2019
Kai Moʻui Leleí pea Longomoʻui
Sune 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Kai Moʻui Leleí pea Longomoʻui

Ko ha polokalama ne ueʻi fakalaumālie.

ʻOku mafola ʻa e polokalama Kai Moʻui Lelei pea Longomoʻuí (KMLL) ʻi he kotoa e Siasí ʻi he Pasifikí. ʻI he hoko ʻa e suká ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻi he tokoni fakaetangatá, kuo fakamoleki ʻe he Siasí ha konga lahi ʻo hono taimí, paʻangá mo e ngaahi naunaú ʻi ha founga ki hono poupouʻi mo faitoʻo e kakai ʻoku fokoutua ʻi he suká mo e ngaahi mahaki faingataʻa ʻoku felāveʻi mo iá. Ka, ʻi he lahi fau ʻo e uesia ʻo e mahakí ni ʻi he Pasifikí, mo e fakamamahi e tōmui hono faitoʻó ʻo iku ai ki hono tuʻusi e ngaahi konga ʻo e sinó mo e lahi ʻa e maté, naʻe ueʻi ai ʻa Henisi Soleniseni, Pule Uelofea ʻa e ʻĒlia Pasifikí, ke tō e fakamamafá ki hono akoʻí mo e ngaahi founga ke taʻofi aí.

Naʻe pehē ʻe Henisi, “ʻI he 2014, ne ʻikai ha taha ʻi heʻemau kau fakatahá ne ʻi ai haʻane taukei fakafaitoʻo, ka ne mau lototaha ke fakatefito e tokanga ʻo e ngāue tokoni fakaetangatá ʻi he mahaki suká.” “Ne teʻeki ai ke ngāue e ʻĒliá ki ha meʻa mahuʻinga peheni pea ne teʻeki ai ha palani ngāue meí he kuohilí ke mau muimui ki ai. ʻOku ou tui ko ha ueʻi fakalangi naʻá ne tataki kimautolu ki he hala ko ʻení.”

Ne fie maʻu ke ako ʻe he timi tokoni fakaetangatá ʻa e meʻa kotoa te nau malava fekauʻaki mo e mahaki suká, mo feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he Pasifikí. Ko e mahaki suká ko ha palopalema fakamāmani lahi ia, ka ʻoku hoko lahi ʻi he ngaahi fonua masivesivá, pea ʻoku fakautuutu ʻene hokó ʻi he ngaahi ʻotu motu Polinisiá, Melanisiá, mo e Maikolonisiá.

Hili ha fakataha mo e kau Minisitā Moʻuí, toketaá, kau mataotaó, nēsí mo e ngaahi potungāue ʻoku ʻikai ʻi he malumalu ʻo e ngaahi puleʻangá, ne mahino ʻaupito ʻa e ʻikai malava ke mapuleʻi lelei e mahaki suká. Ne fie maʻu vivili ha faʻahinga tokoni ke ne taʻotaʻofi.

ʻI he 2016 ne fokotuʻu ai ʻa e polokalama Kai Moʻui Lelei pea Longomoʻuí. Ne fakahoko ha ngaahi fakatotolo lahi ʻaupito.

Ne fokotuʻu ha ngaahi kulupu pau ʻi he kotoa ʻo e Siasí ʻi he Pasifikí pea fakamāʻopoʻopo e olá ʻe ha palōfesa mei BYU. Ne faʻu ha tohi lēsoni ki hono taʻofí ʻaki ha fakakaukau mo ha ongo faka-Pasifiki, ʻo ne ʻuuni fakataha ai e tokāteline ʻo e Lea ʻo e Potó, ngaahi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo e saienisi fakafaitoʻó.   ʻOku foaki atu ʻe he polokamá ki he niʻihi ʻoku kau maí ha ngaahi fakamatala ʻe fie maʻu, ke nau fai ʻaki ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo e meʻakai mo e ngaahi ʻekitivitī fakatuʻasino ke holoki e fakatuʻutāmaki ʻo e mahaki suká, lolotonga haʻanau muimuiʻi ʻenau fakalakalaka fakatāutahá ʻi ha uike ʻe 12.

Hili ha lavameʻa kāfakafa ʻi hono kamataʻi ʻo e polokalamá mo ha ngaahi liliu siʻi ki he tohi lēsoní, naʻe faifai pea kamata ngāue ʻaki ʻa e KMLL ʻi ʻAokosi 2018. Ne ʻi ai ha ngaahi siteiki ʻe 40 ʻi he ʻĒliá ne vave ʻenau ngāue ʻaki e polokalamá pea nau aʻusia ha ngaahi ola taʻe-ʻamanekina.

Ne ʻilo ʻe Fane Fotu Fituafe, Puleako ʻo e Ako Lotoloto ʻo Liahoná, ʻoku hoko e polokalama ko ʻení ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú, ʻi he hili pe hono fakafēʻiloaki ange ʻe he Palesiteni faka-Siteikí, ʻEtuate T. Toutai, ʻo e Siteiki Haʻakamé.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ngāue mālohi ʻi heʻeku ngāué, pea ʻi heʻeku foki ki ʻapí, kuó u ongosia pea ʻikai faʻa malava ke fai ha ngaahi ngāue kehe maʻa hoku fāmilí ʻo hangē ko ʻeku fie maʻú. ʻI he taimi ʻokú ke fuʻu sino aí ʻoku lahi fau e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha ivi ke fai ʻakí. Ne u ʻilo ʻoku fie maʻu ke fakahoko ha liliu.”

Naʻe fakaʻofoʻofa kia Fane ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi ha polokalama moʻui lelei pehē. Naʻá ne maʻu ai ha fakakaukau mo ha taumuʻa maʻongoʻonga ange ʻi heʻene fakahoko iá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻi he polokalamá, ko ha hala fononga ia ʻo e tuí; ko ha liliuʻanga ʻo e tōʻonga moʻuí. ʻOku kau ai mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi lēsoni mo ha fakahinohino ʻoku fakaikiiki. ʻOku mau palaniʻi ʻemau fakamālohisinó mo e meʻatokoni ke fakataú pea ʻoku faingofua hono fakaʻaongaʻi ʻi ʻapí.”

Naʻe lava ke holo ʻaki ʻe Fane ha kilo ʻe 23 peá ne ongoʻi e ngaahi lelei ʻo e lavameʻa ko ʻení ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi longomoʻui ʻi he ngāué pea toe mahulu ange ʻi ʻapi, ʻa ia ʻoku fie maʻu lahi ange au aí.” “ʻOku ou lue takai holo ʻi ʻapiako he ʻahó kakato ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi loki akó mo tokoniʻi e kau akó pea ʻi heʻeku foki ki ʻapí, ʻoku ou kei maʻu pe ha ivi ke lau e folofolá mo ʻeku fānaú, tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngāue faka-akó mo ha meʻa pē te nau fie maʻu.”

Ko e lavameʻa mahuʻinga taha kia Fané, ne ʻikai ko e ngaahi liliu lalahi ʻoku ʻikai fuoloá, ka ko hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e polokalamá ʻi heʻenau tōʻonga moʻui lolotongá ʻi ha founga ʻe tuʻuloa.

“Ko hoku husepānití ko e tangata ngoue pea ʻoku mau fakamoleki lahi homau taimí ʻi he tuku ʻa e ngāué mo e ngaahi ʻaho Tokonakí, ke tokoni ke tō ʻene ngoue vesitapoló, ngaahi ʻakau fuá, mo e ngoue foha angamahení. ʻOku ʻaonga ʻemau ngoué ki he maʻu meʻatokoni homau fāmilí pea toe fakatau fakalotofonua atu foki ia kae pehē ki muli foki, ʻa ia ʻokú ne tāpuakiʻi lahi homau fāmilí ʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻo ʻikai fakangatangata pē ki he paʻanga hū maí.”

ʻI he mamata ʻa Fane ki he ngaahi lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e kai moʻui leleí ʻi heʻene moʻuí, ʻokú ne poupouʻi maʻu pē ai hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngāueʻangá ke nau kau fakataha mo ia ki he polokalamá. Kuó ne fakakaukau foki ke fakahoko ʻa e polokalamá ʻi hono ʻapí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku siʻi ange he taimí ni ʻemau fakatau kakanoʻi manú pea lahi ange ʻemau kai fuaʻi ʻakaú mo e vesitapoló. ʻOku ou ʻalu ki he fale fakamālohisinó tuʻo tolu ʻi he uike, ʻi ha houa ʻe taha mei he 5 ki he 6 pongipongí. ʻOku siʻi ange mo ʻemau kai falekaí, pea kapau ʻe hoko, ʻoku ou toe tokanga ange ki he meʻa ʻoku mau kai mo inú.”

ʻI hono maʻu ko ia ha husepāniti, fānau iiki ʻe toko nima mo ha ngāue taimi kakató, ʻe ala faingataʻa ke maʻu ha taimi maʻau pē. Ka, kuo ʻilo ʻe Fane kuo pau ke ne maʻu ha sino moʻui lelei kae malava ke fakahoko hono misiona toputapu ʻi he māmaní ko ha faʻē mo ha ākonga ʻa Kalaisi.

Naʻe pehē ʻe Fane, “Kuo fakamanatu mai ʻe he polokalamá ko hoku sinó ko ha temipale. ʻOku fie maʻu ke u tokangaʻi ʻa e temipale ko ʻeni kuo faʻu ʻe he ʻOtuá maʻakú, koeʻuhí kau malava ke fakahoko ʻEne ngāué mo maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui fakamatelié ni ʻi he fiefia.

“ʻOku ou loto ke u moʻui fuoloa maʻa ʻeku fānaú mo e ngaahi makapuná ʻi he fuoloa taha te u ala lavá, ko ia ai ʻe fie maʻu ke u maluʻi mo tokangaʻi hoku sinó. Ko ha meʻaʻofa toputapu ia mei he ʻOtuá, ʻa ia kuo pau ke te fakamahuʻingaʻi ia.”

Kuo hanga ʻe he polokalamá ni ʻo tohoakiʻi e tokanga ʻo ha kau mataotao fakafaitoʻo ʻi he lotoʻi Siasí kae pehē ki tuʻa foki.

Naʻe pehē ʻe Henisi, “Ne ʻeke mai ʻe ha GP pe ʻe lava ke maʻu haʻane tohi lēsoni maʻa honau loki talitalí; pea ʻi he taimi kotoa pe kuó u tufotufa ai e tohi lēsoní ki he kau ngāue ʻo e Potungāue Moʻui ʻi he Pasifikí, kuo nau loto kotoa ke ʻoange haʻanau tatau.

“Ne ʻave ʻe ha tokotaha ngāue (NGO) ʻetau tohi lēsoní, ʻo liliu ia ke feʻunga mo ha haʻofanga kehe pea ʻokú ne akoʻi e ngaahi siasi kehe ʻi Tongá ke nau ngāue ʻaki ia. ʻOku ʻi ai ha timi toketā fakafaitoʻo mei he siasi ʻAho Fitu ʻo Fisí ʻoku nau loto ke ngāue ʻaki e tohi lēsoní, neongo ʻoku ʻi ai tonu ʻenau polokalama Fakalakalaka ʻo e Moʻui Leleí ʻa ia kuo taʻu ʻe 30 ʻene lelé. ʻOku hoko moʻoni e olá ko ha mana.”