Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Ko e Loto-toʻa ke Moʻui Anga-tonú


Vahe 18

Ko e Loto-toʻa ke Moʻui Anga-tonú

Ko e fiemaʻu lahi taha ʻi he māmaní he ʻaho ní ko ha tui ki he ʻOtuá mo e loto toʻa ke fai hono finangaló.1

Talateú

ʻI ha konifelenisi lahi, naʻe fakamatala ai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa e talanoa ko ʻeni fekauʻaki mo ha tangata naʻe ui ko Sēmisi L. Kōtoni:

“Naʻe fakakaukau ha kiʻi tamasiʻi kei siʻi … ke ako ngāue ʻi ha taha ʻo e ngaahi fale ʻo e ngaahi kautaha tufungá. Ko ha kiʻi tamasiʻi poto ʻeni naʻe ʻi hono taʻu hongofulu tupú, pea naʻe fiefia ʻa e kau tangatá ke tali ia. Naʻa nau tala ange, ‘Haʻu, tau inu ki he hū mai ʻa e talavou ko ʻení ki heʻetau kulupú!’ Naʻa nau lingi atu leva ʻa e piá [pea] mono ange ki ai ʻa e ipu sioʻatá.

“Naʻá ne talaange, ‘ʻIkai, mālō pē, ʻoku ʻikai ke u inu au.’

Pehē ange leva ha taha mēmipa mata ʻiteʻita, “ ‘Sai pē, ka he ʻikai ke mau tali ʻemautolu ha taha ʻoku taʻe inu ʻi heʻemau kulupú.’

Tala ange leva ʻe he kiʻi tamasiʻí, “ ‘Io, ka kuo pau ke ʻi ai ha taha pehē ʻo kapau te mou tali au.’

“Ne kolaʻi atu leva ia ʻe ha taha mo ne tala ange, ‘Masiʻi, kuo pau pē ke ke maʻu ʻa e pia ko ʻení, ʻo tatau pē pe te ke inu ia pe ko ʻemau huaʻi ia ʻi ho valá!”

“ ‘Sai ʻaupito, naʻá ku haʻu ki heni mo ha sāketi maʻa mo ha konisēnsi tauʻatāina. Te ke lava pē ʻo fakameleʻi hoku sāketí kapau ko ho lotó ia, ka he ʻikai ke ke fakameleʻi ʻe koe hoku ongoongó.’

Naʻe pehē leva ʻe Palesiteni Makei fekauʻaki mo e talavou ko ʻeni ʻi he talanoá:

“Naʻe ʻosi fakahinohinoʻi ia—ʻoku taau ke u ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea ko iá—naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻí, ka naʻe fakahinohinoʻi ia ke fakaʻehiʻehi mei hono ngāue ʻaki ʻo e tapaká mo e inu mālohí, mo e kava mālohí. Ko e meʻa ia ko ē ʻoku ou ui ko e loto toʻa moʻoní. Ko e fiemaʻu lahi taha ʻi he māmaní he ʻaho ní ko ha tui ki he ʻOtuá mo e loto toʻa ke fai hono finangaló.”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Ko e Fakamoʻuí ko e faʻifaʻitakiʻanga taupotu taha ia ʻo e loto-toʻá.

Ko ia ko ē ʻoku hoko pe ʻoku totonu ke ne tataki ʻetau moʻuí naʻe hoko ia ko e toko taha loto toʻa taha ʻi he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. “ ʻOku tau ʻilo ʻia Sīsū ʻa e tuʻunga lelei taha ʻo e loto toʻá; tuʻunga taumamaʻo taha ʻo e loto lahí; pea mo e taupotu taha ʻo e toʻá.” Ko e toʻa moʻoní ʻokú ne maluʻi ʻa e totonú mo fehangahangai mo e fakatuʻutāmakí ʻo ʻikai ha momou. ʻI he tuʻunga ko ʻení, ʻoku hoko ai ʻa e Fakamoʻuí ko e fakafōtunga ʻo e loto toʻa pea mo e toʻa moʻoní. ʻOku ou fie toʻo mai ai ʻa hono fakamaʻa ko ia ʻo e temipalé ke hoko ko ha fakatātā ki he meʻá ni [vakai, Mātiu 21:12–13]; pe ko ʻene lea taʻe ilifia ʻaki ʻa e moʻoní ʻi he taimi naʻe fakafepaki ai kiate ia hono kāinga mei hono kolo ko Nāsaletí [vakai, Luke 4:16–32, 43–44]; pe ko e taimi naʻe [fakaʻau ke tokosiʻi] ai ʻa e toko nima afe ʻi Kāpaneumé … peá ne tafoki [ki he Toko Hongofulu Mā Uá] ʻo pehē ange, “ ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” [Vakai, Sione 6:66–67.] Neongo ia, naʻe ʻikai tuʻo taha ha loto foʻi ʻa e ʻEikí pe liliu ʻa e huʻunga ki heʻene taumuʻá. Ko e faʻahinga loto toʻa ʻeni ʻoku tau fie maʻu ʻi māmani he ʻaho ní.3

ʻI he ʻalu atu ʻa e kau sōtiá ke puke ʻa Sīsuú, naʻe puna hake ʻa Pita … ke fakahaofi ʻa hono ʻEikí, ʻo ne “unuhi ‘ene heletaá, ‘o taaʻi ‘aki ‘a e tamaioʻeiki ‘a e taula’eiki lahí, pea motuhi ai hono telingá.” [Vakai, Sione 18:10.] … Pea fekau ‘e he ‘Eikí, “ ‘Ai hoʻo heletaá ki hono ʻaiʻangá, ko e ipu kuo foaki mai ‘e he Tamaí kiate aú, ‘ikai te u inu ia?” [Sione 18:11.] Ko ha lēsoni moʻoni ia kia Pita! Neongo ʻe aʻu ʻa e fai fatongiá ki he faingataʻá mo e maté, ka ne ʻikai tuka ʻa e ʻEikí ʻi Hono mālohí. …

Naʻe mōlia ʻa e ivi mo e mateaki ʻa Pitá; ka naʻe ʻikai lava ʻo hola fakataha mo e toengá. Pea naʻe ʻikai foki ke ne pehē ke fononga fakataha mo Sīsū; ko ia naʻe ʻikai ai ke ne fai ha taha ʻo e ongo meʻá ni, kae “muimui mamaʻo atu kiate Ia, … ʻi he fale ‘o e taulaʻeiki lahí.” [Maʻake 14:54.] ʻI he kamataʻangá, naʻe nofo pē ʻi tuʻa, ka ne fakaofiofi atu ki mui ange ki he potu naʻe tangutu ai ʻa e kau tamaioʻeikí. …

[Hili hono fakafisinga tuʻo tolu ʻi he ʻiloʻilo pau ʻe Pita ʻa e ʻEikí] … Naʻe “tafoki [ʻa e Fakamoʻuí] … ʻo ne sio kia Pita.” Pea ʻi he manatuʻi ʻe Pita e folofola ʻa hono ʻEikí, “ ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻa e moá, kuo tuʻo tolu haʻo fakafisinga aú, ” naʻe hū leva ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi. [Vakai, Luke 22:54–62.]

ʻOku pehē ko e taimi naʻe “hū fakalongolongo” ai ʻa Pita “ki tuʻa mei he taha kotoa, ʻo ne tangi mamahí, ” naʻe mafatukituki fau ʻa ʻene loto mamahí ʻo ne nofo toko taha ai ʻi he ʻaho Falaité kakato mo e Tokonakí, ʻi he hili hono tutuki ʻo e Fakamoʻuí. Kapau ko ia, naʻe toe fakamamahi lahi ange kiate ia ʻa ʻene manatu ki he ngaahi lea ʻofa lahi naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí kiate iá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi momeniti fakafiefia lahi naʻá na feohi ai mo e ʻEikí. Ko e foʻi lea mo e tōʻonga kotoa pē fekauʻaki mo e ʻEikí, naʻe hoʻata mai ia ki heʻene fakakaukaú ʻi ha ʻuhinga foʻou… Lolotonga ʻene loʻimataʻia heʻene loto mamahí, naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga totonu ki he tuʻunga fakaetangatá ʻo hangē ko ia naʻe fakafōtunga ʻia Sīsuú.–ʻa e Fakaʻapaʻapá, Ongoʻi Fakatokouá, Faʻa Kātakí, pea mo e Loto-toʻá.4

Ko e ʻamanaki lelei mo e ikuʻanga ʻo māmaní ʻoku fakatefito ia ʻi he Tangata ʻo Kālelí, ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻI he momeniti ʻokú ke fekuki ai mo e feingatau ʻo e ʻahó, vakaiʻi fakalelei ange muʻa ʻo fakapapauʻi pe ʻokú ke tui moʻoni ki ai? Naʻe fai ʻe [ha taha fatu tohi] ʻa e fehuʻi ko ʻení: “Ko Sīsuú ko ha taha ʻiloa pē ʻi he hisitōliá, ko ha Tangata Māʻoniʻoni ke tā valivaliʻi ʻi he sioʻata fakalanulanu ʻo e ngaahi matapā sioʻata ʻo e falelotú, … ke ʻoua naʻa fai ha lea ki ai pea tātā-taha ke takua hono huafá, pe ʻoku kei tatau pē ia mo e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻi heʻene kei ʻi he kakanó, ko ha tangata moʻoni, ko ha tangata ʻoku ongo tatau pē mo kitautolu, ko hotau tokoua lahi, ko ha fai fakahinohino, ko ha fai faleʻi, ko ha fakafiemālie, ko e leʻo lahi ʻoku ui mai kiate kitautolu mei he kuo hilí ke tau moʻui fakaʻeiʻeiki, ke tau taki ʻi he loto toʻa, pea mo tauhi maʻu ʻetau loto toʻá ke aʻu ki he ngataʻangá.” Ko e hā ia kiate kimoutolu, ʻe hoku kaungā ngāué?5

ʻOku tupu ʻa e loto toʻá mei he tuí mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku tau maʻu ha fatongia lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa ke ako pea mo moʻui ʻaki ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ngafa maʻongoʻonga ange ʻoku hanga mai mei muʻa. ʻOku teʻeki ke kakato ʻa e ngāue fakaʻosí. … ʻOku tau fie maʻu ha loto toʻa ke tau hū atu ki he ʻā-takai foʻou ko iá; ʻoku tau fie maʻu ʻa e loto toʻá ke fehangahangai ai mo hotau tuʻunga mo e tūkunga lolotongá, pea ko e ʻuhinga ia kuó u fili ai ʻa e kupuʻi lea, “Ke mou loto toʻa, pea te ne fakamālohi homou lotó, ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku ʻamanaki lelei ki he [ʻEikí].” [Saame 31:24.]

ʻOku ʻi he talaʻofá ni ha tefitoʻi moʻoni ʻe ua ʻoku totonu ke tukulotoa ʻe he tangata anga fakalotu moʻoni kotoa pē—ko e tui mo e loto toʻa. Ko e hā ʻoku fakaongo mai ʻe he kupuʻi lea ko ʻení? ʻOku tau ʻilo pau ʻoku falala ʻa e ʻEikí ki hono kakaí; ko ia, ʻoua naʻa loto foʻi ha taha, ka ke loto toʻa pea he ʻikai iku taʻe ʻaonga ʻa ʻenau ʻamanakí. ʻE hanga ʻe he tui ki he ʻOtuá, falalá, falala ki hotau kāingá, toʻa ʻi heʻetau loto ʻakí, ʻo fakaʻatā kitautolu ʻi he ikuʻangá ke tau aʻusia ha faʻahinga taumuʻa māʻoniʻoni pē.6

ʻI he hoko ʻa e tuí ko ha mālohi taʻe liuá, pea ʻi hono maluʻi fakafoʻituitui mo fakahangatonu kitautolu ʻe heʻetau Tamaí—ʻoku tau loto foki ke lau ia ko ha tokotaha pehē, ko ha Tamai ʻofa— tau tali ʻaki hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻa e loto toʻa.7

Kuo pau ke fakatupulaki ʻe he toʻu kei talavoú ha loto toʻa ke nau pukepuke ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakalaumālie mahuʻingá.

Ko hono [pukepuke] ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí ko ha tafaʻaki ia ʻe taha te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e loto toʻá, pea taau ke hōifua mai ai ʻa e ʻOtua ʻoku tau falala ki aí. Ko e faʻahinga taimi ʻeni ʻoku totonu ke laka fie tangata ai ʻa e houʻeiki tangatá kae ʻikai tafiʻi atu mei he ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻe ha faʻahinga fakakaukau fakahala ʻoku fai mai te ne fakanonga tokua ʻa e palopalema kotoa pē ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻia lolotongá. Ko e taimi ʻeni ʻoku fie maʻu ai ʻa e toʻu tupu loto toʻá ke nau fakaʻaliʻali atu ʻa e ʻulungāanga maʻá. Te tau lava ke maʻu ʻa e loto toʻa moʻoní ʻi he tafaʻaki ko iá. ʻOku lau tokua ko e toʻá ko hono ʻuuni fakataha ia ʻo e loto toʻá. ʻOku ʻikai foki ke ʻilo maʻu pē hotau kau moʻungaʻitangata maʻongoʻongá ʻi he malaʻe taú. Te u pehē ʻoku tau ʻilo kinautolu ʻi he lotolotonga hotau toʻu tupú. Ko ha kau talavou mo ha kau finemui, ko e taimi ʻoku nau ʻi he ngaahi kulupu fakasōsialé aí, te nau tuʻu taʻe ilifia ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku nau fakameleʻi ʻa e ngeiá, ʻa e tefitoʻi mālohi ʻo e toʻu tupú.

ʻOku pehē ʻe ha [taha faʻu tohi ʻe taha], “Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo māmaní, ʻe fie maʻu lahi pehē fau ai ha kau helo moʻoni. ʻOku tali ʻa māmani ki ha faʻahinga pehē. Kuo hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻi ʻa e saienisí ke ngāue mo teuteu ʻa e hala ki he faʻahinga peheé. ʻOkú ne hanga ʻo fakatoka maʻanautolu ha ngaahi halanga ukamea, mo ne fusi ha ngaahi uaea, pea fokotuʻu ha ngaahi fehokotakiʻanga ʻi he ngaahi tahí. Ka ko e feʻia kinautolu? Ko hai te ne fakahū mai ki heʻetau feohi fakafonua mo fakapolitikalé ʻa e mānava ʻo ha moʻui ʻoku māʻolunga angé?” Naʻe pehē ʻe ha taha saienisi ʻiloa, “Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi māmaní, ʻoku ʻikai ko e ʻilo foʻou ʻa Kalileó, pe Falatei, mo ha toe niʻihi, ka ko e tui ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga fakaeangamaʻa mo fakalaumālié.” ʻOku ou kole ai ki he toʻu tupú ke nau loto toʻa ʻi hono pukepuke ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ʻo e Ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. He ko hono fakalūkufuá “He ko e hā hono ʻaonga ki he tangatá, kapau te ne maʻu ʻa māmani kotoa pē, kae mole ai hono laumālie ʻoʻoná pe ko e hā ʻe foaki ʻe he tangatá ke fetongi ʻaki hono laumālié?” [Mātiu 16:26.]8

Ko e taumuʻa ʻo e akó ke fakatupu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he kiʻi tamasiʻí, ʻa ia te ne tokoni ki heʻene tuʻunga moʻuí ʻi hono kotoa ʻo ʻene moʻuí; ke fakatupulaki ha mālohi ʻo e mapuleʻi kitá ke ʻoua naʻa teitei hoko ko ha pōpula ki he fakafiefiemālié pe ha toe ngaahi vaivaiʻanga kehe, ke fakatupulaki ha tuʻunga fakaetangata [ʻoku mālohí], ha tuʻunga fakaefefine fakaʻofoʻofa ʻi he kiʻi taʻahine pea mo maʻu ʻi he toʻu tupu kotoa pē ʻa e faʻahinga kaumeʻa pau, ha takanga, ko ha taha ʻe taau ʻa mui ke hoko ko ha husepāniti pe uaifi, ko ha tamai faʻifaʻitakiʻanga lelei pe faʻē ʻofa mo poto, ko ha taha ʻe lava ke ne fehangahangai mo e moʻuí ʻi he loto toʻa, fepaki mo e faingataʻá ʻi he loto nonga, pea fehangahangai mo e maté ʻo ʻikai ilifia.9

Ne u lau mei he vahe nimangofulu mā tolu ʻo e tohi ʻa ʻAlamaá, ʻa ia ʻoku ʻomi ai ʻa e fakamatala ki he kau talavou naʻe lahi fau ʻenau loto toʻá, honau iví, mo ʻenau ngāué—ko ha kau tangata ne nau faitōnunga maʻu pē ʻi ha meʻa naʻe fakafalala ange kiate kinautolu. Ko hai ʻa e kau talavou ko ʻení? Ko ha ngaahi foha ia ʻa ha mātuʻa naʻe pehē tofu pē ʻenau faitōnunga ʻi he falala kotoa ne fai kiate kinautolú. Ko ʻenau mātuʻá ko ha kau Leimana ne ului ʻi he taimi naʻe nofoʻia ai kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea nau līʻoa ai ʻenau moʻuí ke tokoni ki honau kāingá, pea ʻi heʻenau ngāue ʻi he Siasí, ne nau fuakava ai he ʻikai ke nau toe toʻo meʻatau ke tau mo honau kāingá, pea he ʻikai ke nau toe ō atu ke tau. Naʻe pehē ʻenau fakapapaú; naʻe pehē ʻenau fuakavá; pea naʻa nau fai pau ki ai ʻo aʻu ki he maté.10

ʻOku ou kole ai ki he toʻu tupú ke nau loto toʻa ʻi hono pukepuke ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakaeangamaʻa mo fakalaumālie ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku fie maʻu ʻe māmani ha kau helo moʻoni!11

ʻI he ngaahi lea ʻa ha [taha faʻu tohi ʻe taha], ʻoku pehē: … “ ʻOku ʻatā atu ha hala ʻe ua kiate koe—ko e taha ʻoku fakatau ia ki ha toafa ʻoku fakaʻau ke toe māʻulalo ange, ʻa ia ʻoku ongona ai e tangi ʻa e loto foʻí … ; pea ko e tahá ʻoku fakatau atu ia ki ha ngaahi potu fonua māʻolunga ʻo e pongipongí ʻa ia ʻoku ongona ai ʻa e kalanga fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo fakapaleʻi ai ʻa e ngāue faivelengá ʻaki ʻa e moʻui taʻe faʻa-maté.”…

Fekauʻaki mo hono fai ʻo e filí, … ʻoku foaki atu ʻe he ʻOtuá ha vīsone mahino, sio lelei, loto lahi, mo ha loto toʻa. Kapau te ke fili fakapotopoto, te ke lava ʻo laka fie tangata mo fie fefine, mo ha fofonga hanga mālie ʻo mahino mei ai kuo teʻeki ai ke ke fai ha hala ki ha taha. Neongo ʻoku fakaʻau ke mamafa ange ʻa e ngaahi ngafa ʻo e moʻuí pea taulōfuʻu atu ʻa e loto mamahí kiate koe, ʻofa ke tataki koe ʻe he maama ʻa Kalaisí ke ʻoua naʻá ke loto siʻi.12

Te tau lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi heʻetau maʻu ʻa e loto-toʻa moʻoní.

Ko e loto toʻá ko e tuʻunga ia ʻo e ʻatamaí ʻi heʻene fehangahangai mo e faingataʻá pe filí ʻi he loto nonga mo pau, ʻa ia ʻokú ne ʻai ʻa e tangatá ke ne lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku mai mei muʻa ʻi hono hala ki he lavameʻa ʻi he māʻoniʻoní. … ʻOku fakafōtunga ʻe he loto toʻá ʻa e fepaki mo e ngaahi faingataʻá pea ikunaʻi kinautolú.13

ʻOku faingofua pē ke te fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi heʻete ʻi ha kakai ʻoku lelei, ka ʻoku ʻikai faingofua ke te taukaveʻi ʻa e totonú ʻi he taimi ʻoku tokolahi ange ai ʻa e kakai ʻoku nau fakafepakiʻi iá; neongo ia, ko e taimi ia ke te fakahaaʻi ai ʻa e loto toʻa moʻoní. Hangē ko ʻení, naʻe lumaʻi mo fakatangaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene tala naʻá ne maʻu ha meʻa hā maí, ka naʻe tuʻu maʻu ʻi he taimi kotoa pē ʻi heʻene fakamoʻoní. Neongo naʻe “fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi ka naʻá ne kei tala pē ʻoku moʻoni naʻe folofola ange ʻa e ʻOtuá kiate ia, ” pea “ ʻE ʻikai lava ʻa māmani kotoa pē ke ngaohi ia ke ne fakakaukau pe tui ʻo kehe mei ai.” [Vakai, Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 2:24–25; ko e tānaki atu ʻa e mataʻi tohi fakahihifí.]

Ko e faʻahinga loto toʻa mo e pau ia ʻoku totonu ke maʻu ʻe he taha kotoa pē. Ko e taimi ʻoku ʻilo ai ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku totonu ke ne maʻu maʻu pē ha loto toʻa ke taukaveʻi ia ʻo aʻu ai pē kapau ʻe fehangahangai mo ha luma pe tauteaʻi ia.14

Tau loto toʻa muʻa ʻi hono taukaveʻi ʻo e moʻoní. ʻOua naʻa ilifia ke lea ʻo tala ʻa e moʻoní. Tau fai pau muʻa ki ai.15

ʻOfa ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ha loto toʻa ke tau fili ʻa e totonú, ha ivi ke tau malava ʻo fakahoungaʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí, mo ha mālohi tuʻuloa ke tau tauhi kiate Ia pea mo hotau kāingá.16

Ko e moʻoní ko hono mateakiʻi ia ʻo e totonú ʻo fakatatau mo ʻetau vakaí; ko ʻetau moʻui lototoʻa ia ʻo fenāpasi mo ʻetau ngaahi taumuʻá; ʻoku hoko maʻu pē ia ko ha mālohi.17

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akó mo hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻa e loto toʻa? (Vakai, peesi 214.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ai ʻa e toʻa fakaelotó ʻi he toʻa fakaetuʻasinó? ʻE founga fēfē haʻatau fakatupulaki pe fakamālohia ʻetau toʻa fakaelotó? ʻE founga fēfē haʻatau moʻui fakaʻaho ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he loto toʻa ʻoku fakahoko fakalongolongo pē pea ʻi he ʻaho ki he ʻahó?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga mei he folofola ʻa e Fakamoʻuí pea mo ha toe ngaahi folofola pē ʻoku hā ai ʻa e toʻa fakaeloto moʻoní? (Vakai, peesi 210–11.) Kuo fakamālohia fēfē koe ʻe heʻenau ngaahi sīpingá?

  • Ko e hā haʻane fekauʻaki ʻa e tuí mo e loto toʻá? (Vakai, peesi 211.) ʻOku tokoni fēfē mai ʻa e ʻEikí ke tau matuʻuaki lelei ʻa e fakafepaki ʻoku fefeká? Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau maʻu ai ʻEne tokoní?

  • Ko e loto foʻí ko e mole ia ʻo e loto toʻá mei ha taha. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e loto foʻí ko ha meʻangāue fakatuʻutāmaki ia ʻa e filí? ʻE anga fēfē haʻatau maluʻi kitautolu pea mo tau ikunaʻi ʻa e loto foʻí?

  • Koe hā ha faʻahinga feohi pe tūkunga ʻoku fie maʻu ai ha loto ʻoku toʻa moʻoni? ʻE anga fēfē haʻatau lava ʻe kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakahaaʻi ha lototoʻa ʻi he ngaahi tūkunga pehení? ʻE anga fēfē haʻatau lava ʻo tokoni mo fakalotolahiʻi ʻa e fānau mo e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau loto toʻa ʻi hono pukepuke ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí? (Vakai, peesi 212–14.) Ko e hā ha founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ki he feingá ni?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻakí: Teutalōnome 31:6; 2 Ngaahi Tuʻi 6:16; Loma 15:13; 1 Nīfai 3:7; T&F 121:7–9

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1963, 95.

  2. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1963, 95; naʻe toʻo ʻa e talanoá mei he James L. Gordon, The Young Man and His Problems.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 58.

  4. Ancient Apostles (1918), 63–66; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  5. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1954, 84; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  6. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 57–58; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 61.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 60–61; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  9. Gospel Ideals (1953), 436.

  10. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1927, 11–12.

  11. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1969, 152.

  12. Whither Shall We Go? Brigham Young University Speeches of the Year, 10 Mē 1961, 7.

  13. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1936, 58.

  14. Ancient Apostles, 185; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  15. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1968, 145.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1940, 118.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1959, 73.

ʻĪmisi
Peter

“Lolotonga e loʻimataʻia [ʻa Pita] ʻi heʻene loto mamahí, naʻá ne fakatokangaʻi ʻ a e ngaahi ʻulungāanga totonu kotoa ki he tuʻunga fakaetangatá ʻo hangē ko ia naʻe fakafōtunga ʻia Sīsuú.– ʻa e Fakaʻapaʻapá, Ongoʻi Fakatokouá, Faʻa Kātakí, pea mo e Loto-toʻá.”

ʻĪmisi
two thousand stripling warriors

ʻOku totonu ke tau hangē ko e kau tau kei talavou ʻa Hilamaní ʻo “fuʻu toʻa ʻi he loto mālohi mo e sino mālohi mo e ngāue foki” pea “falalaʻanga maʻu ai pē” (ʻAlamā 53:20).