2016
Nonga ʻi he Moʻuí Ni
Tīsema 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Nonga ʻi he Moʻuí Ni

ʻĪmisi
emblems of the sacrament

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu kotoa ko ia kuo omi ki he moʻui fakamatelié ʻo pehē, “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani” (Sione 16:33). Ka naʻá Ne fai ʻa e talaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení ki Heʻene kau ākongá lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu: ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27). ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku kei hoko atu ʻa e talaʻofa ʻo e nonga fakatāutaha ko ʻení ki he kotoa ʻo ʻEne kau ākongá he ʻahó ni.

ʻOku nofo hatau niʻihi ʻi ha ngaahi ʻātakai fakaʻofoʻofa mo nonga, ka ʻoku tau kei foua pē faingataʻaʻia fakaelotó. Ko ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi e melino mo e nonga haohaoa ʻi he lotolotonga ʻo ha mole lahi fakatāutaha, meʻa fakamamahi, mo e taulōfuʻu ʻa e faingataʻá.

Mahalo kuo mou ʻosi mātaʻia e mana ʻo e nongá ʻi he fofonga ʻo ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi pe fanongo ai ʻi heʻene ngaahi leá. Kuo tā-tuʻo lahi ʻeku mamata aí. Kuo hoko ia he taimi ʻe niʻihi ʻi ha loki he falemahakí ʻa ia ʻoku haʻohaʻo ai siʻa fāmili ʻi ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻoku tauʻaki.

ʻOku ou manatu ki haʻaku ʻaʻahi ki siʻa fefine ʻi he falemahakí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea toki hiki atu ʻi he kanisaá. Naʻá ku ʻomi hoku ongo ʻofefine īkí ke mau ō mai koeʻuhí he naʻe hoko ʻa e siʻi fefine ʻofá ni ʻi ha taimi ko ʻena faiako Palaimeli.

Naʻe haʻohaʻo takai siʻi kau mēmipa hono fāmilí ʻi hono mohengá, ʻi he fakaʻamu ke nau ʻi ai mo ia ʻi hono ngaahi mōmēniti fakaʻosi ʻi he māmaní. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene tangutu hake ʻi he mohengá. Naʻá ne puke atu hoku ongo ʻofefiné peá ne fakafeʻiloaki tahataha kinaua ki he kau mēmipa takitaha hono fāmilí. Naʻe lea ʻo hangē hano fakafeʻiloaki hoku ongo ʻofefiné ko ha houʻeiki ʻi ha ʻafioʻanga ʻo ha kuini. Naʻá ne maʻu ha founga ke lea ʻaki ai ha meʻa fekauʻaki mo e hoko ʻa e taha kotoa ʻi he lokí, ko ha ākonga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e mālohi, ongo, pea mo e ʻofa naʻe ʻi hono leʻó. Pea ʻoku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻohovale ʻi heʻene malimali fiefia neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe nounou ʻene moʻuí.

Naʻá ne ʻosi maʻu ha tāpuaki ʻo e fakanonga mei he lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻá ne tuku kiate kimautolu kotoa ha fakamoʻoni moʻui ʻoku moʻoni e talaʻofa ʻo e nonga ʻa e ʻEikí: “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33).

Kuó ne talia ʻEne fakaafé, pea te tau lava mo kitautolu kotoa, neongo pe ko e hā hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá:

“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié” (Mātiu 11:28–29).

ʻE toki lava pē ʻe ha taha ʻiate kitautolu ke maʻu ʻa e nonga mo e fiemālie ʻi he faingataʻá, ʻi he muimui ki he Fakamoʻuí.

ʻOku tokoni e lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ke tau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai e nonga ko iá lotolotonga e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Te tau lava ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití ke fakapapauʻi te tau faivelenga ki heʻetau ngaahi fuakava ke muimui ʻiate Iá.

ʻOku tau takitaha palōmesi ke manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí. Te ke lava ʻo fili ke manatuʻi Ia ʻi he founga lelei taha ʻoku tohoakiʻi ai ho lotó kiate Iá. Kiate au he taimi ʻe niʻihi, ko haʻaku fakakaukauloto kiate Ia ʻoku tūʻulutui ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pe fakakaukauloto ki Heʻene ui ʻa Lasalosi ke tuʻu mai mei he fonualotó. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou ongoʻi vāofi mo Ia mo ha houngaʻia ʻokú ne ʻomi ha nonga ki hoku lotó.

ʻOku mou toe palōmesi foki ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku mou palōmesi ke ʻai kiate kimoutolu Hono huafá mo fakamoʻoni kiate Ia. ʻOkú Ne talaʻofa ʻe ʻiate kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻomou tauhi homou ngaahi fuakava mo Iá. (Vakai, T&F 20:77, 79.)

ʻOku ʻomi ʻe he meʻá ni ʻa e nongá ʻi ha founga ʻe ua. ʻOku fufulu kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mei he angahalá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke foaki mai ʻa e nonga ko ia ʻoku maʻu ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá mo e ʻamanaki lelei ʻo e moʻui taʻengatá.

Naʻe fakamatala e ʻAposetolo ko Paulá ki he tāpuaki fakaʻofoʻofá ni ʻo pehē: “Ka ko e fua ʻo e Laumālié, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui” (Kalētia 5:22).

Ko e taimi ne talaki ai ʻe he kau talafekau fakalangí e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, naʻa nau pehē, “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻa e melinó” (Luke 2:14; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí). ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻi heʻeku hoko ko e fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻe lava ʻe he Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻo fekauʻi mai e Laumālié ke tau lava ai ʻo maʻu e nongá ʻi he moʻuí ni, neongo pe ko e hā ha ngaahi sivi ʻe hoko mai kiate kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.