Liahona
O la’u Savali mai le Alii
Ianuari 2024


“O La’u Savali mai le Alii,” Liahona, Ian. 2024.

Atatusi o le Faatuatua

O La’u Savali mai le Alii

Sa ou aoaoina o le aoao atu mai le Tusi a Mamona o se auala lelei lea e maua ai la’u molimau e uiga i ai.

Ata
o se alii o loo ataata ma uuina se tusi

O ata na pueina e Leslie Nilsson

I le 1993, i le tolu o aso talu ona ou siitia atu i Polokwane, i Aferika i matu i Saute, sa tu’itu’i mai ai lo’u faitotoa. Ina ua ou tatalaina, o loo tutu ai iina ni faifeautalai se toalua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Sa ou ola ae o se tagata lotu, ma sa lapataia au e lou aiga i taimi uma ia ou aloese mai faifeautalai. Ae sa foliga manaia i laua ma ou te fiafia e talanoa e uiga i mea tau lotu, o lea sa ou valaaulia ai i la’ua i totonu.

Ina ua mavae se asiasiga matagofie, sa la fai mai ia te au, “E mafai ona ma tuuina atu ia te oe se Tusi a Mamona?”

“Faatali tau lava o le faatali mo se minute,” sa ou tali atu ai. “Pei a ua i ai sa’u tusi.”

Ina ua ou faaali atu la’u kopi ia i la’ua, sa la maofa. Sa ou faamatala atu i lo’u nuu moni o Cape Town i ni nai tausaga ua mavae, sa tuuina mai ai e faifeautalai ia te au se Tusi a Mamona i se polokalama faalauiloa. Sa ou teuina, ma ou te susu’eina mai lea taimi i lea taimi.

Ina ua uma le matou asiasiga, sa ou valaauliaina faifeautalai e toe asiasi mai. Peitai sa ou ola ae i se lotu ese, lea sa avea ai lo’u tamā fai ma faifeau. O le mafaufau i le toe papatisoina na avea ma se tasi o maa tu’ia i lo’u liua. Ae ui i lea, sa amata ona ou auai i le paranesi laitiiti a le Ekalesia. Ina ua mavae se tausaga ma le afa, sa valaauina au e le peresitene o le paranesi i totonu o lona ofisa.

“Matou te Mananao Ia E Maua se Molimau”

“Tavita, ou te fia tuuina atu ia te oe se luitau,” o le tala lea a le peresitene o le paranesi. “Matou te mananao lava ia e maua se molimau o le Tusi a Mamona. Ou te lagona e mafai ona e faia lena mea pe a ou valaauina oe e aoao atu Aoaoga Faavae o le Talalelei. Ua e faiaoga i se iunivesite, ma e te le fefe e tu i luma o tagata.”

O aso nei, o faiaoga e tatau ona avea ma tagata o le Ekalesia.1 Ae i lena taimi, sa lagona e le peresitene o le paranesi le musuia e fai mai ia te au e faiaoga. Ma ou te faafetai mo lena mea.

“Ua lelei,” na ou fai atu ai.

O afiafi o Aso Toonai uma ou te suesueina auiliili ai le lesona ina ia mafai ona ou malamalama i ai, iloa, ma fesootai i tala ma tagata o le Tusi a Mamona. Mo au, o le aoaoina atu o le tusi o se auala lelei lea e maua ai la’u molimau e uiga i ai.

I se tasi Aso Sa, ina ua uma ona ou aoao atu pe tusa ma se tausaga, sa sau le peresitene o le misiona mai Pretoria mo se konafesi ma auai i la’u vasega o le Aoga Sa.

“Faafetai lava, Uso Baxter,” na ia fai mai ai mulimuli ane. “O se lesona manaia tele lena. O fea e te sau ai?”

Ina ua ou tau atu ia te ia Cape Town, sa ia fesili mai po o le a le uarota sa ou auai ai.

“Ou te lei auai i se uarota.”

“O le a le uiga o lau tala?” sa ia fesili mai ai.

“O a’u lea e ono e faasino i ai o se Nuuese?” Na ou fai atu ai. “E le o au o se tagata o le Ekalesia.”

Sa pa’epa’e ona foliga ma faanatinati atu i le peresitene o le paranesi.

“E i ai sau tagata e le auai i le ekalesia o loo aoaoina tusitusiga paia?” na fesili atu ai le peresitene o le misiona ia te ia.

“Ia, pe na leaga ona ia faia?”

“Leai.”

“Pe sa musuia ea o ia?”

“Ioe.”

“Pe na ia aoao atu aoaoga faavae moni?

“Ioe.”

Sa latou faatagaina lava a’u e faaauau ona faiaoga. I ni nai masina mulimuli ane, sa ou alu ai e asiasi i lo’u aiga i Cape Town mo aso malolo o le Kerisimasi. A o ou i ai iina, sa fai mai lo’u tina o le a ia tuua lana lotu ina ua maliu lo’u tamā fai. I lena lava taimi, sa fesoasoani mai ai le Alii ia te au ia ou lagona le saoloto mai soo se lagona o le tausalaina sa ou maua ona o le faaaloalo i lo’u tina ma le ekalesia sa ou ola ae ai.

Ina ua ou toe foi atu i lo’u aiga, sa ou valaau atu i le peresitene o le paranesi.

“Ou te fia papatiso taeao,” sa ou fai atu ai ia te ia.

“Tavita, e mautinoa lava lena mea?”

“Sa’o lelei,” na ou fai atu ai. “Sa ou maua se savali mai le Alii.”

Ata
lima o loo uuina se tusi

“E I ai se Mea Ou te Avatu ia te Oe”

Ina ua ou ta’u atu i lo’u tama moni ua avea a’u ma se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa le mafai ona ou malamalama pe aisea sa matua toafilemu ai o ia.

“Se’i ou faamatala atua sina vaega o lo’u tala’aga,” o lana tala lea.

Sa tau mai e lo’u tama, o lē sa lei talanoa mai lava ia te au e uiga i mea tau lotu, a o avea ma se alii talavou, sa auai o ia i le Uarota a Kumora a le Ekalesia i Cape Town. Sa taalo o ia i le au pasiketipolo a le uarota. Sa i ai ni ana uo mamae o ni tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O se tasi o ana uo mamae o se faifeautalai, ina ua maea lana misiona, sa fasiotia o ia i Viatename.

Ana le oti le uo lena a lo’u tama, ou te manatu semanu e auai o ia i le Ekalesia. Semanu o lona olaga o se tala ese atoa. I ni tausaga mulimuli ane, sa i ai pea ia te ia le faaaloalo tele mo Au Paia o Aso e Gata Ai. Na te lei faataitaia e ia lava se tapuaiga, ae sa ia lagolagoina moni lava la’u faaiuga e auai i le Ekalesia.

I ni nai masina talu ona maliu lo’u tamā fai, sa ou ta’u atu i lo’u tina e uiga i lo’u papatisoga. E le’i lelei le taunuuga o lena mea. Ae ui i lea, ina ua ou alu i Netherlands e asiasi i tagata o le aiga i Take i le itu o lo’u tina, sa ou faasoa atu lo’u liua ia i latou. O le taimi lena na ou aoao ai e uiga i se isi sootaga faaleaiga i le Ekalesia.

I le taimi o la’u asiasiga, sa fesootai mai le tuagane o lo’u tinā ia te a’u. “E i ai se mea ou te avatua mo oe,” na ia fai mai ai. Ona ia tuuina mai lea ia te au o se lomiga muamua o le Tusi a Mamona i le faa-Take, na lolomiina i le 1890.

“Ua leva ona i ai i lo tatou aiga,” o lana tala lea. “Ou te mana’o ia e mauaina.”

O nei sootaga faaleaiga e lua i le Ekalesia sa matua faamafanafanaina ai au. O le asō, ou te faatauaina lena Tusi a Mamona faa-Take. Ua faamanatu mai ai ia te au na uluai faifeautalai na asiasi mai ia te au. Ua faamanatu mai ai ia te au le taua o le aoao atu o le Tusi a Mamona i lo’u liua. Ua faamanatu mai ai ia te a’u le faaaloalo o lo’u tama ua maliu mo le Ekalesia ma o nisi o o’u tuaa na taliaina le talalelei toefuataiina.

Ua faamanatu mai ai foi ia te au o loo i ai moni lava i le Tusi a Mamona le mana e faatalitonu ai “Iutaia ma Nuuese o Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma.”2