2018
O Mea e Mananao Epikopo Uma ia Iloa e Tagata o Lana Uarota
Oketopa 2018


O Mea e Mananao Epikopo Uma ia Iloa e Tagata o Lana Uarota

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

O mea moni nei e valu ua ou aoaoina i le taimi sa ou galue ai o se epikopo.

Sa ou maua se avanoa matagofie e avea ai o se epikopo. I na tausaga, sa ou aoaoina ai nisi mau lesona e le mafai ona faamalaulau uma. Ae sa ou aoaoina ni upumoni se valu ou te talitonu e laugatasia ai epikopo uma. E ui o lenei lisi e le o aofia uma ai, ae o la’u taumafaiga i le faasoaina atu o mea e faamoemoe epikopo ia iloa e tagata o lana uarota.

1. E alofa le epikopo i tagata uma o lana uarota i se auala matuai moni lava.

Ata
family

O le alofa o se epikopo mo lana uarota e fesootai ma le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou taitoatasi. A tilotilo atu se epikopo i tagata i se sauniga faamanatuga, e i ona luga le agaalofa ma le mutimuti alofa i se ala e le pei o soo se mea ua ia oo i ai. A tu i luga se epikopo ma faasoa atu le tele o lona alofa i tagata o lana uarota, e oo ifo i lona loto ona lagona ma e moni lava. Ia e iloa e alofa lou epikopo ia te oe, e popole mo oe, ma e manatu atu ia te oe e sili atu i lo le mea e te iloa.

2. O le epikopo e lagolagoina faaletino, faalelagona, ma faaleagaga e le faatuatua ma tatalo a tagata o le uarota.

Ata
man standing at the pulpit

E faaalu e se epikopo itula e le mafaitaulia e auauna atu ai. O le a tele taimi na te faaaluina i le falelotu i Aso Sa ma isi po o le vaiaso pe a manava mai galuega ma alu e asiasi, faatalanoaga, ma le vaaia o tagata o lana uarota.

E mafai e le epikopo ona faia i lenei vaiaso ma lea vaiaso ona o le faatuatua ma tatalo a tagata o le uarota. I le avea ai o se epikopo faatoa tofia, o taimi uma lava ou te faalogo ai i se tagata o le au paia o tatalo e “faamanuia le epikopo” e maligi ai lava ma le le mataofiofia o’u loimata. O a outou tatalo o le faatuatua e tali moni mai lava, ma e maua ma lagonaina e le epikopo le tosinaga lagolago a na tatalo. E tali mai e le Alii na tatalo e tumu i le faatuatua i luga o ulu o epikopo o le Ekalesia.

3. E tele taimi e lagona ai e le epikopo lona le agavaa mo le valaauga (tusa lava pe ua tolu pe fa tausaga).

Ata
man with head in his hands

Ua ou iloaina ni nai epikopo sa lagonaina ua latou “saunia” moni lava mo le valaauga. Peitai, ou te iloa “o le ua valaauina e le Alii, e faaagavaaina e le Alii.”1 E ui e iloa e se epikopo ua oo ina agavaa o ia, ae e tauivi lava foi ma lagona faapei o le a le mafai lava e ia ona faia lelei le valaauga. O le a ia faia le mea sili e avatu ai fautuaga poto pe a manaomia, ia le faatiga ai i tagata, ma ia maua le Agaga, ae o le a taumanatunatu foi i nisi taimi pe o ia faataunuuina lelei lona valaauga.

4. E mafai e le Agaga o le Atua ona galue e ala i le epikopo pe a ia fefautuaai ma tagata o le uarota.

Ata
two men talking

Ina ua fesiligia au pe o le a le mea e sili ona ou misia i le avea ai o se epikopo, ou te fai atu i tagata ou te misia le tosinaga malosi o le Agaga lea e aumai faatasi ma le tiutetauave o se epikopo. Pe o faamafanafanaina i latou o e ua maliliu nisi e pele, talanoa ma i latou o tauivi ma ni toalua e le faamaoni, pe taloina tagata ia salamo, o le Agaga e maua e se epikopo faamaoni o le Agaga o le Atua ma o le agaga o faaaliga.

Talu ai nei sa fesili mai ai se tagata sa i ai i le uarota mo se fesoasoani i le taulimaina o ni nai faafitauli patino. Ua masii atu o ia i se tasi uarota ma sa lei mautinoa pe fia alu i lona epikopo fou mo se taitaiga. Sa ou faamatala atu ia te ia le mea sa ou faasoa atu mo le tele o taimi talu ona faamalolo a’u, e faapea e ui ina sa ou fiafia e fesoasoani atu, ae ua ou le o toe umia ki e umia e se epikopo ma o na ki e mafai ona taua mo le tuuina atu o le lagolago sa ia manaomia. Sa ou fautuaina lona alu e talanoa ma lona epikopo. Sa ma talanoa ma ia i le lua vaiaso mulimuli ane, ma sa ia fai mai e lei feiloai lava ma lona epikopo ma e foliga mai ua uma ona ia iloa lona faafitauli ma le ala sili e mafai ona fesoasoani ai ia te ia. E ui ina mafai ona vaivai le epikopo, ae e musuia o ia e le Alii, taiala o ia, ma faamanuiaina olaga e ala i ana fautuaga musuia.

5. O le epikopo o le tagata soifua; o nisi taimi e i ai ona sasi ao nisi foi taimi na te faia ai mea sese.

Ata
man falling

O epikopo, e ui i o latou valaauga, o tagata soifua. E i ai o latou le atoatoa, o vaivaiga, o faaituau, ma a latou lava faafitauli faaletagata lava ia. E faaagavaaina e le Agaga le alii e umia le tofi o le epikopo, ae o le epikopo o se tagata lava e mafai ona i ai faatfiauli lava e tasi ma vaivaiga e feagai ma i tatou uma.

O lea malamalama e le tatau ona faaitiitia ai le faaaloalo tatou te faaalia i lona valaauga po o le uai atu i ana fautuaga. E silafia lelei lava e se epikopo ona vaivaiga ma e taumafai e faatoilalo pe faapafala ese mai lana auaunaga o se epikopo. Po o le a lona taumafai malosi, o le a le atoatoa lava o ia.

6. E lagonaina e le epikopo e le taitai lava lona vaai i tagata o le uarota pe lava foi ni mea lelei na te faia i ai.

Ata
people talking

O aso uma lava e taumanatunatu ai le epikopo po o ai se isi e mafai ma sa tatau ona ia fesoasoani i ai i lena aso. Semanu ou te fiafia lava e asiasi soo i tagata uma, ae ou te faigaluega tumau, o lo’u aiga, o le polokalama a le autalavou, ma e i ai ni tagata patino o le uarota e tele o latou manaoga. Sa matuai le lava lava le taimi e vaai ai i tagata uma i se tulaga faifai pea.

Ae ui o lea, i le avea ai o se epikopo, o nisi taimi sa uunaia ai au e le Agaga e asiasi i se tagata patino o loo feagai ma tauiviga. E tele taimi, e amata ai na asiasiga i lo latou fai mai, “Na ou iloa lava o le a e sau.” O le Agaga sa matou lagonaina e lofituina a o taufai iloaina o lea asiasiga o se faamaoniga e tali mai le Atua i tatalo.

Sa ou fiafia lava foi i taimi uma i le taliaina o au i faitotoa o tagata malolosi, o le uarota “e malolosi molimau.” O nei tagata lelei e o i le lotu i vaiaso taitasi, tautua ma le faamaoni i valaauga, e leai ni luitau tele e vaaia, ma e masani lava e le asia soo e taitai perisitua. Sa latou faafetai i le maua o ni nai taimi e faafesagai taitoatasi ai ma lo latou epikopo. Ia te outou uma tau ina ia ou faapea atu: “Faafetai! Ia tumau pea! Ia iloa e alofa lou epikopo ia te oe ma semanu e asiasi soo atu pe ana mafai e ia.”

7. E manaomia moni lava oe, ma le faamaoni, tou te auauna atu o le tasi ma le isi.

Ata
man on the phone

I le avea ai o se epikopo, soo se taimi lava e ta’u mai ai e i ai se tagata o le au paia o loo feagai ma ni faigata, ou te fesili pea lava, “O ai faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi?” O se tasi lea o auala o le iloiloga o le a faafetaiaia ai manaoga mo se taimi puupuu ma se taimi umi o tagata o le au paia. O le epikopo, e galue e aunoa ma se fesoasoani mai isi tagata o le uarota ma le siteki, e utiuti ana punaoa. E matuai mafai lava e ia—ma o le a—alu e asiasi i tagata i se tulaga faaletonu. Ae faatasi ai ma punaoa faaleperisitua ma le Aualofa o loo avanoa mo ia, e mafai ai ona faalautele atu lona aapa atu.

O le mea lea e igoa o le auaunaga. E i ai taimi e galo ai i nisi o i tatou le mafuaaga tatou te auauna atu ai i le tasi ma le isi: Ua poloaiina i tatou e le Alii ia “tatou fealofani” (Ioane 13:34). Ia iloa e faaaoga e lou epikopo le auaunaga o se ala musuia e “i ai atili” i olaga o tagata o le uarota.

8. E moomoo le epikopo maimau e pe ana mafai e ia ona faia mea uma mo lana lafu.

Ata
man walking up

Soo se taimi, i le ao ma le po, pe o se faamanuiaga faaleperisitua, fautuaina o se tamaitiiti ua se ese, po o le faanatinati atu i se faalavelave faafuasei, e fia manao lava e faia soo se mea e manaomia e tagata o le uarota. E le mafai ona ia faia uma i taimi uma, ma atonu foi e le o ia le tagata tonu i tulaga uma, ae aua e te fefe e fesili atu i ai mo se fesoasoani pe a e manaomiaina. Ia e iloa o loo i ai iina le epikopo e auauna atu i na taimi ma e taufai faamanuiaina tele oulua i le galulue faatasi.

Ua matuai faalotomaualaloina lava au i le avanoa paia sa ou maua e auauna ai i lenei valaauga paia. I la’u auaunaga, sa ou alu atu mai se talitonuga i se malamalama. Ua ou le toe talitonu nei faapea e moni le talalelei; ua ou iloa e moni. Ua ou le toe talitonu faapea e silafia au e le Atua; ua ou iloa e silafia lelei e le Atua i tatou taitoatasi, o o tatou olaga i aso taitasi ma a tatou tauiviga faaletagata lava ia. E le gata i lea, ua ou iloa e galue o Ia e ala i Ana auauna, aemaise o i latou o e umia ki o le perisitua. Ua ou iloa semanu e le mafai ona avea au o se epikopo e aunoa ma le silafia lelei e le Atua o lenei galuega. O le moni o le talalelei ma le alofa o le Atua mo Ana fanau ua mafai ai e epikopo uma ona galulue.

Faamatalaga

  1. Thomas S. Monson, “Tiute o Valaauga” Liahona, Iulai 1996, 51.