2017
Fakataha Sāpate Uá mo e Tolú
November 2017


Fakataha Sāpate Uá mo e Tolú

ʻI he Sāpate ua mo e tolu ʻo e māhina takitaha, ʻe ako ai ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, ʻa e ngaahi akonaki e kau palōfita moʻuí, kau ʻAposetoló pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá. ʻE lava ke aleaʻi ha faʻahinga pōpoaki pē mei he konifelenisi fakamuimuitahá.

ʻI he taimi lahi, ʻe fili ʻe he kau palesitenisī ʻo e kōlomú, kau taki ʻo e kulupú pe kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ha pōpoaki konifelenisi ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotú, neongo ʻe ʻoatu ʻe he pīsopé pe palesiteni fakasiteikí haʻane fakakaukau. ʻE lava ke fili ʻe he kau takí ha pōpoaki ʻoku felāveʻi mo e tefito naʻe aleaʻi ʻi he fakataha alēlea Sāpate ʻuluakí, pe ko haʻanau fili ha pōpoaki kehe ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku totonu ke kumi ʻe he kau takí mo e kau faiakó ha ngaahi founga ke fakalotolahiʻi ai e kāingalotú ke nau lau ai kimuʻa e ngaahi pōpoaki kuo filí, pea nau omi mateuteu ke vahevahe e ngaahi ʻiló. ʻE lava ʻe he ngaahi ʻekitivitī ʻoku fokotuʻu atu ʻi laló, ʻa ia ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo fakakau mai e kau mēmipá ke nau ako mei he ngaahi pōpoaki konifelenisi lahí.

Sharon Eubank, “Fakaulo Atu Hoʻomou Māmá

Kole ki he kau mēmipa ʻo hoʻomou kōlomú pe Fineʻofá, ke nau fakakaukau ki he founga kuo tākiekina lelei ai ʻenau moʻuí ʻe ha fefine angatonu mo faivelenga. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ke nau vahevahe e founga hono fakatātaaʻi ʻe he fefine ko ʻení ha ʻulungaanga ʻe taha pe lahi ange ʻo ha kau fafine angamāʻoniʻoni, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi he pōpoaki ʻa Sisitā Eubank. Ko e hā ʻoku tau ako meia Sisitā Eubank ki he founga te tau lava ʻo hoko ai ko ha “ mālohi makehe ʻi he tokolahi mo e tupulaki fakalaumālie fakatouʻosi ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí”?

Neill F. Marriott, “Nofo Maʻu ʻi he ʻOtuá pea Fakaleleiʻi ʻa e Maumaú

ʻE lava ke tokoni e pōpoakí ni ki he kāingalotu ʻoku nau ongoʻi mamaʻo mei he Tamai Hēvaní pe niʻihi ʻoku nau feohí. Ko e hā ha meʻa ʻe tokoni ke fakamahino ki he kakai ʻokú ke akoʻí, ʻa e ʻuhinga ʻo e matāmamá? Mahalo pē ʻe lava ke ke ʻomi ha ngaahi fakatātā ʻo e faʻahinga kehekehe ʻo e matāmamá. Naʻe fakaʻuhingaʻi fēfē ʻe Sisitā Melioti e matāmamá? Ko e hā te ne fakatupu ha ngaahi matāmama ʻi hotau vā mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé? Fakaafeʻi ʻa e kaingalotú ke nau fekumi ʻi he pōpoaki ʻa Sisitā Meliotí ki he ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fai ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi matāmama ʻi heʻetau moʻuí. ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau mēmipá ke nau tohiʻi e meʻa ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he Laumālié ke nau fai ke nau toe ofi ange ai ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

Joy D. Jones, “Mahuʻinga Taʻe-hano-tatau

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku tafe mai ki heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu hotau tuʻunga fakalangí? Ke tali e fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke toe vakaiʻi fakataha ʻe he kau mēmipa ʻo hoʻomou kōlomú pe Fineʻofá e ngaahi talanoa kia Malamá, Leni mo Taiana ʻi he pōpoaki ʻa Sisitā Sōnasí. Ko e hā e faleʻi ʻoku ʻomi ʻe Sisitā Sōnasi ke tokoniʻi kitautolu ke tau “manatuʻi pea pikitai ki hotau tuʻunga fakalangí”? Fakaafeʻi e kau mēmipá ke kumi mo aleaʻi ha potufolofola pe kupuʻi lea ʻi he pōpoaki ʻa Sisitā Sōnasí, ʻe tokoni ʻi hono fakamahino kiate kinautolu honau mahuʻinga moʻoni ki he ʻOtuá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha taha ʻo e ngaahi potufolofola pe ngaahi lea ko ʻení mo ha taha ʻokú ne fie maʻu ke fakamanatu ange hono mahuʻinga fakalangí.

Dieter F. Uchtdorf, “Kau Tautehina ʻe Toko Tolú

Ko e founga ʻe taha ke fakamanatu ʻaki e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻUkitofá, ko hano vahevahe fakakulupu e kōlomú pe Fineʻofá. Te ke lava ʻo vahe ki he kulupu takitaha ke nau laukonga ʻo fekauʻaki mo e kau tautehina ʻi he pōpoaki ʻa e Palesiteni ʻUkitofá. ʻE lava ke fai ʻe he kulupu takitaha ha tohi ki he taʻahine ko iá, ʻo fakamatalaʻi kongokonga lalahi ange ʻene faleʻí pea vahevahe ki he ngaahi kulupu kehé e meʻa ne nau tohí. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau hangē ai ko e taʻahine fika tolú? Ko e hā ha founga te tau lava ʻo ʻai ʻetau kōlomú pe Fineʻofá ko ha “ʻapi malu” maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻiá?

Dieter F. Uchtdorf, “Ko ha Fakaʻānaua ki ʻApi

Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi e niʻihi ʻokú ke akoʻí ke nau ʻiloʻi e founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke faitāpuekina e niʻihi kehé? Te ke lava fakaafeʻi kinautolu ke nau toe fakamanatu e konga ʻo e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻUkitofa ʻoku ui ko e “ʻE Fakaʻaongaʻi Koe ʻe he ʻOtuá,” ʻo kumi hake ʻa e ngaahi palōmesi kuo fai kiate kinautolu ʻoku feinga ke tokoni ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, neongo honau ngaahi vaivaí. ʻE hanga ʻe hono lau e pōpoakí ni, ʻo fakamanatu ki he kalasí ha ngaahi aʻusia te nau lava ʻo vahevahe mai, naʻe fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke tāpuekina e niʻihi kehé—pe ko Haʻane fakaʻaongaʻi e niʻihi kehé ke tāpuekina kinautolu. ʻOange ha kiʻi taimi ki he kalasí ke nau fakalaulauloto ai ki he meʻa ne ueʻi kinautolu ke nau fai, ko e tupu mei he fealēleaʻaki ko ʻení.

Bonnie L. Oscarson, “Ko e Ngaahi Fie Maʻu Hotau Tafaʻakí

Ko e founga ʻe taha ke kamata ʻaki hono aleaʻi e pōpoaki ʻa Sisitā ʻOsikāsoní, ko hano ʻoange ki he tokotaha kotoa pē he laʻipepa ʻoku tohiʻi ʻi ʻolunga ai, “Ko hai ʻokú ne fie maʻu au he ʻaho ní?”. ʻE lava ke kiʻi fakalaulauloto ki ai e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá pe kōlomú, mo hiki e ngaahi tali ki he fehuʻí ni. Te nau lava leva ʻo fekumi ʻi he pōpoaki ʻa Sisitā ʻOsikāsoní ki ha ngaahi fakakaukau ʻo e founga ʻe lava ke nau tokoni ai ki he kakai heʻenau lisí—pe tānaki atu ha ngaahi hingoa ʻe ueʻi kinautolu ki ai. Mahalo pē ʻe lava ke vahevahe ʻe ha niʻihi ha meʻa kuo nau ako.

Dallin H. Oaks, “Ko e Palaní mo e Fanongonongó

Ko e hā ha founga ʻe lava ke ngāue ai e kau mēmipa hoʻo kōlomú pe Fineʻofá, ki he fakaafe ʻa ʻEletā ʻOakesi ke “akoʻi [pea] moʻuiʻaki” e fanongonongo ki māmani ʻo e fāmilí, ʻi ʻapi, ʻi he koló mo e siasí? Fakaafeʻi kinautolu ke nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻE ala tokoni ke fekumi he pōpoakí ki ha fakamatala fakatōkateline mei he fanongonongo ʻo e fāmilí. Ko e hā ha founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakamatalá ni ʻi heʻetau tali e “ngaahi poletaki pe faingataʻa ʻoku lolotonga hoko ki he fāmilí”? ʻOku ʻi he konga IV ʻo e pōpoaki ʻa ʻEletā ʻOakesí ha ngaahi sīpinga ʻo e fakamatala ko iá.

D. Todd Christofferson, “Ko e Mā ʻo e Moʻui Naʻe Hāʻele Hifo mei Langí

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ʻe lava ke fakakaukau ki ai e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá mo e kōlomú, ʻi heʻenau fakamanatu e pōpoaki ʻa ʻEletā Kulisitofāsoní: Ko e hā ʻa e māʻoniʻoni? ʻOku tau kumi fēfē ki he maʻoniʻoní? ʻOku tokoni fēfē ʻetau kai e sākalamēnití ki heʻetau ngaahi feingá? ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipá ha ngaahi lea mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Kulisitofāsoní, ʻe tokoni ki hono tali e ngaahi fehuʻí ni. Ko e hā ha founga te tau lava ʻo fetokoniʻaki ai ko e “kāinga Māʻoniʻoni” ʻi heʻetau feinga ke māʻoniʻoni angé?

Jeffrey R. Holland, “Ko Ia ke Haohaoa ʻa Kimoutolu

Mahalo naʻa ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻokú ke akoʻí, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻenau moʻuí ʻi hono moʻuiʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe ʻEletā Hōlani te ne lava ʻo fakafiemālieʻi mo fakalotolahiʻi e niʻihi ʻe ongoʻi pehení? Te ke lava fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e Fineʻofá pe kōlomú ke nau kumi ha meʻa ʻi he popoaki ko ʻení te nau vahevahe mo ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e ongoʻi ʻoku nau “lelei feʻungá.” Pe te nau lava ʻo ʻilo ha meʻa ʻi he pōpoakí ʻokú ne ueʻi kinautolu ke nau ongoʻi ha “ʻofa lahi ange mo houngaʻia ange ʻia [Kalaisi] pea maʻu ha holi lahi ange ke tatau mo Ia.”

Gary E. Stevenson, “Mate Fakalaumālié

Kuo aʻusia nai ʻe ha taha ʻi hoʻo kōlomú pe Fineʻofá, ha mate ʻa e laʻaá? Kapau ko ia, ʻe lava ke ke fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatalaʻi e talanoa fakatātā ne fai ʻe ʻEletā Sitīvenisoni fekauʻaki mo e “mate fakalaumālié.” Ko e hā ha ngaahi meʻa fakatuta te ne lava ʻo “fakapuliki ʻaupito e lahi, ngingila mo e māfana ʻo e maama ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí”? Ko e hā ha founga ʻe tohoakiʻi ai ʻe he mītia fakasōsialé ʻetau tokangá mei he “fakaʻofoʻofa, māfana mo e maama fakalangi ʻo e ongoongoleleí”? Ko e hā ha founga ʻoku tau tui ai e ngaahi “matasioʻata ʻo e ongoongoleleí” ke ne maluʻi kitautolu mei he kui fakalaumālié? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he tala fakatātā ʻa ʻEletā Sitīvenisoní, ʻo fekauʻaki mo hono paotoloaki ʻetau vakai mei he tafaʻaki ʻa e ongoongoleleí?

Quentin L. Cook, “Ko e Meʻa Fakaʻaho ʻOku Taʻengatá

ʻOku fakamanatu mai ʻe he pōpoaki ʻa ʻEletā Kukí, ʻa e mahuʻinga ʻo e feinga ke loto fakatōkilalo ʻi ha ngaahi founga kehekehé. Ko e founga ʻe taha ke aleaʻi ai e meʻa ʻokú ne akoʻi maí, ko hono vahe ua ʻa e kalasí. Kole ki he kulupu ʻe taha ke nau fakasio e ngaahi fokotuʻu ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Kukí ʻe tokoni ke tau fakatupulaki ai e loto fakatōkilaló, kae fakasio ʻe he kulupu ʻe tahá e founga ʻe ala fakahaaʻi ai ʻe he kakaí ʻa e hīkisiá. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau vahevahe ʻenau fakamatalá ki he kulupu kehé. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau mēmipá ha ngaahi founga te nau lava ʻo fakahaaʻi lahi ange ai ha loto “fakatōkilalo fakaʻaho” ʻi heʻenau moʻuí, pea fakakaukau ki he founga ʻe ala tokoniʻi ai kinautolu ʻe he loto fakatōkilalo ko ʻení ʻi heʻenau teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

Ronald A. Rasband, “ ʻI ha Palani Fakalangi

Ke poupouʻi hono aleaʻi e pōpoaki ʻa ʻEletā Lasipēní, mahalo naʻa tokoni ke fakaʻafeʻi ha niʻihi ʻo e kau mēmipá ke nau haʻu mo ha sīpinga tuitui, ha mape ʻo ha fale, pe ko ha founga teuteuʻi ʻo ha meʻatokoni, pea tau talanoa ki he ʻuhinga ʻoku ʻaonga ai e ngaahi meʻá ni. Ko e hā ha ngaahi sīpinga pe akonaki mei he pōpoaki ʻa ʻEletā Lasipēní, ʻokú ne fakalotoa e kāingalotú ke nau ʻiloʻi e palani ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí? Mahalo ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e fakatahá ha ngaahi aʻusia ne nau mātā ai hono tataki ʻe he ʻEikí ʻenau moʻuí. Ko e hā kuo nau fai ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻoku nau “mahuʻingaʻia” Heʻene tatakí? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi e “palani fakalangi” ʻa e ʻOtuá”?

Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?

Naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e kāingalotú ke nau fakakaukau ki ha fehuʻi ʻe tolu: (1) “Naʻe mei fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne ʻikai e Tohi ʻa Molomoná?” (2) “Ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei ʻiló?” (3) “Ko e hā naʻe ʻikai ke ke mei maʻú?” Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo hoʻo kōlomú, kulupú pe Fineʻofá ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻí ni pea vahevahe ʻa e founga ʻenau tali ki aí. Ko e hā ʻoku nau maʻu mei he pōpoakí, ʻokú ne fakalotoa kinautolu ke nau mahuʻingaʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo mahulu hake ʻi he “taiāmoní pe lupí”?

Dale G. Renlund, “Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí

Te ke tokoni fēfē ke mahino ki he kau mēmipa ʻo hoʻomou kōlomú pe Fineʻofá, ʻa e founga ʻoku tokoni ai e lakanga fakataulaʻeikí ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? Te ke lava ʻo tohiʻi e ongo ʻuluʻi tohi ko ʻení he palakipoé: “ʻUhinga ʻOku tau Fie maʻu ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” mo e “Founga ʻoku ʻʻomi’ ai kiate kitautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí.” Hili iá peá ke fakaafeʻi leva e kau mēmipá ke nau fekumi ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Lenilaní, ʻo kumi hake ha ngaahi kupuʻi lea ke tohiʻi ʻi lalo he ʻuluʻi tohi takitaha. Ko e hā e founga ʻoku tokoni ai e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi ouaú, ke fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú?

Dieter F. Uchtdorf, “Fataki ʻo e Maama Fakalangí

Fakaafeʻi e kāingalotú ke nau kumi he pōpoaki ʻa ʻEletā ʻUkitofá, ke nau ʻiloʻi e founga ʻoku uesia pe tokoniʻi ai ʻetau moʻuí ʻe he ʻi ai mo e ʻikai ke ʻi ai e maama fakalangí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi potu folofola ne lea ki ai ʻa Palesiteni ʻUkitofá, pea ke nau kumi hake ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo e maama fakalangí. Ko e hā e fakafehoanaki fekauʻaki mo e mate ʻa e laʻaá, ʻokú ne akoʻi kitautolu ʻo fekauʻaki mo e fatongia ʻo e tauʻatāina ke filí ʻi he fekumi ki he maama fakalaumālié? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke vahevahe ai e maama fakalangi ʻa Sīsū Kalaisí ki he niʻihi kehé, tautautefito ki hotau ngaahi fāmilí pea mo hotau “toʻu tupu ʻoku fekumi ki he māmá”?

Henry B. Eyring, “ ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú pe Fineʻofá, ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻe fie maʻu ai ke nau fakatupulaki ha tui ko honau uiuiʻí pe uiuiʻi ʻo e niʻihi kehé, ko e fai ia mei he ʻOtuá. Kuo nau fakahaaʻi fēfē ʻenau tuí? Ko e hā ha founga kuo nau ʻilo ai ko e ui ko iá mei he ʻOtuá? Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau kumi he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingí, ke ʻiloʻi ai e ngaahi moʻoni naʻá ne ako mei haʻane aʻusia fakatāutaha, ʻe ala tokoni mai ke tau falala mo faʻa kātakiʻi ai e niʻihi kuo ui ʻe he ʻEikí.

Jean B. Bingham, “Ke Kakato Ai Hoʻomou Fiefiá

ʻE lava ke tokoni e pōpoaki ʻa Sisitā Pingihemí ke mahino ki he kau mēmipa hoʻo Fineʻofá pe kōlomú, ʻa e founga ke maʻu ai e fiefiá neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻi heʻetau haʻu kia Kalaisí. Ko e founga ʻe taha ke aleaʻi ai ʻene pōpoakí, ko hano tā ha foʻi hala he palakipoé ʻoku fakatau ki he foʻi lea ko e fiefia. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ke nau tohiʻi he halá ha fokotuʻu mei he pōpoaki ʻa Sisitā Pingihemí, ʻoku fakatau ki he fiefia moʻoní. Poupouʻi e kau mēmipá ke nau fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke nau ngāue ai ki he faleʻi ʻa Sisitā Pingihemí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau mēmipá ke nau vahevahe ʻenau fakakaukaú.

David A. Bednar, “Ngaahi Talaʻofa Lahi ʻAupito mo Mahuʻinga

Ke tokoni ki hono aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá pe kōlomú e pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá, te ke lava ʻo fakapipiki ha fakatātā he palakipoé ʻokú ne fakafofongaʻi e Sāpaté, temipalé mo hotau ʻapí. Fakaafeʻi e kau mēmipá ke nau lau e ngaahi konga ʻoku fekauʻaki mo e fakatātaá ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá, pea tohiʻi he palakipoé e founga ʻoku tokoni ai e Sāpaté, temipalé mo hotau ʻapí ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Ko e hā ha ngaahi meʻa heʻetau moʻuí te ne ala tohoakiʻi ʻetau tokangá mei he ngaahi talaʻofá ni? Ko e hā ha ngaahi sitepu te tau ala fai ke fakapapauʻi ʻoku tau manatuʻi kinautolu?

Henry B. Eyring, “ ʻOua ʻe Manavahē ke Failelei

ʻE lava ke tokoni ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingí, ke maʻu ai ʻe he niʻihi ʻokú ke akoʻí ha lototoʻa mo ha tui ke failelei ʻi he māmaní. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ke nau fakamatala fakanounouʻi e ngaahi sīpinga ʻo e kakai faivelenga naʻe vahevahe ʻe Palesiteni ʻAealingí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi sīpingá ni ʻo kau ki he founga ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé? Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení, ʻo kau ki he founga te tau lava ʻo tokoni ai ko ha kōlomu pe kau Fineʻofá?

Ko ha founga ʻe taha ke aleaʻi ai e pōpoakí ni, ko hano toe fakamanatu e meʻa naʻe vakai ki ai ʻa Palesiteni ʻAealingi ʻi heʻene muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke ako e Tohi ʻa Molomoná. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo tau mātā heʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná?

M. Russell Ballard, “Hoko Atu e Fonongá!

Ke kamata hono aleaʻi e pōpoaki ʻa ʻEletā Pālatí, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha taha ke ne vahevahe haʻane aʻusia he taimi ne nau ʻilo e feituʻu ke nau ō ki aí, ka ne nau toki ʻilo hake ko e hala kehe ia ne nau fononga aí. Ko e hā ha founga ʻoku fekauʻaki ai e ngaahi sīpinga pehení, mo ʻetau “fononga” fakatāutaha ʻo foki ki he Tamai Hēvaní? ʻE lava ke kumi leva ʻe he kau mēmipá ha faleʻi mo ha ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe ʻEletā Pālati, ʻe tokoni ke tau ʻiloʻi ai pe ʻoku tau fononga koā he hala totonú ʻi heʻetau moʻuí. ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau mēmipá ke nau fakalaulauloto ai ki honau hala ʻonautolú pea mou aleaʻi e founga ʻe lava ke tau tokoni mo poupouʻi ai e niʻihi kehé ʻi honau “hala-fononga” ʻo foki ki he Tamai Hēvaní.

Neil L. Andersen, “Ko e Leʻo ʻo e ʻEikí

ʻE lava ke vahevahe atu ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá pe kōlomú ha meʻa ne nau aʻusia, ne ongo mahuʻingamālie makehe ange ai ha pōpoaki ʻo e konifelenisi lahí kiate kinautolu. Ko e hā naʻe mahuʻingamālie ange ai e ngaahi pōpoaki ko iá? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe ʻEletā ʻEnitasoni, ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi pōpoaki konifelenisi lahí pea mo e ngāue mo e founga ʻoku fekauʻaki mo hono teuteuʻi kinautolú? ʻE tokoni fēfē ʻa e ʻilo ko ʻení, ki he faʻahinga tokanga ʻoku tau fai ki hono ako pea talangofua ki he ngaahi leá ni? Fakakaukau ke ke lisi ha ngaahi fakaafe ne fai mei he konifelenisi fakamuimuitahá. Ko e hā kuo tau fai ke ngāue ai ki he ngaahi fakaafe ko ʻení?