2016
Ko e Foaki ʻo Laka Ange ʻi he Meʻaʻofá Pē
Tīsema 2016


Ko e Foaki ʻo Lahi Ange ʻi he Meʻaʻofá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ko e faʻahinga taha foaki fēfē ʻokú ke fie aʻusiá?

ʻĪmisi
family at Christmastime

ʻOku fekauʻaki kakato ʻa e taimi Kilisimasí mo e Fakamoʻuí ko Sīsū Kalaisi, pea mo e laumālie ʻo e foakí. Neongo ʻe lava ke fakaʻofoʻofa ke foaki mo maʻu mai e ngaahi meʻaʻofá, manatuʻi te tau lava ke foaki ʻo lahi ange ʻi he ngaahi meʻaʻofa fakamāmaní. Te tau lava ʻi he ʻaho kotoa pē ke foaki hotau taimí, ngaahi talēnití, mo angaʻofa—ka ko ha niʻihi pē ia ʻo e ngaahi founga mahuʻinga te tau lava ai ʻo tokoní.

ʻOkú ke fēfē leva ʻi he tokanga taha ki he foaki taʻesiokitá? Fai ʻa e kiʻi sivi ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai.

Kiʻi Siví

1 ʻOkú ke lolotonga teuteu ki he akó. ʻOku kole atu hoʻo fineʻeikí ke ke haʻu ki he maʻumeʻatokoni pongipongí, pea kuó ne fakamoleki ha taimi ke teuteu e meʻakai ʻokú ke manako taha aí. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí?

  1. Kaila, “ʻOku teʻeki ke u maau!” peá ke toki teuteu māmālie pē, kai pongipongi tōmui, ʻikai maʻu e pasí ko ia kuo pau ke ne ʻave koe ki he ʻakó.

  2. Kai pongipongi vave pea hū fakavavevave ʻi he matapaá; ʻokú ne fai maʻu pē e meʻatatau—ko e meʻa pē ia ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻeé.

  3. Fakamālō ki he Fineʻeikí, teuteu fakavavevave, pea tuku ha taimi ke maʻu meʻatokoni mo ho fāmilí.

2Ko e 10 pongipongi ʻeni, pea ʻoku teu tufa atu ʻe hoʻo faiakó ha sivi. ʻOku ʻikai ke ke ʻilo lelei ʻa e tokotaha ʻoku ʻi ho tafaʻakí, ka ʻokú ke fakatokangaʻi ʻokú ne hakule fakavavevave ʻene kato āfeí. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí?

  1. Tukunoaʻi pē ia! ʻOkú ke faingataʻaʻia mo koe pea ʻoku fie maʻu ke ke ako fakavavevave ki he siví.

  2. Talamonū ange ki ai.

  3. ʻEke ange pe ʻokú ne kumi ha meʻa. ʻI hoʻo fanongo ʻokú ne fie maʻu ha peni vahevahé, ʻokú ke ʻoange ki ai ha taha hoʻo ngaahi pení. ʻOkú ke malimali mo talaange ki ai, “ʻAi maʻau.”

3 ʻI he ʻosi ʻa e akó, ʻoku ʻi ai ha taha ʻi hoʻomou timi ʻakapulú ʻoku faingataʻa ke ne tolongi hangatonu ʻa e foʻi pulú–ko ho mālohingá ia. ʻOku haʻu ʻi he ʻosi ʻa e ako vaʻingá ʻo kole atu pe te ke lava ʻo tokoni ange. Ko e hā haʻo lau?

  1. Talaange ʻokú ke fuʻu femoʻuekina ʻaupito. Mahalo ʻi ha ʻaho kehe.

  2. ʻIo taʻe fie ʻio pē pea fai ha fanga kiʻi tolo mo ia, ʻo fakahinohinoʻi vave pē peá ke fakatovave koe ʻo ʻalu ke ʻeva mo ho ngaahi kaungāmeʻá.

  3. Fakamoleki ha kiʻi taimi ʻo fakahinohino ange pea mo fokotuʻu ha toe taimi ke mo akoako fakataha ai.

4 ʻI he 5:30 p.m., ʻoku tuku koe ʻe hoʻo fineʻeikí ʻi he falekoloá ke fakatau ha meʻaʻofa Kilisimasi maʻa ho tuofefiné. Ko e hā ʻokú ke fakataú?’

  1. Meʻa faingofua pē ia. ʻOkú ke hangatonu pē ki he foʻi pulu pasiketipolo foʻou naʻá ke faʻa sio ai ʻi he ngaahi māhina kuo hilí. … Mahalo ʻe saiʻia foki ai, ʻikai ko ia?

  2. Fili ʻa e meʻa maʻamaʻa taha ʻi heʻene lisí–he ʻikai loto mamahi ia, pea naʻe ʻikai fakamole lahi kiate koe.

  3. Kumi ʻa e tohi foʻou taha ʻa e taha faʻu tohi ʻoku saiʻia taha aí. ʻOku ʻikai ke ke matatali ke sio ki he fiefia he fofonga ho tuofefiné ʻi heʻene fakaava ʻa e kofukofú!

5Kuo taimi ke mohe pea ʻokú ke ongosia. ʻOku teʻeki ai ke ke lau foki hoʻo folofolá. Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí?

  1. Fai ʻaki pē laukonga naʻá ke fakahoko he Sāpaté.

  2. Lolotonga hoʻo kumi hoʻo folofolá, kuó ke maʻu hake hoʻo tohi talanoa ʻokú ke saiʻia taha aí ʻOsi mei ai ha miniti ʻe tolungofulu kuó ke toki manatuʻi hoʻo folofolá peá ke lau fakavaveʻi ha kiʻi konga kimuʻa peá ke toki tāmateʻi ʻa e ʻuhilá.

  3. Fakatokangaʻi fakatouʻosi hoʻo folofolá mo hoʻo tohi talanoa ʻokú ke saiʻia taha aí, peá ke fakakaukau ke ke fakamuʻomuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ʻo ke fai ha kiʻi lotu nounou peá ke kamata lau leva. ʻOkú ke hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo akó, peá ke toe fakamālō kiate Ia ʻi ha lotu kimuʻa peá ke toki mohé.

Olá!

Kapau ko hoʻo talí ʻoku meimei ko e (a) pē, ʻe fie maʻu ke ke taki hoʻo tokangá ke toe kiʻi lahi ange ki he niʻihi kehé. Manatuʻi, ʻe hanga ʻe he foaki mo e tokoni ki he niʻihi kehé ʻo ʻomi ha fiefia lahi ange ki he taha kotoa ʻoku kau hení (vakai, Mātiu 25:34–46).

Kapau ko hoʻo talí ʻoku lahi taha pē ke (e), fakakaukauʻi “kuo mou maʻu taʻetotongi, pea ʻatu taʻetotongi” (Mātiu 10:8). Fakakaukau, ʻe lava ʻa e foaki loto fiemālie angé ʻo tokoni ke ke maʻu ha fiefia lahi ange.

Kapau ko hoʻo talí ʻoku lahi ange ki he (f), tauhi maʻu ia! ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo tōʻongá ʻa e laumālie totonu ʻo e Kilisimasí.

Fakakaukauʻi ha founga ke ke foaki ai ha ngaahi meʻaʻofa ʻaki ho lotó kiate kinautolu ʻoku mou feohí ʻi he taimi Kilisimasi ko ʻení. Tatau ai pē pe ko e hā ho talēnití, te ke lava pē ke maʻu ha founga ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofá mo e houngaʻiá ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻokú ke foakí mo e founga ʻokú ke foaki aí ʻi he ʻaho takitaha. ʻOku hoko ʻa e foakí ko ha tāpuaki kae ʻikai ko ha ngāue ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku tau tokoni moʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé (vakai, Mōsaia 2:17).