2022
Lapataiga i Lologa
Fepuari 2022


Matutua ma le Faamaoni

Lapataiga i Lologa

E alala le tusitala i Idaho, ISA.

E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e te alofa i ai ia aloese mai amioga mataga, sauā, ma ponokalafi i ala o faasalalauga i aso nei?

Ata
trees, with signs, next to a river

Ata pue na saunia e le tusitala

I ni nai tausaga talu ai, i se taulaga laitiiti i Ilinoi i le auvai o le Vaitafe o Misisipi, sa ou pueina ai ni ata o ni faailoilo se lua sa tutu’i i laau i autafa o le vai. E faitauina se tasi o faailoilo: “O le maualuga lenei o le mea na oo i ai le Vaitafe ia Iulai 1993.” O le isi, e maualuga atu, e faitauina faapea: “O le Misisipi na oo lona maualuga i le tulaga lea ia Iuni ‘08.” I le isi itu o le auala, i ni nai mita mai na faailoilo, na mafai ona iloa mai i fale mananaia na iai ia vaaiga matagofie o le vaitafe. Ae o nei aiga, i le matagofie e pei ona i ai, o loo taoto lelei i totonu o le sone lolovaia. Ina ua ou vaai i faailoilo e lua ona ou tilotilo atu lea i fale lata ane, sa faatumulia lo‘u mafaufau i ni manatu se lua:

  1. O le taimi e sauni ai mo lologa e le o le taimi ua oo ai le vai i ou tulivae.

  2. Afai e te fausia ma le iloa [lou fale] i le mea e oo mai ai lologa, e le mafai ona e faitio pe a faaleagaina e vai eleelea ma taavilivili mea e te faapelepele i ai.

Tetee i le Lolo

O le lalolagi o loo tatou ola ai i aso nei e lolovaia e le aunoa—o se lologa o le le mafaufau, vevesi, ma ponokalafi e faafoliga o ni faafiafiaga. Ua tatafe solo le lolo ma ua taufaafefe ua faatumulia ai le lalolagi i mea eleelea ma faatufanua, ua i ai i nofoaga masani ma i le toatele ua le o toe faateia ai i latou.

E mafai faapefea e i tatou, i le avea ai ma tagata matutua, ona fesoasoani ia i latou tatou te alolofa i ai ia aloese mai le tafiesea e sea lologa? O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i latou e faataatia le faavae o o latou olaga ia mamao ese mai le puna o faafitauli e ono tulai mai?

Ua i ai i matua le tiutetauave e aoao a latou fanau. Ma i le avea ai ma se matua o matua, ua ou aoaoina ai e tatau ona tatou faaeteete ia aua nei faalavelave. Ae faapefea pe afai e tulai mai le mataupu? Ou te manatua lelei se ma talanoaga ma se tasi o atalii o la‘u fanau, o loo auauna atu nei i se misiona. Sa ia ta‘u mai ia te a’u o loo feagai le autalavou i aso nei ma filifiliga i le va o le ola mama ma le ola le mama i aso uma. O nisi nei o faafitauli sa ma talanoaina faatasi, faatasi ai ma fautuaga mo le taulimaina o na faafitauli:

  • O nisi taimi e tatau ai le faia o filifiliga faaletagata lava ia o le a le lauiloa pe tauemuina e isi. Mo se faataitaiga, e faapefea ona tatou taulimaina ata tifaga po o faaaliga lea e “na o le tasi pe lua ni vaaiga leaga” po o le faatulagaga e “mo na o le gagana ma le faasaua”?

  • Afai o loo e masalosalo pe i ai se fesili e uiga i le anotusi o se faaaliga faapitoa, taumafai e vaai faalemafaufau pe faapefea ona e faamatalaina i lou aiga—pe atonu foi i le Faaola—pe aisea na foliga mai ai ua lava le taua o lenei faaaliga e faaalu ai lou taimi.

  • Aloese mai le kilikiina o aitema e le masalomia o loo i ai anotusi o le a fetuunaia ai ou tulaga faatonuina. Mo se faataitaiga, o le a se mea e te faamoemoe moni e maua pe afai e te kiliki i “Ata e le tatau ona lolomia o le vaitau o le 1980”?

  • O le a fai mai e tagata ni upu e pei o le, “Na faataga a‘u e o’u matua ou te matamata i mea na.” A latou fai mai, ia tu mausali i ou tulaga faatonuina faaletagata lava ia nai lo le gauai atu i uunaiga a le tupulaga.

  • O le a faapea mai isi “ua eseese mea i aso nei.” Ae o le mea moni, e leai ni agasala fou i lenei augatupulaga po o se isi lava. E su’e e le tiapolo ni auala fou ma le lototoa e tuuina atu ai. Mafaufau i lenei mau, “E le mafai ona ou ta’u atu ia te outou mea uma e mafai ona outou faia ai le agasala. … Ae o le mea lenei e mafai ona ou ta‘u atu ia te outou, … vaavaaia [oe] lava, ma [ou] mafaufauga, ma [au] upu, ma [au] galuega” (Mosaea 4:29–30).

  • Ia faamautu atoatoa i lou lava mafaufau po o le a le mafuaaga e te le manao ai ia vaaia pe faalogoina nisi o mea i totonu o lou aiga. E mafai ona e faamoemoe e fesiligia oe pe aisea, o lea ia vave mafaufau i se tali.

Aloese mai Mea Eleelea

I la‘u talanoaga ma le atalii o lo’u atalii, sa ou iloa ai sa ia taliaina la‘u fautuaga. Sa fiafia o ia e talanoa faatasi i ona atugaluga. O lona manao e talanoa mai ia te a‘u na faamanatu mai ai ia te a’u, i le avea ai ma tagata matutua, e mafai ona tatou faia se matafaioi e fesoasoani ai i tagata talavou ia vaai ia i latou lava o le atalii po o le afafine o loo faamoemoe le Tama Faalelagi o le a avea ai i latou.

O nisi nei o mea na matou talanoaina ma fanau a la‘u fanau ina ua latou sailia se fautuaga mai ia te a’u e uiga i le ala e tumau ai le mama i se lalolagi eleelea:

  • Na lapatai mai le Alii e uiga i “mea leaga ma fuafuaga ua i ai … i loto o tagata faufau leaga i aso e gata ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:4). Sa lei talanoa o ia e uiga i nao tagata o e faatau atu vailaau oona e afaina ai le tino. O loo i ai foi taupulepulega e taulai atu i o tatou mafaufau ma agaga. O le taitai o na taupulepulega o le tagata lava lea e tasi na taumafai e toso ese i tatou mai le Tama Faalelagi ae tatou te lei mauaina o tatou tino faaletino.

  • O i latou o e ua tuuto e aloese mai mea eleelea e mafai foi ona feagai ma taufaifaiga ma tauemuga mai a latou tupulaga. O nisi taimi o lenei faitioga o le a sau mai tagata lava ia latou te faamemelo i ai pe faaaloalogia. Atonu o le taimi lena e sili ona tiga ai tauemuga.

  • O isi atonu e taumafai e faatalitonu i tatou o loo i ai ni mafuaaga lelei tatou te sese ai i o tatou mafaufauga: “O tagata matutua ua mafaufau faatagata matua, ma malamalama e tatau ona mafai ona taulimaina tulaga faatonuina fesuisuiai o o tatou aso. Aisea e le mafai ai ona e faia lena mea?” O fesili e pei o nei, e ui ina tuuina mai e “faamalamalama ai,” ae e le amanaiaina ai lo tatou faitalia na tuuina mai e le Atua e filifili ai o tatou lava tulaga faatonuina o le amiomama. E le mafai ona tatou pulea le lalolagi po o le faitalia o isi. O le a latou filifilia mea o le a latou filifilia. Pau lava lo tatou puipuiga o le pulea lea o a tatou lava filifiliga.

Fausia i luga a‘e o le Lolo

Ata
house on rock

O na fale i autafa o le Vaitafe o Misisipi ua fautua mai afai e te filifili e fausia se fale e latalata i le vaitafe, e mafai ona e solaese mai le lamatia mo se taimi, ae e i ai lava le taimi o le a oo mai ai lologa. Sa saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se tasi taimi e uiga i tagata o le ekalesia o e mananao e faatu se nofoaga i Siona a o taumafai e faatumauina se fale o le taumafanafana i Papelonia.1 Ua lapataia e le Alii Lona nuu ina ia sosola ese mai Papelonia po o le a lamatiaina i le faaumatiaina (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:24; 133:14). Afai tatou te faalogo mo musumusuga a le Agaga Paia, o le a Ia lapataia i tatou pe a tatou latalata tele atu i Papelonia.

Pau lava lo tatou puipuiga o le fausia lea [o o tatou olaga] ia matuai maualuga ae mai laufanua lolovaia.

Ina ua ou pueina le ata o faailoilo e lua i talaane o le Misisipi, sa ma auauna atu ma lou toalua o ni faifeautalai i nofoaga lauiloa o Navu. I le pa piliki iina, i le avea ai ma ni faifeautalai, ma te talanoa ai i tagata asiasi e uiga i le taua o le fausia i luga o faavae malolosi. A i ai ni tamaiti laiti i se vaega o tagata asiasi, matou te fai atu i se tasi o i latou e faamatala le tala na faamatala e Iesu, e uiga i le tagata poto na fau lona fale i luga o le papa (tagai Mataio 7:24–27). Ona matou talanoa lea e uiga i le Helamana 5:12, lea tatou te aoao ai o le papa e tatau ona tatou atiae ai i luga o “lo tatou Togiola, o le o Keriso lea.”

Po o fea lava tatou te atiae ai lo tatou faavae, o le a tatou feagai lava ma afa i lenei olaga. O loo aoao mai le Helamana 5:12 e tatau ona tatou atiae i luga o le faavae o Iesu Keriso “pe a auina mai ai e le tiapolo ana matagi malosi, … pe a pesi mai [ia tatou] ana uatoa uma ma lana afa malosi, o le a leai sona mana i luga o [i tatou]” (faaopoopo le faamamafa).

Afai tatou te fausia lo tatou faavae faaleagaga patino i luga o le Papa o lo tatou Togiola ma uunaia a tatou fanau ma fanau a fanau ia faia foi faapea, o le a mafai ona tatou tatalia lologa aua o le a tu o Ia faatasi ma i tatou.

Faamatalaga

  1. Tagai Neal A. Maxwell, A Wonderful Flood of Light (1990), 47.