2017
Ngaahi Moʻoni Mahuʻingá—Ko e Fie maʻu Ke Tau Ngāué
November 2017


Ngaahi Moʻoni Mahuʻingá—Ko e Fie maʻu Ke Tau Ngāué

Naʻe ʻomi ʻe he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ha ʻilo mo ha moʻoni lahi ange ʻoku mahuʻinga ki heʻetau fiefia he moʻuí ni, kae pehē ki hotau hakeakiʻí.

Fakafuofua ki hoku taʻu fitú nai, ne u ʻeke ange ki heʻeku faʻeé, “ʻI he taimi te ta mate ai peá ta ō ki hēvaní, te ke kei hoko pē ko ʻeku faʻeé?” Naʻe ʻikai mateuteu ia ki ha fehuʻi pehē. Ka naʻá ne tali mai ʻo fakatatau ki heʻene ʻiló, ʻo ne pehē mai, “ʻIkai, te tau hoko ʻi hēvani ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine. He ʻikai ke u hoko ko hoʻo faʻeé.” Naʻe ʻikai ko e tali ia ne u ʻamanaki ki aí.

Kae hili ha taimi mei he fetalanoaʻaki ko iá, naʻe aʻu ange ha ongo talavou ki homau ʻapí. Naʻe hoko ha mana ʻo fakaʻatā kinaua ʻe heʻeku tamaí ke na hū ange. Ne na pehē ko ha ongo faifekau kinaua mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe kamata hanga ʻe he ongo ʻeletaá ni ʻo akoʻi homau fāmilí. ʻOku ou manatuʻi lelei pē ʻeku ongoʻi fiefia mo vēkeveke he taimi kotoa ne na ō ange aí. Ne na talanoa mai ʻo kau ki ha talavou naʻe ʻalu ki he vaoʻakaú ke fehuʻi ki he ʻOtuá pe ko e fē ʻa e siasi moʻoní, pea naʻá ne mamata ai ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.1 Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe he ongo ʻeletaá ha fakatātā ʻo e meʻa-hā-mai ko iá pea ʻi heʻeku sio ki aí ne u ʻiloʻi ko e moʻoni naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi. Naʻe pehē ʻe he ongo faifekaú naʻe tuʻunga ʻi he meʻa-hā-mai ko ʻení ʻa hono toe fakafoki mai e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.2

ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí

Naʻe akoʻi mai foki ʻe he ongo faifekaú e palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá, mo na tali ha ngaahi fehuʻi homau fāmilí ʻo fekauʻaki mo e tui fakalotú. Ne na akoʻi mai ʻe lava ke toe fakataha moʻoni e ngaahi fāmilí hili e moʻuí ni, ko e tamai, faʻē mo e fānau.

Naʻe papitaiso homau fāmilí. Naʻe faʻa faingataʻa e hala ki hono liliu e tōʻonga motuʻá, tukuange e ngaahi talatupuʻá kae hoko ko ha kau mēmipa mālohi ʻo e Siasí. Kae tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, kae pehē ki he tokoni ʻa ha kau taki mo ha kāingalotu tokolahi, ne mau lavaʻi e ngaahi fuofua taʻu faingataʻá.

Kuo laumiliona ha kakai kuo nau kau mai ki he Siasí, kae pehē ki ha tokolahi kuo nau ului mo papi he uike takitaha, kuo nau maʻu ha fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. ʻE lava ke toe fakaongo atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e fakamoʻoni ko ʻení, ʻi heʻetau feinga ke moʻuiʻaki e ngaahi moʻoni faingofua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻomi ʻe he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ha ʻilo mo ha moʻoni lahi ange ʻoku mahuʻinga ki heʻetau fiefia he moʻuí ni, kae pehē ki hotau hakeakiʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Te u lave ki ha ngaahi moʻoni ʻe tolu ʻoku tau maʻu pea pau ke tau ngāueʻi, tupu mei he lotu fakamātoato ʻa ha kiʻi talavoú.

ʻOku Ui ʻe he ʻOtuá ha Kau Palōfita ke Tataki mo Fakahinohinoʻi Kitautolu

Ko ha moʻoni mahuʻinga ʻoku tau ako mei he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko hono ui ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita,3 kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā ke fakahinohinoʻi, tataki, fakatokanga mai pea mo taki kitautolu.4 Ko e kau tangatá ni ʻoku nau lea ʻo fakafofongaʻi e ʻOtuá ʻi he māmaní,5 mo e mafai ke lea pea ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.6 ʻI heʻetau muimui pau ki heʻenau naʻinaʻí, ʻe maluʻi ai kitautolu pea te tau maʻu e ngaahi tāpuaki fungani ʻi heʻetau fononga he māmaní.

Lolotonga ʻeku kei ako he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ko ha talavou teʻeki mali mo ʻosi ngāue fakafaifekaú, ne u ʻalu ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí ʻi he Tāpanekalé he Temipale Sikueá. Naʻe tapou mai ai ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ke fakamātoatoʻi ʻe he taha ʻosi ngāue fakafaifekau kotoa pē ʻa e malí, pea fakamuʻomuʻa ia heʻene moʻuí.7 Hili e fakatahá, ne u ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u fakatomala mo ngāue leva ki he akonaki ʻa e palōfitá.

Ko ia ne u foki ai ki hoku fonuá ki Palāsila, ke kumi haku uaifi. Kimuʻa peá u mavahe ki Palāsila ʻo akoako ngāue ʻi ha māhina ʻe uá, ne u telefoni ai ki heʻeku faʻeé mo haku kaungāmeʻa ke nau ʻomi ha hingoa ʻe 10 ʻo ha kau finemui—ʻe ala hoko ko haku uaifi.

Lolotonga ʻeku ʻi Palāsilá, pea hili ha fakalaulauloto mo ha lotu lahi, ne u fetaulaki, teiti, fakamaʻu mo fokotuʻu ha ʻaho ke mali ai mo ha taha ʻo e kau finemui he lisí. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ia ki he fānau ako ʻi Polovo, ʻIutaá ke nau teiti mo fakamaʻu leva, ka naʻe fuʻu vave ia ʻi Palāsila.

Ne u mali mo ʻIleini hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Ko hoku ʻofaʻangá ia pea ko ha tāpuaki fungani ia.

ʻOku ʻikai ke u fokotuʻu atu ʻe au ke ʻai ʻe he taha kotoa ha lisi tatau, ka ʻoku ou fokotuʻu atu—ke tau ngāue leva he taimi ʻoku lea mai ai e kau palōfita moʻuí.

ʻĪmisi
Tā ʻo Palesiteni TōmasiS. Monisoni

Ko e palōfita ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, pea ʻe tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau muimui pau ki heʻene akonakí.

Ko e ʻIlo ki he Natula Totonu ʻo e ʻOtuá

Ko ha moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako tuʻunga ʻi he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e natula moʻoni ko ia ʻo e ʻOtuá. Fakakaukau angé ki heʻetau monūʻia fau ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai hono sino ʻo e kakano mo e hui, ʻo hangē ko kitautolú,8 pea te tau lava ʻo hū ki ha ʻOtua ʻoku moʻoni, pea lava ke mahino, mo Ne fakahaaʻi mai Ia mo Hono ʻAló ki Heʻene kau palōfitá—ʻi he kuonga muʻá mo e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fakatouʻosi.9 Ko e ʻOtua Ia ʻokú Ne ongona mo tali ʻetau ngaahi lotú;10 ko e ʻOtua ʻoku ʻafio hifo mei langi11 pea ʻokú Ne toutou tokanga mai ki heʻetau lelei fakalaumālie mo fakatuʻasinó; ko ha ʻOtua ʻokú Ne foaki mai e tauʻatāina ke filí ke tau fili ke muimui kiate Ia, taʻe te Ne fakamālohiʻi kitautolu;12 ko ha ʻOtua ʻokú Ne ʻomi e ngaahi tāpuakí mo fakaʻatā mai ke tau fehangahangai mo e faingataʻá ke tau lava ʻo tupulaki pea hangē ko Iá.

Ko e ʻOtua ʻofa Ia, naʻá Ne ʻomi ha palani ke tau lava ʻo aʻusia ai e fiefiá ʻi he moʻuí ni mo e taʻengatá.

Ko Sīsū Kalaisi Hotau Fakamoʻuí

Talu mei he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, mo ʻetau maʻu e ʻilo ki hono moʻoni mo e toputapu e misiona ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e fungani makatuliki ʻo ʻetau tui fakalotú.

Koeʻuhí naʻe hoko mai e maté ki he māmaní, ʻe ʻi ai e ʻaho te tau mate kotoa pē, ʻo hangē ko ʻetau moʻuí. Ko e taha e ngaahi nunuʻa ʻo e maté ko e mole ʻaupito hotau sino fakamatelié; he ʻikai ha faʻahinga meʻa te tau fai ke toe maʻu mai ia. ʻIkai ngata aí, koeʻuhí kuo tau faiangahala kotoa pē lolotonga ʻetau ʻi he māmaní, ne ʻikai ke tau mei lava ʻo foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu ki he nunuʻa ʻo e motuhi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea ʻikai toe maʻu ha sinó?

Naʻe fie maʻu ha Fakamoʻui mo ha Huhuʻi kae lava ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he maté mo e angahalá. Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, naʻe haʻu ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ʻo mamahi, pekia he kolosí pea toetuʻu kae lava ke tau toetuʻu foki, pea ʻi heʻetau fakatomala fakamātoato mo fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, ʻe ʻi ai e ʻaho te tau ʻi he ʻao ai ʻo e ʻOtuá

Naʻe pehē ʻe Sēkope, “ʻOiauē hono ʻikai lahi ʻa e angalelei ʻa hotau ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne tofa ʻa e hala ke tau hao ai mei he nima ʻo e fuʻu meʻa fakamanavahē ko iá; ʻio, ʻa e fuʻu meʻa fakamanavahē ko ia, ʻa ia ko e maté mo helí, ʻa ia ʻoku ou ui ko e mate ʻa e sinó, mo e mate foki ʻa e laumālié.”13

ʻĪmisi
Ko Sīsū mo Mele ʻi he Fonualotó

Ko Sīsū ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí, ko e Taha Foaki Fonó, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, ko hotau ʻEiki, Fakamoʻui, Huhuʻi mo e Tuʻi, ko ʻetau Meʻa Kotoa.

ʻOfa ke tau hokohoko atu hono ngāueʻi e ngaahi moʻoni mo e ʻilo mahuʻingá ni, pea tau talangofua ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.