2016
Ko e Natula Totonu ʻo e ʻOtuá
Tīsema 2016


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Ko e Natula Totonu ʻo e ʻOtuá

Mei he “The Grandeur of God,” Liahona, Nov. 2003, 70–73.

Naʻe hoko ʻa Sīsū ko e sino-hā-mai kakato ʻo e ʻofa ʻa e Tamaí.

ʻĪmisi
Christ healing

Woman Healed, tā ʻe J. Kirk Richards

Hili ha ngaahi toʻu tangata lahi ʻo e feinga ʻa e kau palōfitá ke akoʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he finangalo mo e founga ʻa e Tamaí, ʻo meimei ke siʻi maʻu pē haʻane ola, ne fekauʻi mai leva ʻe he ʻOtuá, ʻi Heʻene fainga taupotu taha ke tau ʻiloʻi Iá, ki māmani Hono ʻAlo pē Taha ne Fakatupú, ʻa e ʻAlo Haohaoa, naʻe fakatupu ʻi Hono tataú mo e ʻīmisí, ke nofo mo ngāue ʻi he kakai matelié ʻi he ngaahi haʻahaʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí.

Ko e fatongia ʻo e haʻu ki māmani mo e faʻahinga fatongia peheé, ke tuʻu ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻElohimi—ʻo folofola hangē ko Haʻane folofolá, pea fakamaau mo tokoni, ʻofa mo fakatokanga, pea faʻakātaki mo faʻa fakamolemole hangē ko Ia naʻá Ne mei faí—ʻoku kāfakafa pea ʻoku ʻikai ke ta lava ʻo mākupusi ʻa e faʻahinga meʻa peheé. Ka ʻi he faimāteaki mo loto fakapapau, ʻa ia ko e natula ia ʻa ha fānau fakalangi, naʻe lava ʻo mahino kia Sīsū pea naʻá Ne fakahoko ia. Pea ʻi he taimi naʻe kamata ke hoko mai ai ʻa e fakahīkihikí mo e fakalāngilangí, naʻá ne tuku kotoa pē ia ki he Tamaí.

Naʻá Ne folofola moʻoni, “Ko ia ʻoku … fai ʻe he Tamaí.” “ʻOku ‘ikai faʻa fai ‘e he ‘Aló ha meʻa ‘e ia pē, ka ko ia ‘okú ne mamata ‘oku fai ‘e he Tamaí: he [ko e meʻa ko ia ‘okú Ne] faí, ‘oku fai ia ‘e he ‘Aló foki” [Sione 14:10; Sione 5:19]. Naʻá Ne pehē ʻi ha meʻa ʻe taha: “ʻOku ou lea ʻaki ʻa ia kuó u ʻiloʻi ʻi heʻeku Tamaí” [Sione 8:38]. …

… ʻOku fokoutua ha niʻihi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻi ha maʻuhala fakamamahi ki he [ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá]. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e fakahehema ke ongoʻi mamaʻo mei he Tamaí, pea aʻu ʻo mavahe meiate Ia, ʻo kapau ʻoku nau teitei tui ki Ai. … Tuʻunga ʻi hano lauhalaʻi (pea ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ko e liliu halaʻi) ʻo e Tohi Tapú, ʻoku vakai ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi ha faʻahinga fakakaukau kehe ʻaupito, neongo ʻa e foʻi moʻoni ʻoku fakatou ʻi he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, ʻoku mahino mo tatau ai e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ngāue ʻo hangē ko ʻEne faʻa fai ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e Tamaí, ʻa ia ʻoku tatau ai pē ʻi he “ʻaneafí, ʻahó ni, pea taʻengata.”1

Pea hono fafanga ʻo e fiekaiá, fakamoʻui ʻo e mahakí, valokiʻi ʻo e mālualoí, mo e kole ke tuí—ko hono fakaʻaliʻali mai ia ʻe Kalaisi kiate kitautolu e founga ʻa e Tamaí, ʻa e Tokotaha ‘ʻoku manavaʻofa mo angaʻofá, tuai ki he houhaú, kātaki fuoloa pea fonu ʻi he lelei kotoa peé.”2 Naʻe fakahā ʻe Kalaisi ʻi Heʻene moʻuí pea tautefito ki Heʻene pekiá, “‘Ko e ʻaloʻofa eni ʻa e ʻOtuá ʻoku ou fakahaaʻi kiate kimoutolú, pea mo haʻakú foki.” ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi he fakafōtunga ʻe he ʻAló ʻa e tokanga kakato ʻa e Tamaí, ʻi Heʻene kaungā mamahi mo fevahevaheʻaki ʻa e mamahi ʻi he ngaahi angahala mo e loto mamahi ʻatautolu kātoá, ʻa e ʻuhinga taupotu ʻo e talaki: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani; ka koeʻuhí ke moʻui ʻa māmani ʻiate ia” (Sione 3:16–17).