2022
O Le Poloaiga a le Alii ia “Saili le Aoaoina”
Fepuari 2022


Autalavou Matutua

O Le Poloaiga a le Alii ia “Saili le Aoaoina”

O le mauaina o se aoaoga e le na o se manatu lelei mo lou lumanai—o se poloaiga foi mai le Alii.

Ata
young adult woman

Ata na pueina e Robyn Jones

I le Feagaiga Tuai, o loo ta‘u mai ai e Hana ia i tatou “o Ieova o le Atua sisila mai o ia” (1 Samuelu 2:3). Ma ua faaali mai e faaaliga o ona po nei ia i tatou o loo moni pea lenei mea i aso nei. Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le faatonuga e “saili … tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118).

Ae a tatou talanoa e uiga i le sailia o le aoaoina po o le malamalama, e le na ona tatou faatatau i le ituaiga o aoaoga o le tikeri e fa-tausaga i le kolisi (e ui e faatatau i ai lena mea)—e sili atu nai lo lena! O le sailia o le malamalama e aofia ai aoaoga aloaia, isi aoaoga faamasani faapitoa, aoaoina o le talalelei, ma le aoaoga e le aloaia.

O loo i ai se mafuaaga ua onaina ai e le Ekalesia ia iunivesite, lagolagoina se polokalama faaleaoaoga maualuga atu i le initoneti (BYU–Pathway Worldwide) ma i ai se polokalama e aoao ai le talalelei mo talavou matutua (inisitituti o mataupu faalelotu)—ona, e pei ona faamalamalama mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Mo tagata o le Ekalesia, o le a‘otauina e le na o se manatu lelei—o se poloaiga.”1

Aoaoina Faalelalolagi: “Ia Saunia i Mea Uma”

Talu mai uluai aso o le Ekalesia, o aoaoga ua avea ma se faamuamua maualuga. Ina ua faamautu le Au Paia i Katelani, Ohaio, i le vaitau o le 1830, sa latou amataina ni faalapotopotoga faaleaoaoga e pei o le Aoga a Perofeta (o le autu sa faaaoga e saunia ai faifeautalai), o se Aoga mo Toeaina, o se aoga faaEperu, o se aoga maualuga, ma le mea e sili ona taua, o le Malumalu o Katelani, o lona faamoemoega o le avea ma “se fale o le aoaoga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:8). Mulimuli ane, i Navu, sa latou faatuina ai le Iunivesite o le Aai o Navu, le Seminare i Navu, ma aoga tumaoti ma faalauaitele. Sa latou talitonu ma le mausali o le “mauaina o le malamalama, o le poto faalelalolagi ma le paia, o se tulimataiga tamalii.”2

A o agai atu le Au Paia i sisifo, sa faaauau pea ona latou fausia a‘oga amata ma tulagalua po o aoga maualuluga i o latou nofoaga. Ae sa latou naunau lava e aoao sa latou faia ai ni vasega i fale o tagata, i faleie, po o fafo foi. Na tusia e Peresitene Siaosi A. Samita (1817–75), Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, le ala na faapotopoto ai uluai tagata na nofoia le Itumalo o Iron, Iuta, e faataamilo i se afi o le tolauapiga i le maatiati o le malulu o Fepuari e faalogologo ai i lana lauga i le kalama faaPeretania, ma fepasiai ai se tusi kalama ia i latou lava ona sa na o le pau lea o le tusi sa ia i latou.3

O lenei ituaiga o naunautaiga mo le aoaoina o la tatou talatuu lea o ni tagata o le Ekalesia! Ua faaauau pea ona uunaia i tatou e perofeta ma isi taitai o le Ekalesia ina ia maua se aoaoga. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“Ona o lo tatou manatu paia mo le atamai faaletagata, ua tatou mafaufau ai i le mauaina o se aoaoga ina ia avea ma se tiutetauave faalelotu. …

“O la‘u fautuaga la … o le faaauau pea o lau aoga i soo se mea o e i ai, po o le a lava lou naunau ma avanoa, po o le a lava le auala e te fuafuaina e sili ona lelei e te auauna atu ai i lou aiga ma le sosaiete.”4

E tele mafuaaga e tulitulimatagauina ai aoaoga: e fesoasoani tatou te malamalama atili ai e uiga i tagata ma le lalolagi o loo siomia ai i tatou, ma o le a mafai ai ona tatou aoao atu a tatou fanau, auauna atu i le Ekalesia ma le nuu, ma saunia mea mo i tatou lava ma o tatou aiga. Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008):

“Ua ia te outou se poloaiga mai le Alii ina ia aoaoina o outou mafaufau ma o outou loto ma o outou lima. Ua fetalai mai le Alii, “Ia outou aoao atu ma le filiga … mea o i le lagi ma o i le lalolagi, ma o i lalo o le lalolagi … ; o mea o loo i le atunuu, o mea o i isi atunuu; o taua ma faafatiatamaʼiga o atunuu, ma faamasinoga o loo i luga o le laueleele; ma se malamalama foi i atunuu ma malo—ina ia mafai ona outou saunia i mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:78–80).

“E finagalo le Alii ia aoao faamasani o outou mafaufau ma lima ina ia avea o se uunaiga mo le lelei a o outou agai atu i luma i o outou olaga. … O lau aoga o le a faamalosia ai lau auaunaga i le Ekalesia.”5

Aoaoina Faaleagaga: “Iloa Mealilo ma Mea Filemu”

Ata
young man reading the scriptures

E ui lava i le taua o le a‘otauina i totonu o se potuaoga, o lo tatou a’otauina faaleagaga e sili atu ona taua i la tatou malaga i le olaga nei.

A o avea o ia ma komesina o le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, sa saunoa Elder Kim B. Clark, o se Fitugafulu o le Pulega Aoao ua malolo faamamaluina:

“O le poto silisili ona taua e tatau ona e mauaina o le malamalama i mea a le Atua. …

“O le faamuamuaina o le poto faaleagaga i lou mafaufau ma lou loto e faamautinoaina ai o le a e faalagolago i le Alii ma le Agaga Paia i lau aoaoga, o le a e vaai i mea uma e te suesue i ai i le malamalama o Lana talalelei, ma o le a faaauau pea ona e aoao loloto i o lou olaga atoa.”6

O le taimi nei ua tele naua punaoa o loo avanoa e fesoasoani ia i tatou i la tatou sailiga o le aoaoina o le talalelei. E le gata ua tatou maua tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua o loo avanoa mo i tatou, ae ua tatou maua foi le Sau, Mulimuli Mai ia te A‘u, konafesi aoao, vasega o le Aoga Sa, ma afiafi faaleaiga, o avanoa uma ia mo le aoaoina e le aunoa o le talalelei. O malumalu paia ua faamoemoe foi e aoao ai i tatou i ala a le Atua.

E mafai foi e talavou matutua ona faaaoga le polokalama a le inisitituti o mataupu faalelotu a le Ekalesia, lea e aofia ai kosi i mea uma mai tusitusiga paia i le talafaasolopito o le Ekalesia e fesoasoani ai e ola ai i se olaga faamanuiaina. O le auai i le inisitituti e mafai ona fesoasoani ia te oe e avea ai ma se tagata atamai sili atu o tusitusiga paia, tuu atu ia te oe avanoa e faia ai ni uo, ma, afai o oe foi o se tagata aoga i le kolisi po o le iunivesite, e aumai ai le paleni i lou aoaoina faalelalolagi.

A o tatou tuuina atu le faamuamua i le aoaoina faaleagaga i o tatou olaga, o le a faamanuiaina i tatou i “faaaliga e faaopoopo i luga o lea faaaliga, lea malamalama e faaopoopo i luga o lea malamalama, ina ia [mafai ona tatou] iloa mealilo ma mea filemu—o mea ia e maua ai le olioli, lea e aumaia le ola e faavavau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61).

“Iloa … le Atua ma Iesu Keriso”

I a tatou aoaoga uma—faalelalolagi pe faaleagaga—e tasi lava se fasi malamalama e tatau ona tatou sailia i luga atu o isi mea uma. Na aoao mai Elder Michael John U. Teh o le Fitugafulu: “E tatau ona tatou iloa o le iloaina o le Faaola o le sailiga aupito taua lea o o tatou olaga. E ao ona faamuamua i lo se isi lava mea.”7

Ua aoao mai e tusitusiga paia le mea lava lea e tasi:

“A ia tutupu outou i le alofa tunoa ma le poto i lo tatou Alii o lo tatou Faaola lea o Iesu Keriso” (2 Peteru 3:18).

“Malamalama moni … o le malamalama lea o lo latou Togiola” (Helamana 15:13).

“O le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea” (Ioane 17:3).

A o tatou faaavanoaina se taimi e iloa moni ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o le a sili atu ona mafai ona tatou avea atili e faapei o i Laua. Ma o le faia o lena mea o le a fesoasoani foi tatou te maua ai le uiga ma le faamoemoega a o tatou i ai i le olaga atoa. Sa faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), “Mai oa uma o le malamalama, o le mea aupito sili ona taua o le malamalama lea i le Atua, i lona i ai, o ona mana, lona alofa, ma ana folafolaga.”8

Aoaoina i le Olaga Atoa

I le avea ai ma talavou matutua, e tatau ona tatou tulitulimatagauina ma faaaoga avanoa uma e saili ai le aoaoina ma maua se aoaoga—i le aoga ma i le talalelei. O le faatusatusaina o aoaoga i le saunia o suauu i a tatou lamepa (tagai Mataio 25:1–13), na aoao mai ai Sister Mary N. Cook, o le sa avea muamua ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou: “O le taimi lenei mo oe e faaaoga ai ma le filiga outou lava i le faateleina o lou malamalama faaleagaga—i lea matāua ma lea matāua—e ala i le tatalo, suesueina o tusitusiga paia, ma le usiusitai. O le taimi lenei e tulitulimatagau ai lau a’oga—o lea matāua ma lea matāua.”9

Manatua ua poloaiina i tatou e le Tama Faalelagi e saili le aoaoina. Ma o le mafai ona aoao o se meaalofa moni mai ia te Ia. Afai e tau le mafai ona oo atu i aoaoga aloaia, e mafai ona e tatalo mo le taiala ma le taitaiga.

O le aoaoina i le olaga atoa e mafai ona avea ma se tasi o vaega aupito sili ona faamalieina o o tatou olaga. Afai tatou te saofaga i lo tatou aoaoina i le taimi nei, o le a tatou atiina ae se mamanu o le aoaoina i le olaga atoa lea o le a fesoasoani ia i tatou e avea ai ma ni matua sili atu ona lelei i a tatou fanau, tagata faigaluega lelei atu mo o tatou pule, tagatanuu sili atu o o tatou nuu, auauna sili atu i o tatou uso a alii ma tamaitai, ma ni soo sili atu o Keriso.

Faamatalaga

  1. Dieter F. Uchtdorf, “O Mataupu Faavae e Lua mo Soo se Tamaoaiga,” Liahona, Nov. 2009, 58.

  2. Tagai i le By Study and Also by Faith: One Hundred Years of Seminaries and Institutes of Religion (2015), 2–3, 5–6.

  3. Tagai George A. Smith, Journal, Dec. 1850–Apr. 1851, Mar. 3, 1851, in George A. Smith Papers, 1834–1877, Church History Library, Salt Lake City.

  4. Russell M. Nelson, “Where Is Wisdom?,” Ensign, Nov. 1992, 6.

  5. Gordon B. Hinckley, “Seek Learning,” New Era, Sept. 2007, 4.

  6. Kim B. Clark, “O Le Aoaoina mo le Agaga Atoa,” Liahona, Aok. 2017, 34.

  7. Michael John U. Teh, “O Lo Tatou Faaola Patino,” Liahona, Me 2021, 99.

  8. Spencer W. Kimball, “Seek Learning, Even by Study and Also by Faith,” Ensign, Sept. 1983, 5.

  9. Mary N. Cook, “Saili le Aoaoina: O Loo I Ai Sa Outou Galuega e Fai,” Liahona, Me 2012, 120–22