2023
O Le Agamalu o le Fafine o Kanana
Setema 2023


“O Le Agamalu o le Fafine o Kanana,” Liahona, Sete. 2023.

O Vavega a Iesu

O le Agamalu o le Fafine o Kanana

O le a le matafaioi o le faatuatua ma le agamalu i le sailia o vavega tatou te manaomia?

Ata
O Iesu ma le fafine o Kanana

O Le Fafine o Kanana, saunia e Harold Copping, Bridgeman Images

Faatasi ai ma fegalegaleaiga e lē mafaitaulia atonu na faia e Iesu Keriso i le taimi o Lana galuega i le olaga nei, e i ai se tasi e faigofie ona faamisi auā e puupuu ma o nisi taimi e lē malamalama ai: o le fafine o Kanana o loo faamatala mai i le Mataio 15:21–28.

Peitai, faatasi ai ma nisi matalalaga faaopoopo, e mafai ai ona tatou aoaoina upumoni matagofie e uiga i le onosai ma le agaalofa o Iesu Keriso a o tatou masani i lenei fafine sa seāseā ona ta’ua o se faataitaiga o le faatuatua ma le agamalu.

O Le Talaaga

I le Mataio 14, ua tatou aoao ai sa silafia e le Faaola le maliu o Ioane le Papatiso, o lē sa vavaeeseina lona ao i le faaosooso a Herotia. Ina ua iloa le maliu o Lona tausoga, sa taumafai Iesu e solomuli i le vaa i se “mea tuufua,” atonu e faanoanoa ai, ae sa mulimuli atu le motu o tagata ia te Ia (tagai Mataio 14:13). I se faaaliga o le agaalofa tele, sa faaalu ai e Keriso le aso faatasi ma tagata ma sa oo lava ina faatinoina se tasi o Ana vavega maoae, ma fafagaina le motu o afe i potoi areto e lima ma i’a e lua (tagai Mataio 14:15–21).

I lena po, sa faia ai e le Faaola se vavega sili lona lua. Sa afio atu o Ia i le mauga, “ua na o ia” mai Ona soo, e tatalo. Sa o atu Ona soo i se vaa, lea sa siomia i le Sami o Kalilaia, sa felafoaiina i galu ma matagi. “Ua maliu atu Iesu ia te i latou, ua savali i luga o le vai,” sa uunaia ai le au soo e fai atu, “E moni, o oe lava o le Alo o le Atua.” (Tagai Mataio 14:23–25, 33.)

Sa sosoo ai ma le malaga atu o Iesu i matu mai Kalilaia e agai atu i talafatai o Turo ma Saitonu, o Lepanona lea i ona po nei. E mautinoa lava sa ia sailia se “malologa, faaesea, po o le lava o le avanoa e aoao ai le Toasefululua,” lea na alu ese ai o Ia.1 O iina “o le fafine o Kanana ua sau mai lea lava itu, ua alaga mai ia te ia, ua faapea mai, Le Alii e, le alo o Tavita, ia e alofa mai ia te au; ua leaga lava lau tama teine i le temoni ua i ai” (Mataio 15:22).

Ata
faafanua ma ata o Saitonu ma Turo

O le faamalologa o le tama teine o le fafine sa Kananā sa faia i se mea i le itulagi i le va o Saitonu ma Turo, i matu o Kalilaia.

Saitonu (tagai i le ata o i luga): E igoa foi ia Zidon. I aso anamua, o fefaatauaiga faapisinisi na avea ai o se tasi o aai aupito sili ona taua o Phoenicia.

Turo (tagai i le ata o loo i luga): O se isi aai faapisinisi taua, e tusa ma le 22 maila i saute o Saitonu. I le taimi o lana galuega, sa asiasi atu ai le Aposetolo o Paulo i tagata o le Ekalesia iinei (tagai Galuega 21:3–7).

Atatusi o Saitonu na saunia e Balage Balogh

O Le Fafine o Kanana

O se mea ofoofogia le alu atu o le fafine ia Iesu. O ia o se sa Kananā, o le “fanau faapaupau po o nuuese,” o sa Kananā o loo “tauleagaina faapitoa e tagata Iutaia.”2 Ae peitai o lona faatuatua i le mana o Iesu Keriso ma lona alofa mo lana tama teine na faamalosia ai o ia e augani atu i le Faaola mo se fesoasoani. Na faamalamalama mai e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le mea moni sa ia talanoa atu ia Iesu o le Alo o Tavita ua faaalia ai lona talitonuga o Ia o le Mesia o Isaraelu.”3

E ui ina itiiti se mea ua tatou iloa e uiga i lenei tinā o Nuuese, ae e mafai ona tatou faapea o lona faatuatua e pei fo’i o isi tamaitai o loo ta’ua i le Feagaiga Fou. E pei o le fafine sa i ai “se puna toto” (Mareko 5:25), o Maria ma Mareta o Petania, ma Maria le Makatala, sa tuu atu e le fafine sa Kananā lona faalagolago atoa i le Faaola. Sa ia maua se malamalamaaga mausali ma le mautinoa pe o ai o Ia.

I le taimi muamua, e lei tali atu Iesu ia te ia. Sa fautuaina o Ia e le au soo e auina ese atu o ia ona sa ia faalavelave ia i latou, ma sa latou iloa sa ia faalavelave ia te Ia i Lana sailiga mo le filemu.4

Mulimuli ane, sa tali atu Iesu. I le faamatalaina ai o Lona lē leoa na iai, na Ia fetalai ai, “E lei auina mai a’u i nisi, a e tau lava o mamoe o le aiga o Isaraelu ua le iloa” (Mataio 15:24).

O le fetalaiga a le Faaola ua atili ai le maofa o lenei fafine o Nuuese i le sailia o se faamanuiaga mo lana tama teine. E le o ia o se fafine o Isaraelu, ae ui i lea sa ia iloaina o Iesu Keriso o le Mesia, o se Tupu. Ma e ui ina sa Ia faamanino mai o Lana misiona e mo tagata Iutaia i Isaraelu, ae sa i ai i le fafine le faatuatua o le a Ia faamalolo i lana tama teine. I le agamalu, sa faapa’ū ai o ia i ona vae i le iloaina o lona tulaga tau tupu ma lona mana (tagai Mareko 7:25), “ifo atu ia te ia,” ma sa ia toe augani ai foi, “Le Alii e, ia e fesoasoani mai ia te au” (Mataio 15:25).

Agamalu ma Vavega

I se tali e foliga mai e faigata i soo o ona po nei, sa tali atu ai Iesu, “E le tatau ona ave le mea e ‘ai a le fanau, ma lafo i ulī” (Mataio 15:26). Ua faamalamalama mai e sikola o le Tusi Paia e faapea i lenei talafaatusa o “tamaiti” o tagata Iutaia ae o “ulī” o tagata o Nuuese.

I se isi faaupuga, o le matafaioi autu a Keriso e mo tagata Iutaia. Sa tatau ona ia fafagaina i latou—pe avatu muamua ia i latou le talalelei—ona latou fafagaina lea pe aoao atu le lalolagi atoa. Sa faamalamalama mai e Elder Talmage: “O upu, e pei e foliga mai e sauā ia i tatou, sa malamalama i ai o ia i le agaga o le faamoemoega o le Alii. … E mautinoa lava sa le’i tigā ai le fafine i le faatusatusaga.”5

Ou te toe fai atu, o le tali a lenei fafine lelei e ootia ma ofoofogia ma agamalu: “Le Alii e, e moni a oe; auā foi ua aai e ulī o momoi mea ua pauu i laulau ao latou tāula” (Mataio 15:27).

Sa lei faavaivai lenei fafine na faatumulia i le faatuatua. Nai lo le filifili e ita, sa ia filifilia le faatuatua. O lana tali o se faailoaga o le faamoemoe e oo lava i momoi mea (meaai). Oka se faatuatua ofoofogia e talitonu ai o le a lava se momoi mea (meaai) mai le laulau a le Faaola e faatoilalo ai soo se mea sa tigā ai lana tama teine. O le tali a lenei tinā faamaoni ua faaalia ai le lotomaualalo ma le agamalu.

Ua faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le agamalu o le “malosi, ae le vaivai; toaga, e le faatu’utu’u; lototele, ae le o le matamuli.”6 O le fafine o Kanana sa malosi moni lava, toaga, ma lototele i le faailoa atu o lona faatuatua e oo lava i se fasi mea’ai e tasi o le mana o le Faaola o le a lava lea.

Ata
ipu faatasi ma momoi mea (fasi mea’ai)

O le fafine o Kanana sa malosi, toaga, ma lototele i le faailoa atu o lona faatuatua e oo lava i se fasi meaai e tasi o le mana o le Faaola o le a lava lea.

Mulimuli ane, sa tali atu Iesu Keriso ma se tali mamana ma masani ai: “Funa e, ua tele lou faatuatua; e pei o lou manao, ia faapea lava ona faia ia te oe.” O lenei faataitaiga Na te faatauaina ma taliaina i tatou taitoatasi i la tatou malaga e o mai ia te Ia o loo mulimulitaia i faamaumauga faatusi paia e ala i le faamautinoaga faapea “ona malolo ai lea o lana tama teine i lea lava itu aso” (Mataio 15:28).

O Le a se Mea e Mafai ona Tatou Aoaoina?

Na saunoa Elder Talmage, “O le naunautaiga maumaututu o le fafine sa faavae i luga o le faatuatua lea e faatoilalo ai faafitauli ma tumau ai e oo lava i taimi o le lotovaivai.”7

O lena ituaiga o faatuatua tumau ia Iesu Keriso o le mea tonu lava lea na fautuaina ai i tatou e lo tatou perofeta pele, o Peresitene Russell M. Nelson, e atiina ae: “O le faatuatua ia Iesu Keriso o le mana aupito silisili lea ua avanoa mo i tatou i lenei olaga. E mafaia mea uma ia i latou o ē talitonu.”8

Ou te faamanatuina le fafine o Kanana o lē sa malosi, toaga, lototele, ma finafinau i le tuuina atu o lona faatuatua ia Iesu Keriso o le Faaola, Mesia, ma le Tupu. O ia o se faataitaiga i le Feagaiga Fou o le faatuatua ma le agamalu e manaomia e soo uma o Iesu Keriso. Ia tatou tulitulimatagauina pea lava pea ma le lē faavaivai lena ituaiga o faatuatua i le “faitaulaga sili i mea lelei atali” (Eperu 9:11).

Faamatalaga

  1. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 354.

  2. James E. Talmage, Jesus the Christ, 354.

  3. James E. Talmage, Jesus the Christ, 354.

  4. Tagai i le James E. Talmage, Jesus the Christ, 355.

  5. James E. Talmage, Jesus the Christ, 355.

  6. David A. Bednar, “Agamalu ma Maualalo o le Loto,” Liahona, Me 2018, 32.

  7. James E. Talmage, Jesus the Christ, 356.

  8. Russell M. Nelson, “Ua Toetu Keriso; O Le Faatuatua ia te Ia O Le A Aveesea ai Mauga,” Liahona, Me 2021, 104.