2016
Ko hono Teuteu ha Potu moʻó e ʻEikí.
Tīsema 2016


Ko hono Teuteu ha Potu moʻó e ʻEikí

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he talanoa ʻo e ʻaloʻi mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní, ʻoku ou fakakaukau ki hotau fatongia fakafoʻituitui ke teuteu ha ngaahi potu lelei ke talitali ai Ia, ki he ʻaho ʻo ʻEne liuaki maí.

ʻĪmisi
Salt Lake Temple during Christmastime

ʻĪmisi ʻo e ngaahi māmá © iStock/Thinkstock

Naʻá ku kau atu ki ha maʻumeʻatokoni efiafi kimuʻa ʻi he Kilisimasi ʻo e taʻu kuo ʻosí, ke fakalāngilangiʻi ha ʻōfisa māʻolunga Falanisē ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe fakahoko ʻa e maʻumeʻatokoní ʻi he Fale Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá ʻi Sōleki Siti, ʻIutā.

Kimuʻa pea mau toki nofo ke maʻumeʻatokoní, ne mau ʻave ʻa ʻemau fakaafé ki he matapā sioʻata he fungavaka 10, ʻa ia ʻoku lava ai e kau ʻaʻahí ke sio lelei ki he Temipale Sikueá. Naʻe meimei ke hangē ha maná ʻene ʻasí, ʻi he tuʻu hangatonu ʻa e Temipale Sōlekí ʻi he ngaahi maama fetapaki taʻefaʻalauá. Naʻa mau tuʻu ai ʻi ha kiʻi taimi, ʻo meimei ʻikai toe feleaʻaki.

Naʻe fai mai ʻe he ʻōfisá ʻi heʻemau foki mai ki he loki maʻumeʻatokoní, ha fehuʻi taʻeʻamanekina: “ʻOkú ke tui ʻe ngata ʻa e māmaní?” Naʻe fakaiku ʻeni ki ha pōtalanoa fakalaumālie fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí pea mo e mahuʻinga kiate kitautolu kotoa ke mateuteu mo tali Ia ʻi he ʻaho ʻo ʻEne liuaki maí.

Naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí ʻi heʻeku fakakaukau ki he temipale ne mau fakaʻofoʻofaʻia aí, ha foʻi fakakaukau lelei: “ʻI Heʻene liuaki maí, ʻe toki maʻu ʻe Sīsū ha potu fakaʻofoʻofa ke ʻafio ai!”

ʻOku pehē ʻe he Fakahinohino ki he Folofolá ko e temipalé ko e “fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí.”1 Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ko ha potu fakataipe pē. Ko e ngaahi temipale ʻi hotau kuongá ko ha ngaahi fale kuo ʻosi teuteuʻi mo fakatapui ʻe lava ke Ne hāʻele mai ki ai. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku totonu ke fokotuʻu Hono Siasí ke “tānaki fakataha ʻa hoku kakai ʻo e fuakavá ʻi he ʻaho ʻa ia te u haʻu ai ki hoku temipalé” (T&F 42:36; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

He toki fehangahangai mahino moʻoni ʻeni ʻo e kamata masivesiva ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní. Naʻe ʻaloʻi Ia, ʻa e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí, ʻi ha fale ʻo e fanga monumanu māʻulalo pea fakatokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manu “koeʻuhí naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifonongá” (Luke 2:7). Naʻe ʻikai ke faʻa maʻu maʻu pē ʻe Sīsū, ʻi Heʻene kei siʻí, ʻa e fiemālie ʻo ha ʻapi tuʻu maʻu, hangē ko e taimi naʻe hola ai Hono fāmilí ki ʻIsipite ke hao mei he angakovi ʻo ha pule fakaaoaó (vakai, Mātiu 2:13–14).

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo e fakaikiiki ʻo e nofo ʻa Hono fāmilí ʻi ʻIsipité, ka ʻoku ngalingali naʻe nofo faingataʻaʻia mo ʻEne ongomātuʻá ko ha kau kumi hūfanga—ko ha faʻahinga moʻui hangē ko ha kau hikifonua tokolahi ʻi hotau kuongá kuo nau hola mei he taú mo e fepaki fakalotofonua ʻi ʻAfiliká mo e Hahake Lotolotó.

Naʻe fakamahino ʻe Sīsū naʻe ʻikai hano ʻapi maʻu ʻo aʻu ai pē ki Heʻene moʻui kuo fuʻu lahí. Naʻe haʻu ha tangata kiate Ia ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo ne pehē “ʻEiki, te u muimui kiate koe ʻi he potu kotoa pē te ke ʻalu ki aí.” Naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOku maʻu ʻe he fanga fōkisí ʻa e tafu, pea ʻoku ʻi he fanga manu ʻo e ʻataá ʻa e moheʻanga; ka ʻoku ʻikai ʻi he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú” (Luke 9:57, 58).

ʻE hoku kāinga, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he talanoa ʻo e ʻaloʻi mo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní, ʻoku ou fakakaukau ki hotau fatongia fakataautaha ke teuteu ha ngaahi potu lelei ke talitali ai Ia, ki he ʻaho ʻo ʻEne liuaki maí. Ko e hā te tau lava ʻo faí?

ʻAlu ki he Temipalé

ʻUluakí, tau teuteu ke tali Ia ʻi Hono falé—ʻa e temipalé. Ko hai ʻiate kitautolu kuo teʻeki ai fakaʻānaua ke ʻaʻahi ki he ngaahi potu naʻe ʻaloʻi, moʻui mo fakahoko ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne ngāue ʻi māmaní? Kuo fononga ha tokolahi, ʻi ha feilaulau lahi ki he Fonua Tapú. Ka hono ʻikai mahuʻinga ke tau ō ki he ngaahi potu te Ne liuaki mai ki ai ʻi ha ʻahó. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha, te tau lava ai ko ʻEne kau ākongá, ʻo teuteu atu ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí ke ō maʻu pē ki Hono fale tapú pea haʻi kitautolu kiate Ia ʻi he ngaahi fuakava toputapú.

Teuteu Homou ʻApí

Uá, te tau lava ʻo ngaohi hotau ʻapí ko ha feituʻu ʻe fie ʻafio ai ʻa e ʻEikí. ʻOku tau lau ʻi he folofolá ha ngaahi fakamatala lahi ki ha kakai angaʻofa naʻa nau talitali lelei mo talia ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau ʻapí. Ko ia, tau fai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení: ʻOku feʻunga nai hoku ʻapí ki he ʻEikí? Ko ha potu nai ia ʻoku malu, nonga, mo fonu ʻi he Laumālié te Ne ongoʻi fiemālie ai? ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke lahi pe koloaʻia hotau ʻapí. ʻE fiefia pē Ia ʻi ha ʻapi masiva, ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí pea fonu ʻi ha fāmili mo e kaungāmeʻa ʻofa.

Tānaki ʻa e Kakai Filí

Tolú, te tau lava ʻo tokoni ʻi he tānaki Hono kakai filí mei he funga ʻo e māmaní—ʻo aʻu ai pē kapau ko ha meʻa ia ke tau mavahe ai mei hotau ʻapí ʻi ha taimi ke tokoni ʻi he langa Hono puleʻangá ʻi māmaní. Ko e hisitōlia e kakai ʻo e ʻOtuá ko ha hisitōlia ia ʻo ha Kāingalotu naʻa nau mateuteu mo loto fiemālie maʻu pē ke ō ki ha potu pē naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau ō ki ai. ʻOku ou fakakaukau ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, hangē ko ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, Siosefa, Mōsese, Līhai, mo ha tokolahi kehe. ʻOku ou fakakaukau ki he kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí, naʻa nau fakamafola taʻetuku e ongoongoleleí he feituʻu Meteleniané.

Kuo ʻave pea ʻoku kei hoko atu hono ʻave ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, fakataha mo ha kau faifekau ʻe lauiafe ʻa e pōpoaki ʻo Kalaisí ki he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní. ʻOku nau loto fiemālie ke tuku ʻa e nonga ʻo honau ʻapí ka nau tokoni ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí.

Tokoniʻi Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá

Fakaʻosí, ko ha founga lelei ke teuteuʻi ai ha potu moʻó e ʻEikí ke tokoniʻi hotau kaungāʻapi ʻoku ʻikai hanau ʻapí. Naʻe kau ʻi he ngaahi fuofua ʻaho e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ai ha fale ʻo e Kāingalotú. ʻI heʻenau feinga ki Saioné, naʻe faʻa fakamālohiʻi ʻe he taʻe-tali mo e angahala ʻa honau ngaahi filí ke liʻaki honau ngaahi ʻapí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻa e ngaahi lea ongo ko ʻení ke fakamatalaʻi ʻenau faingataʻaʻiá: “Kuo tā-tuʻolahi hono kapusi kitautolu mei hotau ngaahi ʻapi nongá, pea fie maʻu ai siʻotau kakai fefiné mo e fānaú ke nau nofo ʻi he ngaahi toafa mamaé, ʻi he ngaahi vaotaá, ʻi he halá, pea ʻi he ngaahi tēnití, ʻi he uhouhonga ʻo e faʻahitaʻu momokó, pea naʻa mo e maté tonu pē.”2

Ko e taha ʻo e talanoa ongo taha mei he kuonga ko ʻení, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e kiʻi kolo ko Kuinisií, ʻIlinoi, he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1839. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi he kolo ʻo e kau nofo foʻou mo e kau faama ko ʻení, naʻe tuʻu ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Misisipí, ha kakai moʻui nai ʻe 1,500 ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa. Naʻa nau fehangahangai fakafokifā ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahitaʻu moko ʻiʻií mo ha kāingalotu ʻe meimei 5,000 ʻo e Siasí ne hola mai mei he tuʻutuʻuni fakaʻauha ne fai ʻe he kōvana ʻo Mīsulí. Naʻe ʻi ha tuʻunga holiholivale mo faingataʻaʻia ʻaupito ʻa e Kāingalotú, ʻi heʻenau kolosi lue lalo mai he vai kuo ʻaisi ʻo Misisipí. Naʻe talitali lelei kinautolu ʻe he kakai ʻo Kuinisií ʻi he ʻofa lahi fau, ʻo fakaʻatā honau ngaahi ʻapí mo vahevahe ʻenau kihiʻi meʻakaí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻo e kakai ʻo Kuinisií e tūʻuta ʻa e kau kumi hūfanga ko ʻení ʻo pehē: “Naʻe fiefia ha tokolahi ʻo e Kāingalotú ke fakamalumalu ʻi hoku falé mei he ngaahi matangí, kae ʻoua ke nau maʻu ha feituʻu ke nofo ai. Ko e meimei pō kotoa pē naʻe fepikipikiʻi ʻa e ngaahi mohengá ʻi he falikí, ʻi ʻolunga pea mo lalo, ʻo ʻikai ai ke te toe lava ʻo tuʻu ʻi ha feituʻu taʻetuʻu ʻi ha mohenga.”3

ʻOku mahuʻinga fau ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení kiate kitautolu kuo monūʻia ke nofo ʻi ha ngaahi tūkunga nonga mo tuʻumālié. ʻOku nau akoʻi kitautolu ke tau hoko ko ha kakai ʻoku mateuteu maʻu pē ke tokoni ki he kau liʻekiná mo faingataʻaʻiá. Tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi ha feituʻu ʻoku haʻaki fuʻu mai ki ai ha kau kumi hūfanga pe ʻi ha fanga kiʻi kolo, tukuʻuta, ʻoku kei lahi pē ngaahi founga te tau lava ai ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku fāifeinga ke maʻu e ngaahi fie maʻu vivili ʻo e moʻuí. Te tau lava ʻo foaki ki he paʻanga tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí. Te tau lava ʻo ngāue mo ha niʻihi ʻi hotau koló ʻoku nau fai ha tokoni ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Te tau lava ʻo anga fakakaumeʻa kiate kinautolu kuo mole honau ʻapí ʻi heʻenau hiki mai ki hotau koló. Te tau lava ʻo talitali lelei moʻoni ʻa e kau sola ʻoku ʻaʻahi mai ki hotau uōtí mo e koló.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻo ʻetau ngaahi himi fakaʻofoʻofa tahá ha talanoa ki ha sola naʻe kumi hūfanga ki ha tangata manavaʻofa lahi.

Kuo ʻosi atu ʻa e vaí

Manavahē mo e matangí.

Ne u ongona hono leʻó

ʻO u feinga fakatoʻotoʻó.

Pea ʻave ki hoku falé

ʻA e paionia mālōlō hē;

ʻOiau ʻa e ngoue ʻĪtení

Lolotonga ʻeku misí. …

Pea fakafokifā kuo hā

Ha tangata kuo monuka

Tā ko e Fakamoʻuí Ia;

ʻOiau ʻEne folofolá

Ne ʻikai ai pē te ke mā,

ʻOiau e loto-veiuá.

Haʻu ki ho mālōlōʻangá;

Nonga pea mo e fiefiá.4

ʻĪmisi
hands of the Christus statue

ʻOku ou laukau ʻaki ke kau ki ha Siasi ʻoku ʻikai teitei tuku ʻene tokoni ki he paea mo e masiva ʻo e māmaní. ʻOku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ʻi he ngaahi tōʻonga ʻofa mo e ʻofa faka-Kalaisi taʻefaʻalaua, iiki mo lalahi, ʻoku fakahoko he ʻaho takitaha ʻe he Siasí mo hono kāingalotú. ʻE hoko maʻu pē ngaahi ngāue ko ʻení ko ha konga mahuʻinga ʻo e misiona ʻo e Siasí he ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisi pea ʻoku tau feinga ke muimui ʻi Heʻene sīpingá.

Ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ou fakamoʻoni naʻe ʻaloʻi ia ʻi he vahevahengamālie ʻo taimí, ʻokú Ne moʻui, pea ʻe toe liuaki mai ia ʻi ha ʻaho ʻi he nāunau ke pule mo angi ʻi Hono puleʻanga he māmaní.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ō tuʻo lahi ange ki Hono fale tapú, ko e konga ia ʻo e teuteú; fokotuʻu ha ʻātakai malu, ʻofa, pea mo nonga ʻi homou ʻapí; mo kau ʻi he tānaki Hono kakai filí mei he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní ʻOku ou toe lotua foki ke mou maʻu ha ongoʻi holi makehe ke ala atu ʻi he ʻofa kiate kinautolu ʻi hotau lotolotongá ʻoku liʻekina mo faingataʻaʻiá. ʻI hoʻomou fai iá, te mou teuteu ai ha potu ʻi homou lotó mo e ʻapí ke talitali fiefia ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻe hoko moʻoni ʻEne liuaki maí ko ha ʻaho maʻongoʻonga mo fakaofo.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakahinohino ki he Folofolá, “Temipalé”; ko e tānaki atu ʻa e fakamamafaʻí.

  2. Brigham Young, ʻi he B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 2:509.

  3. Wandle Mace, ʻi he Ora H. Barlow, The Israel Barlow Story and Mormon Mores (1968), 156; vakai foki, 154–55.

  4. “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto Mamahi” (Ngaahi Himí, fika 17).