2017
Fataki ʻo e Maama Fakalangí
November 2017


Fataki ʻo e Maama Fakalangí

ʻI heʻetau fataki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea hoko ko e ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻokú ke fataki ai ʻa e māmá.

Naʻe ʻi ai ha tangata toulekeleka naʻe tuʻu laine ʻi ha pōsiti ʻōfisi ke fakatau haʻane sitapa mei he kānitá. Naʻe fakatokangaʻi atu ʻe ha finemui naʻe faingataʻaʻia e lue ʻa e tangataʻeikí, peá ne fakahinohino ange ʻa e founga fakatau sitapa mei ha mīsini ke ʻoua naʻa tuʻu fuoloa. Naʻe tali ange ʻe he tangataʻeiki toulekeleká, “Mālō ʻaupito, ka ʻoku ou fie tali pē. He ʻikai ʻeke mai ʻe he mīsiní ia pe ʻoku fēfē ʻeku langa huí.”

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku tokoni ke tau talanoa ki ha taha ʻoku siʻi tokanga mai ki hotau faingataʻaʻiá.

ʻOku tau ʻinasi kotoa pē ʻi he mamahí, loto mamahí mo e mahamahakí—ʻe lava ke tau manatua ha ngaahi momeniti faingataʻa, fakamamahi mo ha mole, pea ʻoku tau tukulotoʻi ia.

ʻI heʻetau moʻui lelei fakaesinó, ʻoku tau tali ai ko e toulekeleká mo e mahamahakí, ko ha konga ia ʻetau fononga fakamatelié. ʻOku tau kumi faleʻi ki ha kau mataotao ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e sino fakamatelié. ʻI heʻetau puke fakaeloto pe fakaʻatamaí, ʻoku tau kumi tokoni ai ki ha kau mataotao ʻoku nau poto hono faitoʻo e faʻahinga puke ko iá.

Hangē ko ʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakaesino mo fakaeloto ʻi he moʻui fakamatelié ni, ʻoku tatau pē ia mo e ngaahi faingataʻa fakalaumālié. Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi ʻi heʻetau moʻuí ha taimi naʻe mālohi ai ʻetau fakamoʻoní. Pea tau aʻusia foki ha taimi naʻe hangē kuo fuʻu taumamaʻo ai e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau tukulotoʻi ai e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. Pea ʻi ai mahalo ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke nau hā fuʻu mahuʻinga ai pe hōloa honau mahuʻingá.

ʻOku ou fie lea ʻi he ʻahó ni ki he lelei fakalaumālié—ʻa e founga ʻe fakamoʻui ai kitautolu mei he hōloá, ka tau ʻaʻeva longomoʻui atu ki he moʻui fakalaumālié.

Mahamahaki Fakalaumālie

Taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ʻa e mahamahaki fakalaumālié ko e ola ʻo e faiangahalá pe ngaahi kafo fakaelotó. ʻOku faʻa hoko māmālie mai e hōloa fakalaumālié pea faingataʻa ai ke tau ʻilo e taimi ʻoku hoko aí. Hangē ko e fokotuʻunga maká, ʻe lava ke tātānaki ʻo fokotuʻutuʻunga ʻa e mamahí mo e loto mamahí ʻi ha taimi lahi, pea mafasia ai hotau laumālié ʻo aʻu ki ha tuʻunga faingataʻa ke fuesia. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku fuʻu taulōfuʻu ai hotau fatongia ʻi he ngāueʻangá, ʻi ʻapi mo e siasí, pea mole ai meiate kitautolu ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí. Mahalo pē te tau ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ha tokoni te tau fai pe fuʻu faingataʻa fau ke tau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e faingataʻa fakalaumālié ia ke pehē ʻoku faingataʻa ai ke faitoʻo kinautolu.

ʻE lava ke faitoʻo fakalaumālie kitautolu.

Naʻa mo e ngaahi matakafo fakalaumālie loloto tahá—ʻio, neongo ʻene hā ngali he ʻikai ha ʻutu ʻe hakeá—ʻe kei lava pē ʻo fakamoʻui ia.

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku lava ʻo maʻu ʻi hotau kuongá ni e mālohi faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ʻe he toʻukupu faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻi he kuongá ni, hangē ko ia ʻi Hono taimí. Kapau te tau tui, te Ne ala mai ʻo fakafonu hotau lotó ʻaki ʻa e maama mo e fakamoʻui fakalangí mo Ne folofola mai, “Tuʻu hake, pea toʻo ho mohengá ʻo ʻalu.”1

Poʻulí mo e Māmá

Ko e hā pē faʻahinga meʻa ʻokú ne fakatupu ʻetau puke fakalaumālié, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku nau faitatau ai: ko e ʻikai ha maama fakalangí.

ʻOku hanga ʻe he fakapoʻulí ʻo holoki ʻetau malava ke sio leleí. ʻOkú ne holoki ʻetau vakai ki he meʻa naʻe mahino mo ʻasi leleí. ʻI heʻetau ʻi he fakapoʻulí, ʻoku meimei lahi ange ai ʻetau fai e ngaahi fili halá he ʻoku ʻikai ke tau sio ki he fakatuʻutāmaki ʻi hotau halá. ʻI heʻetau ʻi he fakapoʻulí, ʻoku siva ai ʻetau ʻamanakí, he ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he nonga mo e fiefia ʻoku fakatatali mai kapau te tau tuiaki atu ʻi he loto vilitakí.

Ka ko e māmá, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, te tau lava ai ʻo sio ki he meʻa kotoa ʻi honau tuʻunga totonú. ʻOkú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he halá, ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá mei he meʻa maumau taimí. ʻI heʻetau ʻi he māmá, te tau lava ai ʻo fai ha ngaahi fili māʻoniʻoni ʻo fakatefito ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú. ʻI heʻetau ʻi he māmá, ʻoku tau maʻu ai ha “ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa,”2 he ʻoku tau lava ʻo vakai ki hotau ngaahi faingataʻa fakamatelié mei he tafaʻaki taʻengatá.

Te tau maʻu ha fakamoʻui fakalaumālie ʻi heʻetau mavahe mei he fakapōpōʻuli ʻo e māmaní ki he Maama taʻengata ʻo Kalaisí.

Ko e lahi ange ko ia ʻetau mahinó mo ʻetau fakaʻaongaʻi e tafaʻaki fakatokāteline ʻo e māmá, ko e lahi ange ia hotau maluʻi mei he mahamahaki fakalaumālie ʻokú ne uesia kitautolu ʻi he tapa kotoa peé; pea ko e lelei ange ia ʻetau lava ʻo tokoni longomoʻui, lototoʻa, tokanga mo loto fakatōkilalo ke fataki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—ko ha kau tamaioʻeiki mo e ākonga moʻoni ʻo hotau Tuʻi ʻofeina mo taʻengatá.

Ko e Maama ʻo Māmaní

Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē, “Ko au ko e maama ʻo māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.”3

ʻOku ʻuhinga nai ʻeni ki he hā?

Ko ʻeni ia: ʻIlonga ia ʻoku muimui ʻi he loto fakatōkilalo kia Sīsū Kalaisí, te ne aʻusia mo tofanga ʻi Heʻene māmá. Pea ʻe tupulaki e maama ko iá kae ʻoua kuó ne tuli e fakapoʻuli-lōlō tahá.

ʻOku ʻuhinga iá, ʻoku ʻi ai ha mālohi, mo ha ivi tākiekina lahi fau ʻoku mafola mai mei he Fakamoʻuí. ʻOku haʻu ia mei he “ʻao ʻo e ʻOtuá, ke fakafonu ʻa hono fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá.”4 Koeʻuhí ʻoku fakamaama, langaki moʻui mo hulungia ʻe he mālohi ko ʻení ʻetau moʻuí, ʻoku faʻa ui ia ʻe he folofolá ko e maama, ka ʻoku faʻa ui pē ia ko e laumālié mo e moʻoní.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “He ko e folofola ʻa e ʻEikí ko e moʻoní ia, pea ʻilonga ʻa e moʻoní ko e māmá ia, pea ʻilonga ha maama ko e Laumālié ia, ʻio ʻa e Laumālie ʻo Sīsū Kalaisí.”5

Ko e ʻilo mahuʻinga ko ʻení—ko e māmá ko e laumālié ia, ʻa ia ko e moʻoní, pea ʻoku ulo ʻa e maama ko ʻení ki he moʻui kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní—pea ʻoku mahuʻinga mo fakatupu ʻamanaki lelei ia. ʻOku hanga ʻe he Maama ʻo Kalaisí ʻo fakamaama mo nofoʻia e moʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tokanga ki he leʻo ʻo e Laumālié.6

ʻOku fakafonu ʻa e ʻunivēsí ʻe he Maama ʻo Kalaisí.

ʻOkú ne fakafonu ʻa e māmaní.

Pea ʻe lava ke ne fakafonu e loto kotoa pē.

“ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá.”7 ʻOku ʻatā ʻene māmá ki he taha kotoa—ʻa e lahi pe siʻisiʻi, tuʻumālie pe masiva, mo e faingamālie pe faingatāmaki.

Kapau te ke fakaava ho ʻatamaí mo e lotó ke maʻu e Maama ʻo Kalaisí, pea muimui ʻi he loto fakatōkilalo ki he Fakamoʻuí, te ke maʻu ai ha maama lahi ange. Te ke tānaki ha maama mo e moʻoni lahi ange ki hoʻo moʻuí, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ko e siʻi heni mo e siʻi hena, kae ʻoua kuo mōlia e fakapoʻulí mei hoʻo moʻuí.8

ʻE fakaava ʻe he ʻOtuá ho matá.

ʻE ʻoatu ʻe he ʻOtuá ha loto foʻou.

ʻE hanga ʻe he ʻofa, maama mo e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo ʻai ke longomoʻui ʻa e meʻa naʻe hōloá, pea ʻe fanauʻi foʻou koe ki ha moʻui foʻou ʻia Sīsū Kalaisi.9

Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, “Pea kapau ʻe hanga taha ʻa homou matá ki hoku nāunaú, ʻe fakafonu ʻa homou sinó kotoa ʻaki ʻa e maama, pea ʻe ʻikai ke ʻiate kimoutolu ha fakapoʻuli; pea ko e sino ko ia ʻa ia ʻoku fonu ʻi he māmá ʻoku ʻiloʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē”.10

Ko e faitoʻo taupotu taha ʻeni ki he mahamahaki fakalaumālié. ʻOku pulia e fakapoʻulí ʻi he ʻasi ʻa e māmá.

Tala Fakatātā ki he Fakapoʻuli Fakalaumālié

Ka he ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ia ʻe he ʻOtuá ke tau tali ʻEne māmá.

Kapau ʻoku tau nonga pē kitautolu ʻi he fakapoʻulí, ʻoku ngalingali he ʻikai liliu hotau lotó ia ʻotautolu.

ʻOku fie maʻu ke tau tali loto vēkeveke ʻa e māmá kae lava ke hoko ha liliu.

Lolotonga ʻeku fepunaʻaki he māmaní ko ha kapiteni ʻo ha kautaha vakapuná, ne toʻoa maʻu pē au ʻe he fakaʻofoʻofa mo e haohaoa e fakatupu ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa naʻe fakavaleloto taha kiate aú, ko e fetuʻutaki ko ia ʻa e māmaní mo e laʻaá. ʻOku ou lau ko ha lēsoni mahuʻinga fau ia ʻo e anga e tuʻu ʻa e fakapoʻulí mo e māmá.

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, ʻi he houa ʻe 24 kotoa pē, ʻoku vilo e poʻulí ki he ʻahó mo e ʻahó ki he poʻulí.

Ko e hā leva ʻa e poʻuli?

ʻOku ʻikai toe kehe ia mei ha ʻata.

Naʻa mo e pō kaupōʻuli tahá, ʻoku ʻikai hōloa e huhulu ia ʻa e laʻaá. ʻOku hokohoko atu ʻene ulo ngingilá. Ka ko e vaheua pē ʻe taha ia ʻo e māmaní ʻoku fakapoʻulí.

ʻOku hanga ʻe he pulia ʻa e māmá ʻo fakatupu ʻa e fakapoʻulí.

ʻI he taimi ʻoku tō mai ai e poʻulí, ʻoku ʻikai ke tau lotofoʻi pe hohaʻa naʻa kuo tāmateʻi e laʻaá. ʻOku ʻikai ke tau pehē ʻoku pulia pe mate ʻa e laʻaá. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻoku tau ʻi hono ʻatá, pea ʻe hokohoko atu pē vilo ʻa e māmaní pea ʻe toe aʻu mai pē ʻa e huelo ʻo e laʻaá kiate kitautolu.

ʻOku ʻikai fakahaaʻi mai ʻe he fakapoʻulí ia he ʻikai ha maama. Ka ʻoku faʻa ʻuhinga pē ia ʻoku ʻikai ke tau ʻi he feituʻu totonú ke maʻu ʻa e māmá. ʻI he mate ko ia e laʻaá ne toki hokó, naʻe feinga ha tokolahi ke nau siotonu he ʻata ko ia ne fakatupu ʻe he māhiná lolotonga e hoʻatā mālié.

ʻI ha founga tatau pē, ʻoku hokohoko ulo atu e maama fakalaumālié ki he fakatupu kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻE feinga maʻu pē ʻa Sētane ke tau tō ki he fakapoʻuli ʻo ha tōʻonga ne tau fai. Te ne fakaʻaiʻai kitautolu ke tau ʻai ke hōloa ʻetau moʻuí; te ne tekeʻi kitautolu ki hono ʻana fakapoʻulí.

ʻE lava ʻe he fakapoʻuli fakalaumālié ʻo fakangaloʻi ʻaupito ʻi hotau ʻatamaí ne tau ʻaʻeva ʻi he māmá mo fiefia ʻi he ʻEikí. Ka ʻi he ngaahi momeniti ʻo e fakapoʻulilōlō tahá, ʻoku ongona pē ʻe he ʻOtuá ʻetau lotu ʻi he loto fakatōkilaló, “ʻEiki, ʻoku ou tui; ke ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí.”11

ʻI he kuonga ʻo ʻAlamaá, naʻe tokolahi ha kakai ne nau fefaʻuhi ke tali e ngaahi meʻa fakalaumālié, pea “koeʻuhí ko ʻenau taʻetuí,” naʻe ʻikai lava ke hū ai e maama mo e moʻoni ʻa e ʻOtuá ki honau lotó; “pea naʻe fakafefeka honau lotó.”12

ʻOku Tau Fataki ʻa e Māmá

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻatautolu ke tau tuʻu ʻi he feituʻu totonú ke tau sio ki he maama mo e moʻoni fakalangi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻa mo e taimi ʻoku tō mai ai e poʻulí ʻo kapu ʻa e māmaní, ʻe lava ke tau fili ke ʻaʻeva ʻi he maama ʻa Kalaisí, tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakamoʻoni lototoʻa ʻo kau ki Heʻene moʻuí mo ʻEne maʻongoʻongá.

ʻI heʻetau fataki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea ʻi hoʻo hoko ko e ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻokú ke fataki ai ʻa e māmá. Hokohoko atu hono fai e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻe tanumaki ai ʻEne maama fakalangí. “Hiki hake hoʻomou māmá”13 pea “tuku ke ulo [ia] ʻi he ʻao ʻo e kakaí”—ʻo ʻikai koeʻuhí ke nau sio mo fakahikihikiʻi ai kimoutolu, ka “ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”14

Siʻoku ngaahi tokoua, ko e ngaahi meʻangāue kimoutolu ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí mo e taumuʻa ke ʻomi e māmá mo e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Mahalo ʻoku ʻikai ke mou ongoʻi feʻunga ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku puke fakalaumālié—ʻo tatau pē ia mo e ʻikai feʻunga ha taha ngāue ʻōfisi ke tokoni ki ha taha ʻoku langa hui. Mahalo pē te mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa fakalaumālie ʻiate kimoutolu pē. Ka kuo ui kimoutolu ʻe he ʻEikí. Kuó Ne foaki atu e mafai mo e fatongia ke mou tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kuó ne fakakoloaʻi kimoutolu ʻaki Hono mālohi fakataulaʻeikí ke ʻomi e māmá ki he fakapoʻulí pea hiki hake mo faitāpuekina e fānau ʻa e ʻOtuá. Kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá Hono Siasí mo ʻEne ongoongolelei mahuʻingá, ke “fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó.”15 Kuó Ne teuteu ʻa e hala ki he moʻui lelei fakalaumālié, ke maʻu e fakamoʻuí pea laka atu ki ha moʻui lelei ʻoku longomoʻui fakalaumālié.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku fakatafoki ai ho lotó ki he ʻOtuá ʻi he lotu fakatōkilalo, ʻokú ke aʻusia ai ʻEne māmá. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fekumi ai ki Heʻene folofolá mo e finangaló ʻi he folofolá, ʻoku tupulaki e ulo ngingila ʻa e māmá. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fakatokangaʻi ai ha fie maʻu tokoni ʻa ha taha peá ke feilaulauʻi hoʻo fiemālié ke fai ha tokoní, ʻokú ke fakamafola mo fakatupulaki ai ʻa e māmá. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fakafisingaʻi ai ʻa e ʻahiʻahí, fekumi pe foaki ai ha fakamolemolé, pe fakamoʻoni lototoʻa ki he moʻoní, ʻoku hanga ʻe he māmá ʻo tuli atu ʻa e fakapoʻulí kae tohoakiʻi mai ʻa e niʻihi ʻoku fekumi foki ki he māmá mo e moʻoní.

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi aʻusia fakatāutahá, ngaahi momeniti ʻo e tokoni ki he ʻOtuá mo ho kāingá ʻi he taimi kuo ulo ai ʻa e maama fakalangí mei hoʻo moʻuí—ʻi he temipale māʻoniʻoní, tēpile sākalamēnití, momeniti fakalongolongo ʻo e lotu fakalaulaulotó, fakataha fakafāmilí pe lolotonga ha ngāueʻofa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Vahevahe ʻa e ngaahi momeniti ko iá ki ho fāmilí, kaungāmeʻá, kae tautautefito ki hotau toʻu tupu ʻoku fekumi ki he māmá. ʻOku fie maʻu ke nau fanongo ʻokú ke talaange, ʻoku ʻomi ʻe he maama ko ʻení ʻa e ʻamanaki leleí mo ha fakamoʻui, ʻi ha māmani fakapoʻuli.

ʻOku ʻomi ʻe he maama ʻo Kalaisí ʻa e ʻamanaki leleí, fiefiá mo e fakamoʻuí ki ha faʻahinga kafo pe fokoutua fakalaumālie.16 Ko kinautolu ʻoku nau aʻusia e ivi tākiekina faifakamoʻui ko ʻení, ʻoku nau hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e Maama ʻo Māmaní, ke nau ʻoatu foki ʻa e māmá ki he niʻihi kehé.17 Te nau ongoʻi tatau mo e Tuʻi ko Lamonaí: “Kuo hanga ʻe he maama ko iá ʻo fakafonu ha fiefia lahi fau ki hono laumālié, pea kuo mole atu ai ʻa e ʻao fakapoʻulí, pea kuo tutu ʻa e maama ʻo e moʻui taʻengatá ʻi hono laumālié.”18

Siʻi ngaahi tokoua mo e kaungāmeʻa ʻofeina, ko ʻetau ngāué ia ke fekumi ki he ʻEikí kae ʻoua kuo ulo lahi ʻene māmá ʻi heʻetau moʻuí pea mālohi mo toʻa ʻetau fakamoʻoní, neongo ʻa e uhouhonga ʻo e fakapoʻulí.

Ko ʻeku lotú ia mo e tāpuakí ke mou lavameʻa ʻi hono fakakakato homou ikuʻanga ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtua Mafimafí pea fataki fiefia maʻu pē ʻa ʻEne maama fakalangí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.