2016
ʻOku ou fāifeinga ke ako ʻa e folofolá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ako kinautolú?
Tīsema 2016


Ngaahi Fehuʻi mo e Tali

ʻOku ou fāifeinga ke ako ʻa e folofolá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ako kinautolú?

Kuo mou ako mei he moto ʻo e Mutualé he taʻu ní ʻa e founga ke “vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí” (2 Nīfai 31:20). ʻOku akoʻi ʻe he potufolofolá ni ʻoku kau ʻi he vivili atu kimuʻá ʻa e “keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí.” Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻení? Ko e niʻihi ʻeni e ngaahi founga ʻoku tokoni ai e ako folofolá ke tau vivili atu kimuʻá:

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni “kapau te ke ako fakamātoato ʻa e folofolá ʻe toe tupulaki ai ho mālohi ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea mo ke maʻu foki e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí” (“Fai Ho Lelei Tahá,” Liahona, Mē 2009, 68).

  • Te ke lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni mo fakamālohia hoʻo tuí ʻi haʻo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e folofolá. ʻE tokoni atu haʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní ke ke ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku moʻoni. (Te ke lava ʻo ʻilo lahi ange ki he ngaahi talaʻofá ni ʻi he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

  • Te ke lava ʻo maʻu ha tataki fakalaumālie fakafoʻituitui mo ha tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí ʻo fou ʻi he folofolá. ʻl he fetuʻutaki atu ʻa e ʻOtuá he folofolá pea ʻi Hono Laumālié, te ke lava leva ʻo maʻu ha lotolahi mo ha ivi ke vivili atu kimuʻa ʻi ha meʻa fakatuta pē ʻokú ke fehangahangai mo ia.

  • Mahalo ko e ʻuhinga mahuʻinga taha ke ke ako ai e folofolá he ʻoku nau akoʻi kau kia Sīsū Kalaisi mo e founga te ke lava ai ʻo muimui Heʻene sīpingá mo e ngaahi akonakí. ʻE tokoni hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻimoʻoni ʻokú ke lau ki aí ke ke hangē ange ko e Fakamoʻuí.

Ngaahi Tali ki Heʻeku Ngaahi Fehuʻí

Kapau ʻoku ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi, ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo tafoki ki he folofolá ke maʻu ʻa e talí. Ko e ngaahi folofola ia ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ʻikai teitei liliu ʻEne tokāteliné. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakafepaki te u fehangahangai mo iá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e folofolá ke u maʻu ai ʻa e talí. ʻOku nau tali foki e ngaahi fehuʻi kau ki he tuʻunga ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi tefito lahi. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te u lau fakalelei ʻa e folofolá, te ne tokoniʻi au ke u maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tonú mei he halá.

Emily A., taʻu 17, Uāsingatoni, USA

Naʻe Maʻamaʻa ʻEku Ngaahi Kavengá

ʻI ha taʻu fakaako ʻe taha, naʻá ku ongoʻi mafasia ai ʻi he haʻahaʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ku lotu mo lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he miniti ʻe 10 he lolotonga e taha ʻo e ngaahi ʻaho fakamafasia ko iá. Naʻá ku ongoʻi ʻoku fakafonu hoku lotó ʻe ha māfana lahi ʻi heʻeku laú. Naʻá ku ongoʻi ʻofaʻi, langaki, pea mo fiefia neongo hoku ngaahi faingataʻá. Naʻá ku ongoʻi ha nonga lahi kuo teʻeki ai ke u ongoʻi kimuʻa. Naʻe fāifai pea mahino kiate au ʻi he aʻusiá ni e ʻuhinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu” (Sione 14:27). Naʻe toutou hoko ʻa e aʻusiá ni kiate au ʻi he ngaahi uike siʻi hono hokó, pea naʻá ne teke au ke u tuiaki atu ʻi hoku ngaahi faingataʻá.

Chloe K., taʻu 18, Uisikonisini, USA

Mālohi ke Liliú

Naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni moʻoni kimuʻa ki he Tohi ʻa Molomoá, ka ʻi heʻeku lotua fakamātoato e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ku maʻu ha faʻahinga ongoʻi lelei fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻosi maʻu ha holi ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e tohí, ko ia naʻá ku kamata leva ke lau ʻi he faʻa lotu mo ako ia. Naʻá ku maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ʻoku moʻoni ʻa e tohí, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki (vakai, 2 Nīfai 28:30). ʻOku ou Manako ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku tokonaki ʻa e ngaahi akonaki naʻá ku maʻu ʻi he lolotonga ʻeku ako iá. ʻOku maʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha mālohi te ne lava ʻo taki kitautolu ke liliu ʻo lelei ange.

Ariel Candawan T., taʻu 18, ʻOtu Filipainí

Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá

Kuó u lava ʻi he mālohi, sīpinga, mo e ngaahi akonaki ʻi he folofolá, ke ongoʻingofua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku maʻu ʻe he folofolá ha mālohi fakalangi ʻe lava ai ʻe he ʻOtuá ʻo tataki mo akoʻi kitautolu. Ko ia, ka ai ha taimi te ke ongoʻi tuēnoa ai pe liʻekina, lau ʻa e folofolá. Pea manatuʻi ʻoku fakatatali kinautolu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi meʻa pau ko iá maʻau pē koeʻuhí ke ke lava ʻo ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe.

Scott H., taʻu 19, Uisikonisini, USA

Leleí mo e Māmá

Naʻá ku fuofua kamata lahi e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku hoko ko e Pununga Honé. Naʻá ku lau ia mei muʻa ki mui peá u pehē ko e ngataʻangá ia. Ka naʻe hala ʻaupito ia. Naʻe hangē ne mole mei heʻeku moʻuí ha meʻá. Ko ia, naʻá ku pehē leva ke u toe lau ia, kau tokanga ange ʻi he taimi ko ʻení. ʻI heʻeku fai iá, naʻe fakafonu ʻeku moʻuí ʻe he maama naʻe kamata ke poipoila talu mei he ʻosi ʻeku laú. Naʻe mahino lahi ange kiate au peá u saiʻia moʻoni ai. Lau ia he taimi kotoa pē, pea ʻokú ke fakapapauʻi ai te ke maʻu e leleí mo e māmá ʻi hoʻo moʻuí.

Kellie M., 15, ʻIutā, USA

Ikunaʻi ʻo e ʻAhiʻahí

ʻOku tokoni mai e ako ʻo e folofolá keu moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he akó. Ko ʻeku toki kamata pē ʻeni he ako lotolotó, pea ʻoku lahi ai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi mo ha ngaahi ʻahiʻahi. Ko e taimi ʻoku ou faingataʻaʻia ai hono tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku ou feinga ke lau e ngaahi talanoa ʻo e folofolá ke maʻu e tali ki heʻeku ngaahi palopalemá. ʻOku tokoni ke tekeʻi ai ʻa e ʻahiʻahí mo tafoki ki he ongoongoleleí.

Blake C. taʻu 12, ʻAitahō, USA

Mālohi ʻo e Folofolá

Ko e fuofua taimi ʻeni ʻeku feinga ke lau e Tohi ʻa Molomoná. Ko e ngaahi vahe ʻoku ou manako taha aí ʻoku ʻi he 2 Nīfai 25–33. Kuo nau fakamālohia taha au. Kuo teʻeki ha taimi ʻe kaunga tonu ange ai kiate au e hiva ʻa e Palaimelí, “Mālohi ʻo e Folofolá.” ʻOku ou fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo tapou mālohi atu ke mou ako ia he ʻaho kotoa.

Sariah J., taʻu 13, ʻAlesona, USA