosi e ngaahi vaká, naʻe hohaʻa e tokoua ʻo Sēletí he fakapoʻuli ʻa e ngaahi vaká peá ne kole ai ki he ʻEikí ke Ne ʻomi ha maama. Neongo naʻe mei lava pē ʻe he ʻEikí ʻo ʻoange ki he tokoua ʻo Sēletí ha founga, ka naʻá Ne fehuʻi ange, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?” (ʻEta 2:23). Ko e foungá, naʻe teuteu ʻe he tokoua ʻo Sēletí ha foʻi maka ʻe 16, ʻomi kinautolu ki he ʻEikí, pea kole ange ke Ne ala ki ai koeʻuhí “ke ulo atu ʻi he fakapoʻulí” (vakai, ʻEta 3:1–4).

Naʻe teʻeki ai fakaʻosi kotoa ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ke ne faí, neongo ia, naʻe mafao mai ʻe he ʻEikí Hono mālohí koeʻuhí ko e tokoua ʻo Sēletí, ʻo ala takitaha ki he ngaahi foʻi maká ʻo fakatupu ke nau ʻomi ʻa e maama naʻe fie maʻu ki he folau ne teuakí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻi hono fai ʻení, ʻa ʻEne finangalo mo mateuteu ke fakaaʻu mai Hono mālohi fakalangí ʻi heʻetau faitūkuingata e lelei taha ʻoku tau lavá.

Talangofuá

Ko e tefitoʻi moʻoni hono nimá ko e talangofuá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú … te mou maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa” (T&F 93:20). Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe Molonai: “Kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻemāʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32).

ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻikai makatuʻunga e ʻaloʻofá ʻi heʻetau talangofua haohaoá, ʻo ʻikai holoki ai e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí ke tauhi e ngaahi fekaú pe ko e tuʻutuʻuni ʻa Molonai ke tau fakafisi mei he ngaahi anga taʻemāʻoniʻoni kotoa peé. Kapau naʻe makatuʻunga ʻa e ʻaloʻofá ʻi heʻetau tauhi haohaoa e ngaahi fekaú pe ko ʻetau fakafisi kakato mei he ngaahi anga taʻemāʻoniʻoní kotoa, tā ʻe taʻofi kitautolu heʻetau tōnounou taʻetukú mei hano maʻu e ʻaloʻofá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakataumuʻa ʻa e ʻaloʻofá ke tau lava ai ʻo tauhi kakato ange ʻa e ngaahi fekaú mo ʻaʻeva fakaʻotua ange, kae ʻoua ke tau aʻusia e tuʻunga kakato ʻo Kalaisí. 

Kuo pau ke mahino ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí ke tauhi e ngaahi fekaú mo e tuʻutuʻuni ʻa Molonai ke tau fakafisi mei he ngaahi anga taʻemāʻoniʻoni kotoa peé, ko hono fai e meʻa kotoa ʻi he lelei taha ʻoku tau lavá. Neongo ʻoku mahuʻinga e ngāué, ka ʻoku mahuʻinga ange ngaahi taumuʻa hotau lotó.

Ko hono Maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fekumi ki he Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Laumālié

Ko e tefitoʻi moʻoni fakaʻosí ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo fekumi ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié (vakai, Mōsaia 18:16). ʻIo, ʻoku fakafonu kitautolu ʻaki e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne tufaki mo ʻomi e ngaahi mālohi fakamāʻoniʻoniʻi, fakaivia, mo fakahaohaoa ʻo e ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻeni ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … ʻokú ne fakaakeʻi ʻa e ngaahi tapa kotoa ʻo e potó, fakatupulaki, fakalahi, mo fakahaohaoaʻi ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi ʻofa fakanatulá kotoa, pea mo liliu kinautolu, ʻaki e meʻafoaki ʻo e potó, ki honau fakaʻaongaʻi totonú. ʻOkú ne tataki fakalaumālie, fakatupulaki, tanumaki, pea mo fakamatuʻotuʻa ʻa e ngaahi ongoʻi ʻofá, fiefiá, uʻá, ongoʻi fakakāingá, pea mo e ngaahi ʻofa lelei taha ʻo hotau natulá. ʻOkú ne fakatupu ʻa e angamaʻá, manavaʻofá, angaleleí, angavaivaí, angamaluú mo e angaʻofá. ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e hoihoifua, tōʻonga mo e fōtunga ʻo e tokotahá. ʻOkú ne faitokonia ʻa e moʻui leleí, iví, pea mo e ngaahi ongoʻi ʻo e feohí. ʻOkú ne fakalongomoʻuiʻi ʻa e ngaahi tapa kotoa ʻo e tangata fakaetuʻasinó mo fakaʻatamaí. ʻOkú ne fakamālohia mo fakaivia ʻa e ngaahi neavé. Ko hono fakanounoú, ʻoku hoko ia, ʻo hangē ko e kuo hilí, ko e uho ki he huí, fiefia ki he lotó, maama ki he matá, fasi ki he telingá, pea mo e moʻui ki he tangata kakató.”3

ʻOku hoko mai e faʻahinga tāpuaki peheé kiate kitautolu ʻi heʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní he hili ʻo ʻetau papitaisó mo e hilifakinimá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻOasoni Palati (1811–81) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e taimi kotoa pē ʻoku nofoʻia ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha taha, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakamaʻa, fakamāʻoniʻoniʻi, mo fakahaohaoaʻi ia, ʻo fakatatau ki heʻene tukulolo ki hono ivi tākiekiná, ka ʻokú ne foaki foki kiate ia ha meʻafoaki, ʻo fakataumuʻa ke ʻaonga kiate ia pea mo e niʻihi kehé. … ʻOku tufaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻo fakatatau ki heʻenau faivelengá, honau tūkungá, mālohinga fakanatulá, ngaahi fatongiá, mo e ngaahi uiuiʻí; ke fakahinohinoʻi, fakapapauʻi, fakahaohaoaʻi, mo fakahaofi.”4

Ko e Feʻunga ʻo e ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá

ʻOku fonu ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe maʻu ʻe Kalaisi ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻaloʻofá mei Heʻene Tamaí peá Ne fakahoko ai ʻa e “ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa” (T&F 93:12). ʻOku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaolofa ʻi he founga tatau. ʻE fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻulungaanga mo e natula kotoa ʻo e ʻOtuá. Ko e fakaʻosí, ʻoku lava ke maʻu ʻa e mālohi fakaivia mo fakahaohaoa ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá tuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, fakatomalá, loto fakatōkilaló, faivelengá, talangofuá, mo e fekumi ki he Laumālié mo ʻene ngaahi meʻafoakí.

ʻĪmisi
empty tomb

He Is Not Here, tā ʻe Walter Rane, ʻikai ngofua ke hiki tatau

ʻOku feʻunga e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke ne hiki hake koe mei he maté mo e angahalá pea mo fakakoloaʻi koe ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku feʻunga ia ke ne liliu, fulihi, pea mo fakahaohaoaʻi koe. ʻOku feʻunga ke ne lava ʻo ʻai ke ke ʻiloʻi kakato ho tuʻunga fakalangi ko e foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Brigham Young, ʻi he Deseret News, June 3, 1863.

  2. Bruce C. Hafen, The Broken Heart: Applying the Atonement to Lifeʻs Experiences (1989), 155–56.

  3. Parley P. Pratt, Key to the Science of Theology: A Voice of Warning (1978), 61.

  4. Orson Pratt, ʻi he Master Discourses and Writings of Orson Pratt, comp. N. Lundwall (1962), 571.