2017
Ngaahi Fakataha ʻi he Sāpate Faá
November 2017


Ngaahi Fakataha ʻi he Sāpate Faá

ʻI he Sāpate fā ʻo e māhina kotoa pē, ʻe aleaʻi ai ʻe he ngaahi kōlomú, kulupú, mo e Fineʻofá ha tefito ne fili ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻE liliu e ngaahi tefito ko ʻení hili e konifelenisi lahi kotoa pē. Ko e tefito ʻo aʻu ki he konifelenisi lahi hokó, ko e ʻaho Sāpaté. ʻE lava ke fili e kau takí pe faiakó mei he ngaahi tokāteliné mo e ngaahi ʻekitivitī ako ʻoku fokotuʻu atu ʻi laló, fakatahaʻi hanau niʻihi, pe faʻu pē ʻe kinautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotú.

Ko e Sāpaté ko ha ʻaho ia ke manatuʻi ai ʻe meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.

Talu e tuʻu e hisitōliá, mo e fakafekauʻaki ʻe he ʻOtuá e ngaahi ngāue maʻongoʻongá ki he ʻaho Sāpaté. ʻOku kau he ngaahi ngāue maʻongoʻongá ni e Fakatupú (vakai, Sēnesi 2:1–3), ko e hikifononga ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité (vakai, Teutalōnome 5:15), pea mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Sione 20:1–19; Ngāue 20:7). Fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau toe vakai ki he ngaahi potufolofola ko ʻení pea aleaʻi e founga ʻoku tokoni ai ʻa hono manatuʻi ʻo e ngaahi meʻa taki taha ko ʻení, ki heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Sāpaté. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue maʻongoʻonga kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu? Te tau manatuʻi fēfē e ngaahi meʻá ni ʻi he ʻaho Sāpaté? Kapau ʻe ʻaonga ke fai, pea fakaafeʻi e kāingalotú ke nau aleaʻi ha ngaahi fehuʻi peheni mo honau fāmilí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e Sāpaté.

ʻOku toe ui foki e Sāpaté ko e ʻaho ʻo e ʻEikí (vakai, Fakahā 1:10). ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ui ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻEiki ʻo e Sāpaté? (vakai, Mātiu 12:8). Mou toe vakaiʻi fakataha ha ngaahi potu folofola te nau lava ʻo fakalotoa e kāingalotú, ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke fakatefito ai ʻia Sīsū Kalaisi e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia ʻi he ʻaho Sāpaté (hangē ko ʻení, Hilamani 5:12; ʻEta 12:41; Molonai 10:32; pea mo e TF 6:36–37). Ko e hā ha ngaahi potu folofola ʻe lava ke vahevahe mai ʻe he kāingalotú ʻe lava ʻo tokoni ke nau toe fakatefito ange ʻia Kalaisi e ʻaho Sāpaté? Ko e hā ha ngaahi taumuʻa te tau lava ʻo fokotuʻu ke tokoni ke tau fakatefito ai e ʻaho Sāpaté ʻi he Fakamoʻuí?

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Sāpaté.

Lolotonga e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne toʻo ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ai ʻo kau ki he ʻaho Sāpaté. Kole ki he kāingalotú ke nau lau e ngaahi fakamatala ko ʻení pea hiki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he Sāpaté, kae pehē ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá Ne akoʻí: Luke 6:1–11; 13:11–17; Sione 5:1–20; 9:1–16. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe fekauʻaki mo e Sāpaté ʻoku tau ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení? ʻEkesōtosi 20:8–11; 31:12–18; ʻĪsaia 58:13–14; pea mo e TF 59: 9–19. Fakaafeʻi e kāingalotú ke nau vahevahe e meʻa te nau lava ʻo fai ke muimui ai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Vakai foki, Russell M. Nelson, “ ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,Ensign pe Liahona, Mē 2015, 129–32.

Ko e ʻaho Sāpaté, ko e ʻaho ia ʻo e mōihū.

Tohiʻi he foʻi lea ko e mōihū ʻi he palakipoé pea kole ki he kalasí ke nau hiki he tafaʻakí ha ngaahi lea kehe ʻoku felāveʻi mo ia. Hili iá, ʻai ha kōlomu ʻe tolu mo e ngaahi lea kimuʻa, lolotonga, pea mo e hiliange, ʻi ʻolunga he kōlomu takitaha. Ko e hā te tau lava ʻo fai kimuʻa, lolotonga, mo e hili e lotú, ke tau mōihū ai ki he ʻEikí ʻi Hono ʻaho tapú? ʻE lava ke lau fakataha ʻe he kalasí e Mōsaia 18:17–29 mo e Molonai 6, ke maʻu ha ngaahi fakakaukau. Fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku hanga ai ʻe heʻenau tōʻonga fakakaukau mo e ngāue ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau mōihū ki he ʻEikí ʻi he ʻaho ko iá (vakai, ʻEkesōtosi 31:16–17). Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ke toe lelei ange ai ʻetau mōihū mo hotau fāmilí mo e kāingalotu ʻo e uōtí, lolotonga e ngaahi fakatahaʻanga faka-Siasí?

ʻOku tokoni ʻa hono maʻu ʻo e sākalamēnití ke tau maʻu maʻu pē e Laumālié.

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku tokoni fēfē ʻa e sākalamēnití ki hoʻo moʻuí? Ke tali e fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau ngāue tautau toko ua ʻo fili mo aleaʻi ha kupuʻi lea ʻe taha mei he ongo lotu sākalamēnití, ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79 pea mo e faleʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9. ʻOange ha taimi ki he hoa takitaha ke na kumi ha potufolofola ʻoku tokoni ke toe mahino ange ai ʻena kupuʻi leá mo aleaʻi e founga te na tali ai e fehuʻi ʻi he palakipoé. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kalasí ke nau fili ha ngaahi himi sākalamēniti ʻoku nau manako ai, pea mou hivaʻi fakataha ia.

Vakai foki, Cheryl A. Esplin, “Sākalamēnití—ko ha Fakafoʻou maʻá e Laumālié,Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 12–14.

ʻĪmisi
Serving a bed-ridden elderly woman

Ko e ʻaho Sāpaté ko ha ʻaho ia ke tokoni ai ki he niʻihi kehé.

Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé he ʻaho Sāpaté, mei he ngaahi founga naʻe tokoni mo faitāpuekina ai ʻe he Fakamoʻuí e niʻihi ne feohi mo Iá? Poupouʻi e kāingalotú ke nau toe vakaiʻi mo aleaʻi ʻa e Mātiu 9:10-13; Luke 19:1–9; Sione 11:32–46; 13:1–5, 12–17; pea mo e 3 Nīfai 17:5–10. Kole ki he kāingalotú ke nau fakakaukau ki he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi heʻenau fakakaukauʻi e founga te nau ala tokoni ai ʻi he Sāpaté. Hangē ko ʻení, te nau lava ke tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí, tokoni ki he fakafoʻituitui mo e fāmili ʻoku nau tokoni ki ai ʻi heʻenau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, ʻaʻahi ki he mahakí, pe vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Mahalo ʻe lava ke fakahoko ʻe he kāingalotú ha fakataha alēlea fakafāmili ke palani ai e ngaahi founga te nau ala tokoniʻi ai e niʻihi kehé ʻi he Sāpaté.