Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ko e Mālohi ʻo e Lotú


Vahe 8

Ko e Mālohi ʻo e Lotú

ʻE ʻi ai ʻa e ʻOtuá ke ne fakahinohino mo tataki ʻa ia ʻe “fekumi kiate ia ʻi he tui pea ʻaki hono iví mo ʻene moʻuí kotoa.”1

Talateú

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1921, ne ʻaʻahi ai ʻa ʻEletā Tēvita O. Makei mo Misa Hiu J. Kēnoni ki Nuʻusila, ko ha konga ia ʻo ʻena ʻaʻahi takai ʻi māmani kotoa ki he ngaahi misiona ʻo e Siasí. ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻe tonu ke lea ai ʻa ʻEletā Makei ʻi ha konifelenisi ʻa e Kāingalotú he taimi hoʻataá. Ka, ʻi he taimi naʻe ʻā hake ai ʻi he pongipongi ko iá, naʻe puke pea fāfā lahi ʻaupito hono leʻó ʻo ʻikai faʻa mei lava ke ongo mai hono leʻó ʻi heʻene fanafaná. Ka neongo ia, naʻe kei ʻalu pē ki he konifelenisí ʻi heʻene tui ʻe lava pē ke fakahoko ʻene pōpoakí. Naʻá ne lekooti ki mui ange ʻo pehē:

“Naʻe fakatefua mai … ha kakai ʻe lauiafe ki he fakataha ʻi he hoʻatā ko ʻení. Naʻa nau omi mo ha loto fie ʻilo pea mo ʻamanaki ki ha meʻa lahi. Ko hoku fatongia ke ʻoange ha pōpoaki, pea naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fāfā hoku leʻó ke u lea ke ongoʻi ʻe he fakatahaʻangá, ka naʻá ku toe puke foki.

“Neongo ia, naʻá ku tuʻu ke fakahoko hoku fatongiá mo ha lotu tautapa moʻoni ʻi hoku lotó ke maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino fakalangi. Naʻe noʻosia hoku leʻó pea ʻikai faʻa ongo. …

“Pea hoko heni ha meʻa naʻe teʻeki ke hoko tuʻo taha ki muʻa kiate au. Naʻá ku kamata ʻi heʻeku tefitó ʻaki hoku ivi mo ʻeku lelei taha naʻá ku lava ke faí pea mo lea ʻi he leʻo lahi taha ne u lavá. ʻI heʻeku ongoʻi ʻoku fakaʻau ke leʻo lahi mo ongo lelei ange hoku leʻó, naʻe ngalo leva ʻiate au hoku leʻó ka u fakakaukau taha pē ki he moʻoni naʻá ku fakaʻamu ke mahino mo tali ʻe he kau fanongó. Naʻá ku lea taʻe tuku ʻi ha miniti ʻe fāngofulu, pea ʻi heʻeku fakaʻosí, kuo ongo lelei mo leʻo lahi hoku leʻó ʻo hangē ko ia naʻe faʻa anga ki aí. …

“ ʻI he taimi ne u fakahā ai kia Misa Kēnoni mo hono toé ʻa e lahi ʻo ʻeku lotu ki he tāpuaki ne u maʻú, naʻá ne tala mai ʻeni, ‘Naʻá ku lotu mo au—kuo teʻeki ke u lotu lahi pehē maʻa ha taha malanga ʻi heʻeku moʻuí.’”2

Ngaahi Akonaki ʻa Tēvita O. Makeí

Ko e ʻOtuá ko ha Taha makehe te tau lava ke lotu ki ai.

Talu ʻeku kei siʻi mo ʻeku houngaʻia ʻi he foʻi moʻoni ko ia ko e ʻOtuá ko ha taha makehe, pea ko ʻetau Tamai moʻoni ia, ʻa ia te tau lava ʻo lotu ki ai mo maʻu ha tali mei ai. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuó u foua ʻi he moʻuí—ʻa e ʻilo ko ia ko e ʻOtuá, ʻoku ʻafio ki he lotu ʻo e tuí. ʻOku mahino pē foki ko e tali ki heʻetau ngaahi lotú he ʻikai faʻa hoko fakahangatonu mai he taimi pē ko iá, pe ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki ki aí; ka ʻoku hoko mai, ʻi he taimi mo e founga ʻoku lelei taha kiate ia ʻokú ne fai ʻa e tautapá.

Neongo ʻeni, kuo ʻi ai foki ha ngaahi meʻa ne u maʻu fakahangatonu ai ʻi he taimi pē ko iá ha fakamahino fakahangatonu kuo tali ʻeku tautapá. ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻe hoko mai ʻa e talí ʻi ha founga mahino ʻaupito ʻo hangē ne tuʻu pē ʻa ʻeku Tamai Hēvaní ʻi hoku tafaʻakí ʻo folofola mai. Kuo hoko ʻa e ongo meʻá ni ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí pea kuo pau ke tuʻuloa ia ʻo fakatatau mo ʻeku manatuʻí pea mo hoku ʻatamaí. ʻOku hā ngali moʻoni mo ofi pehē kiate au ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.

ʻOku ou ongoʻi ʻo ʻikai toe tatau mo ha taimi ki muʻa ko e ʻOtuá ko ʻeku Tamaí ia. ʻOku ʻikai ko ha mālohi pē ʻoku taʻe malava ke tau pā ki ai, pe ko ha ivi ngeia ʻi māmani, ka ko ha ʻOtua moʻoni ʻoku ʻi ai hano ivi fakatupu, ko e pule Ia ʻo e māmaní, ko e fai tuʻutuʻuni ki heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakatauange ʻe ongoʻi ofi feʻunga ʻa e tangata kotoa pē, pea tautautefito ki he toʻu kei talavou ʻo e Siasí, ki heʻetau Tamai ʻi he langí ke nau lava ʻo fakataufolofola fakaʻaho kiate Ia—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ka ʻi he liló foki. Ka maʻu ʻe hotau kakaí ʻa e tui ko iá, ʻe hoko mai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kiate kinautolu. ʻE fonu ʻenau moʻuí ʻi he fakafetaʻi ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolú; te nau fakatokangaʻi ʻoku nau tō-loto ʻi he ngaahi ʻaloʻofá. ʻOku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau ʻataʻatā pē ʻa e pehē ko ia te tau lava ʻo fakataufolofola ki he ʻOtuá pea maʻu meiate Ia ha maama mo ha fakahinohino, pea ʻe fakamaama ai ʻetau fakakaukaú mo fiefia ʻetau moʻuí ʻi hono Laumālié.3

ʻI hoʻo tūʻulutui ko ia ke lotu ʻi he poʻulí, ʻokú ke ongoʻi ʻapē ʻa ʻene ofi maí, ʻa ʻene ʻafioʻi moʻoni koé, ʻokú ke ongoʻi ʻapē ha mālohi ʻoku ngāue ʻo hangē ha letiō pe ha ivi mālohi ange ke ke ongoʻi ai ʻokú ke fetuʻutaki mo ia?4

ʻOku ou fakatauange ʻe ongoʻi ofi ʻe he kau talavou ʻo ʻIsilelí ki he [ʻOtuá] ke nau fakataufolofola fakaʻaho ai kiate Ia, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ka ʻi he liló. ʻOku ou fakatauange te nau maʻu ʻa e falala ko ia naʻe maʻu ʻe he kiʻi taʻahine kuí ki heʻene tamaí. Naʻe huki pē ʻi hono fungá ʻi he loto lēlué, pea pehē ange hano maheni naʻe tangutu ofi atu: “Ka u tokoni atu ka ke kiʻi mālōlō, ” pea kakapa atu leva ʻo ne hiki mai ʻa e kiʻi taʻahiné ki hono fungá. Fehuʻi ange leva ʻe he tangataʻeikí ki he kiʻi taʻahiné: “ ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e taha ʻokú ne huki koé?” Tali ange ʻe he kiʻi taʻahiné, “ ʻIkai, ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻe koe.” Fakaʻulia, ko e falala ʻa e kiʻi taʻahiné ki heʻene tamaí. … ʻOku totonu ke moʻoni pehē mo e falala ʻa e tamaiki tangata mo e tamaiki fefine ʻo e Siasí ki heʻenau Tamai ʻi he langí.5

Ko ha meʻa lelei ke ʻilo ʻe he fānau tangatá mo e fānau fefiné te nau lava ʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi he lotú. ʻE ʻilo ʻe kimoutolu fānau ako ʻi he ʻunivēsití, ʻo tatau mo e fānau ako ʻi he akoʻanga kotoa pē, ʻe lava pē ke mou maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino ʻi he taimi te mou faingataʻaʻia aí, kapau te mou fekumi fakamātoato ki ai. Mahalo naʻa mou ʻā hake ʻo hangē ko ha niʻihi ʻo kimautolu ʻi heʻemau kei īkí, ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai tali siʻomou ngaahi lotú, ka ʻe ʻi ai ha ʻaho te mou fakatokangaʻi ai ʻa e foʻi moʻoni ko ia, naʻe tali mai ʻe he ʻOtuá hoʻomou ngaahi lotú ʻo tatau mo ia ʻoku angaʻaki ʻe he ngaahi mātuʻa fakapotopotó. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ke ongoʻi ʻe he toʻu tupú, te mou lava ke fetuʻutaki mo ʻetau Tamaí mo huaʻi kakato kiate ia homou lotó.6

Ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha lea ʻataʻatā pē; ʻoku fie maʻu ai ʻa e tuí, ngāué, pea mo e loto hangamālié.

Ko e lotú ko e tā ia ʻo e mafu ʻoku fakaʻānaua mo ʻofa ʻi heʻene taha mo e Taʻe Hā Maí. Ko ha pōpoaki ia ʻa e lotó ʻoku ʻoatu fakahangatonu ki ha Tamai ʻofa. Ko hono fakaleá ʻoku ʻikai ko ha lea noa pē. …

Ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga mo muʻomuʻa taha ʻi he lotu ʻoku leleí ko e tui. He ʻoku ʻomi ʻe he tui ki he ʻOtuá ha nonga ki he lotó. Ko ha fakapapauʻi ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí ia, ʻa ia te tau lava ʻo hū atu ki hono ʻaó ke maʻu ha fakafiemālie mo ha fakahinohino, pea ko ha maʻuʻanga taʻe tūkua ia ʻo e fakafiemālié.

Ko ha meʻa mahuʻinga ʻe taha ko e ʻapasiá. ʻOku fakafōtunga ʻa e natula ko ʻení ʻi he sīpinga ʻo e lotu naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he kupuʻi lea “Ke tāpuhā ho huafá.” [Mātiu 6:9.] ʻOku totonu ke hāsino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi loki akó, kae tautautefito ki hotau ngaahi fale lotú.

Ko e ʻelemēniti mahuʻinga hono tolú ko e loto fakamātoató. Ko e lotú ko e fakaʻānaua ia ʻo e lotó. ʻOku fakafōtunga mai ʻe he lotu fakamātoató, ko e taimi ʻoku tau kole ai ki ha faʻahinga ʻulungaanga pe tāpuaki, ʻoku totonu ke tau ngāueʻi ʻa e tāpuaki ko iá pea mo tanumaki ʻa e ʻulungaanga pe tōʻonga moʻui ko iá.

Ko e anga mahuʻinga hono hokó ko e fai mateakí. He ko e hā te mou lotu ai ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ke ʻi homou lotó ha holi mo ha fie tokoni ki hono fokotuʻú? Ko e lotu ko ia ke fai pē Hono finangaló kae ʻikai feinga ke moʻui ʻaki iá, ʻoku tali ʻikai atu ai pē ia ʻi he taimi pē ko iá. He ʻikai te ke foaki ʻe koe ha meʻa ki ha kiʻi tamasiʻi ʻoku hā mei ai ʻa e faʻahinga loto ko iá fekauʻaki mo ha kole naʻá ne fai atu kiate koe. Kapau te tau lotua ke ola lelei ha faʻahinga ngāue pe feinga, ʻoku mahino ai ʻoku tau ongoʻi ia. Ko e tumutumu ia ʻo e taʻe fakaʻapaʻapá ke lotu ʻo kole ke fai pē ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea hili iá ʻoku ʻikai ke tau moʻui fakatatau mo e finangalo ko iá.

Ko e anga mahuʻinga fakaʻosí ko e loto fakatōkilaló. … ʻOku hanga ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻo e loto fakatōkilaló mo e lotú ʻo ʻai ha taha ke ne ongoʻi ʻa e fie maʻu ʻo e fakahinohino fakalangí. Ko ʻete lava ko ia ʻo moʻui pē ʻiate kitá ko ha anga ia ʻoku lelei, ka ʻoku totonu ke fetākinima ia mo e mahino ʻoku fie maʻu ha tokoni ʻoku māʻolunga angé—ko ha mahino, ko e taimi te ke ʻaʻeva moʻoni ai ʻi he hala ʻo e fai fatongiá, ʻe ala malava pē ke ke fai ha fehālaaki; pea ʻoku haʻu fakataha leva ʻa e mahino ko iá mo ha lotu, ko ha tautapa ke tataki koe ʻe he finangalo ʻo e ʻOtuá ke ke hao mei he laka ko ia ʻoku fehālākí.7

ʻOku akoʻi ʻe he lotu ʻi ʻapí ʻa e fānaú ke nau tui ki he ʻOtuá.

Kapau te mou fehuʻi mai pe ko e fē naʻá ku fuofua maʻu ai ʻeku tui taʻe toe fakaʻiloʻilongaua ki he ʻi ai ha ʻOtuá, te u tali atu: ʻi he ʻapi ne u tupu hake ai heʻeku kei siʻí—ʻi he taimi naʻe ui maʻu ai pē ʻe heʻemau Tamaí mo ʻemau Faʻeé ʻa e fānaú ki hona tafaʻakí ʻi he pongipongí mo e poʻulí mo kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá maʻa hona fāmilí pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ongo fakamātoato ʻa e leʻo ʻo e pēteliake lelei ko ʻení pea naʻe toka ai ʻi he loto ʻo ʻene fānaú ha ongo ʻoku ʻikai toe mole, pea naʻe tatau tofu pē ia mo e ngaahi lotu ʻe ʻemau Faʻeé. ʻOku ou kole ai he pooni ke fakapapauʻi muʻa ʻe he tamai kotoa pē ʻi he Siasí ke ne fakatō ki heʻene fānaú ʻi he fakamātoato moʻoni, ʻa hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻe hanga ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá ʻo tataki mo maluʻi ʻene fānaú. ʻOku ʻi ho umá ʻa e fatongia ko iá. Ko e ʻapí ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻiunití—ko e tefitoʻi ʻiuniti mahuʻinga—ʻo e sosaietí. Ki muʻa peá u toki fanongo ki hono fakamoʻoniʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí kuó ne ʻosi fanongoa ha leʻo fakalangí, naʻá ku ʻosi ʻilo pē naʻe moʻui vāofi mo hono Tupuʻangá.8

Kuo ʻosi akoʻi ʻa e fānau ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ʻilo ʻa e [ʻOtuá], mo lotu kiate ia ʻo hangē ha taha ʻoku lava ke ne fanongo mo ongona pea mo ongoʻí, ʻo hangē tofu pē ko e lava ʻe ha tamai fakaemāmani ke fanongo mo ongona pea mo ongoʻí, he kuo nau ʻosi maʻu mei heʻenau ngaahi faʻeé mo ʻenau ngaahi tamaí, ʻa e fakamoʻoni moʻoni ko ia kuo ʻosi toe folofola mai ʻa e ʻOtua ko ʻení ʻi he kuonga fakakosipelí ni. ʻOku ʻi ai ha moʻoni fekauʻaki mo e meʻá ni.9

Te u pehē ko e feituʻu ko ia ʻe ohi hake ai ʻa e fānaú ʻo vāofi mo ʻetau Tamai Taʻengatá he ʻikai ke ʻi ai ha fuʻu angahala fēfē pe kovi fēfē ʻi he ʻapi ko iá. Ko e taimi ʻe hanga hake ai siʻa kiʻi tamasiʻi ʻoku mofi lahi, ki heʻene tangataʻeikí mo pehē hake, “Tamai, tāpuakiʻi muʻa au, ” ʻoku ou fie tala atu, ʻe tupu mei he ʻapi peheé ʻa e ivi mo e lāngilangi ʻo ha faʻahinga puleʻanga pē. ʻOku pehē ʻa e ngaahi ʻapi ʻo e Kāingalotu he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.10

Ko e kole tāumaʻu ʻa e kau ākongá ki he ʻEikí, “ ʻEiki, akonakiʻi ʻakimautolu ke lotu” [vakai, Luke 11:1]. ʻI heʻenau loto fakatōkilalo hangē ha fānaú naʻa nau fekumi ai ki he fakahinohino totonú, pea naʻe ʻikai ke mole taʻe ʻaonga siʻenau kolé.

Hangē ko e matuitui ʻo e fie maʻu ʻa e kau ākongá, ʻoku pehē pē he taimi ʻe niʻihi ʻa e ongoʻi ʻe he fānaú ha fie maʻu ʻo ha fakahinohino mo ha fakafiemālie fakalangí, ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi siʻenau fakaʻānauá ʻi haʻanau lea mai. Ko ia kuo tuku ai ʻe he ʻEikí ke fatongia ʻaki ʻe he mātuʻá hono “akoʻi ʻenau fānaú ke lotu.” [T&F 68:28.]

ʻOku hoko ʻa e loto hohaʻá, puputuʻú, pea mo e loto mamahí ʻi he moʻui ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻo tatau tofu pē mo ia ʻoku hoko ki he kakai lalahí, pea ʻoku ʻi ai ha totonu ʻa e fānaú ke nau maʻu ha fakafiemālie, fakanonga, pea mo ha fakahinohino mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú.

ʻIkai ngata ai, ka ʻi he tafaʻaki ʻo e tuí, loto fakamātoató, pea mo e falala moʻoní, ʻe maʻu moʻoni ha tali kuo mateuteu ki siʻa lotu ʻa ha kiʻi tamasiʻi loto haohaoa, mei he Tamai ʻofá.11

ʻOku hā ʻa e tataki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá mei heʻene fie maʻu ko ia ʻa e Kāingalotú ke nau tauhi ke maau honau ngaahi ʻapí, pea mo akoʻi ʻenau fānaú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongo-lelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ko ʻeni, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ke tau ʻai ʻa e faʻahinga akonaki peheé ke fuʻu fakamafasia pe taʻe oli fau. Ko ʻeku ʻuhingá, ʻoku totonu ke hāsino ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻapi kotoa pē; ʻoku totonu ke fakahoko ʻa e lotú he poʻulí mo e pongipongí ʻi he loto fakamātoato; ke fakatokangaʻi fakaʻaho ʻe he fānaú ʻoku tau fie maʻu ʻi hotau ʻapí ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau lava ʻo fakaafeʻi ki ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau ʻilo he ʻikai ngata pē ʻi he fie maluʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻetau fānau tangatá mo e fānau fefiné, ka te nau vēkeveke ke fai ia. ʻOku ou tui ʻoku meimei ke akoʻi ʻi he ʻapi kotoa pē ʻa e fānau tangatá mo e fānau fefiné ke nau lotu ki muʻa pea nau toki mohe. Ka neongo ia, ʻoku ou tui ko e ngaahi houa ʻoku nau ʻā aí, ʻoku fie maʻu ai ʻe heʻetau fānau tangatá mo e fānau fefiné ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá, mo e fakahinohino ʻa hono Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo lahi ange ia ʻi he taimi ʻoku nau mohe aí.12

ʻOku mou muimui ʻapē ki he naʻinaʻi ʻa Kalaisí ke lotu ki he Tamaí pea mo akoʻi hoʻomou fānaú ke lotu, koeʻuhí ke fakatō fakaʻaho ki he loto ʻo hoʻomou fānaú ʻa e anga fakaʻotuá, fakaʻapaʻapa pe ʻapasia ki he ʻOtuá mo ʻene ngāué? ʻOku tonu ke hoko ʻeni ʻi he ʻapi kotoa. ʻOua naʻa mou lotu pē maʻamoutolu, kae lotua mo homou ngaahi filí.13

Ngaahi mātuʻa, kapau he ʻikai ke mou toe fai mo ha meʻa kehe, ka ke tūʻulutui he pongipongí mo siʻomou fānaú. ʻOku mahino pē kiate au ʻoku faʻa femoʻuekina homou taimi pongipongí, … kae fakaʻataʻatā ha taimi ke ke lava ai ʻo tūʻulutui ʻo fakaafeʻi ʻa e ʻOtuá ki homou ʻapí. Ko e lotú ko ha ivi mālohi fau.14

Tuku ke haʻu ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotu fakafāmilí.15

ʻOku ʻomi ʻe he lotú ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga lahi.

Naʻe hoko kiate au … ʻa e mālohi ʻo e lotu ʻa e Siasí fakakātoa ʻaneafi ʻi he taimi ne u maʻu ai ha tohi mei haku kaungā-ʻapi ʻi hoku kolo tupuʻá. Naʻá ne lolotonga tatau ʻa e huʻakau ʻo ʻene fanga pulú feʻunga mo ha ongo mai ha fakamatala heʻene letiō ʻoku tuku ʻi hono feleokó kuo pekia ʻa Palesiteni [Siaosi ʻAlipate] Sāmita. Naʻá ne ongoʻi heni ʻa e meʻa ʻe hoko ki he tangata ko hono kaungā kolo ki muʻá, pea mavahe ai mei hono feleokó ʻo foki ki hono falé ʻo fakahā ange ki hono uaifí. Naʻá na ui leva he taimi pē ko iá ʻena kiʻi fānaú kotoa, ʻo nau tūʻulutui ʻi he ʻapi ma-sivá ni, tuku kotoa ʻenau ngaahi ngāue naʻe faí, ka nau lotu. Ko hono mahuʻinga ʻo e meʻa ko iá ʻoku ou tuku atu ia ke toki mahino pē kiate kimoutolu. Hanga ʻo liunga ʻaki ia ha ʻapi ʻe taha kilu, pe uakilu, pe vaeua miliona, pea te ke fakatokangaʻi ʻa e ivi ʻi he uouangatahá mo e ngaahi lotú, kae ʻumaʻā ʻa e ivi poupou ʻi he sino ʻo e Siasí.16

Kapau te tau lava ʻo ʻai ʻa e toʻu kei talavoú ke nau maʻu…ha tui ke nau lava ʻo fakataufolofola ʻi he liló ki he ʻOtuá, ʻoku ʻi ai ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻe fā te nau maʻu heni ʻi he taimi pē ko ʻení. Ko e uluakí ko e loto houngaʻiá—ʻo houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki ki muʻa naʻe teʻeki fakatokangaʻí. ʻE fonu honau lotó ʻi he fakafetaʻi ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolú. Te nau fakatokangaʻi ʻoku nau fonu ʻi he ngaahi ʻaloʻofa. Ko e talavou ko ia te ne tāpuniʻi ʻa e matapaá, toho tāpuni mo e puipuí kae teuteu fakalongolongo ke tautapa ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoní, ʻoku totonu ke ne fuofua huaʻi hono lotó ʻi he fakafetaʻi mo e fakamālō koeʻuhí ko e moʻui leleí, ngaahi kaungā-meʻá, ngaahi ʻofaʻangá, ongoongoleleí, pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hāsino mei ai ʻoku moʻui e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he ngaahi maka lalahí mo e ʻulu-ʻakaú mo e ngaahi maka īkí pea mo e ngaahi matalaʻi ʻakaú, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo iá. ʻOku totonu ke ne tomuʻa lau hono ngaahi tāpuakí, ʻo lau taki taha, pea ʻoku tonu ke ne fakatumutumu ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻaná. [vakai, “Tānaki ho Ngaahi Tāpuakí, ” Ngaahi Himi, fika 148.]

Ko e tāpuaki hono ua ʻo e lotú ko ha fakahinohino. ʻOku ʻikai ke u malava ʻo fakakaukau ki ha talavou ʻoku hē atu, ʻe taʻe malava ke tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá he pongipongí ʻo lotu ki he ʻOtuá ke ne tokoni ange ke taʻe ʻi ai hano mele mei he ngaahi angahala ʻo māmaní. ʻOku ou tui he ʻikai fuʻu hē mamaʻo fēfē ha kiʻi taʻahine kapau ʻe tūʻulutui ʻi he pongipongí ʻo lotu ke maluʻi ia ke haohaoa mo taʻe ha mele ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ka hoko maí. ʻOku ʻikai ke u malava ʻo fakakaukau ʻe ʻi ai ha mēmipa ʻo e Kāingalotú ʻe loto meheka kapau ʻe lotu fakamātoato ʻi he liló ki he ʻOtuá ke ne toʻo mei hono lotó ʻa e meheká mo e loto kovi ki ha taha ʻo hono kāingá. Fēfē ʻa e Fakahinohinó? ʻIo, ʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá ke ne fakahinohino mo tataki ʻa e taha ko ia te ne “fekumi kiate ia ʻi he tui pea ʻaki hono iví mo ʻene moʻuí kotoá.”

Ko e tāpuaki hono tolú ko e loto falalá (confidence). ʻOku lauiafe mo laumano ha fānau ako ʻi he fonuá ni ʻoku faifeinga ke ako. Tau akoʻi muʻa kinautolu ke nau ʻiloʻi kapau ʻoku nau fie maʻu ke lavaʻi lelei ʻenau ngaahi lēsoní, ʻoku totonu ke nau fekumi ki he ʻOtuá, ke tuʻu ʻa e faiako maʻongoʻonga taha kuo ʻilo ʻe he māmaní ʻi honau tafaʻakí ke ne fakahinohinoʻi kinautolu. Ko hono ongoʻi pē ʻe he taha akó te ne lava ʻo fakataufolofola ki he ʻEikí ʻi he lotú, ʻe maʻu ʻe he taha akó ha loto falala te ne lava ʻo ikunaʻi ʻene ngaahi lēsoní, te ne lava ʻo faʻu ʻene leá, te ne lava ʻo tuʻu ʻi muʻa ʻi hono kaungā akó ʻo fakahoko ʻene pōpoakí ʻo ʻikai ha toe manavasiʻi ʻe taʻe malava. ʻOku maʻu ʻa e loto falalá (pe ʻilo paú) ʻi he lotu fakamātoató.

Fakamuimuí, kuo pau ke ne maʻu ha tataki fakalaumālie. ʻOku ʻikai ko ha misi pē, ka te tau lava ʻo fakataufolofola ki he ʻOtuá pea te tau lava ʻo maʻu ha maama mo ha fakahinohino meiate Ia, ʻe fakamāmaʻi ai ʻetau fakakaukaú, ʻe fakafiefiaʻi hotau lotó ʻe Hono Laumālié. … Naʻe ʻilo ʻeni ʻe Siosefa Sāmita; pea ʻoku fakamahino ai ʻa e fakamoʻoni ʻo hono tataki fakalaumālie ʻo e Palōfita ko Siosefá ki he taha kotoa ʻe fakaava honau matá mo honau lotó ke mahino ki aí.17

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ha founga kuo fakamālohia ai ʻe he lotú hoʻo fetuʻuta-ki mo e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ʻokú ke lotu ki hoʻo Tamai ʻi he Langí, ʻa ia naʻe faʻu koe ʻi Hono tataú? (Vakai, peesi 87–88.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tali mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú? (Vakai, peesi 87–88.) Ko e hā ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai tali vave mai ha ngaahi lotu ia ʻe niʻihí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hono tali mai ʻo e ngaahi lotú?

  • Ko e hā ha faʻahinga ʻulungāanga lelei pe faʻahinga loto te tau lava ke ohi mai, ʻe ala tokoni ke fakamātoato mo mahuʻingamālie ange ai ʻetau ngaahi lotú? (Vakai, peesi 88–89.) Te tau lava fēfē ʻo teuteuʻi fakalaumālie kitautolu ki muʻa pea tau toki lotu?

  • ʻE founga fēfē hano akoʻi ʻe he mātuʻá ʻa e fānaú ke nau lotu? (Vakai, peesi 89–91) Ko e hā ha founga ʻe lava ai ʻe he lotu fakafoʻituituí mo e lotu fakafāmilí ʻo tokoniʻi e moʻui ʻa e fānaú? (Vakai, peesi 89–91.) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e lotu fakaʻahó ko e konga mahuʻinga ʻo hono fakamālohia mo hono fakauouangatahaʻi ʻo e fāmilí?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he faʻa lotú? (Vakai, peesi 92–93.) Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ʻuhinga mālie ange ai ʻetau lotú pea ʻikai toutou lea ʻaki ha lea tatau mo fai faka-fatongia peé?

  • ʻOku founga fēfē e tokoni ʻa e lotu fakamātoato mo tāumaʻú ki hono fakamaʻa e ngaahi ongo taʻe ʻofá pe loto tāufehiʻa ki he kakai kehé?

Ngaahi Potu-folofola Fekauʻaki:Mātiu 21:22; Sēmisi 5:16; 2 Nīfai 32:8–9; ʻAlamā 17:3; 34:17–28; 3 Nīfai 18:18–21; T&F 19:38

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1922, 65.

  2. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss, rev. ed. (1976), 58–59.

  3. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1969, 152–53; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  4. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1954, 84.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1922, 64; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  6. Stepping Stones to an Abundant Life, comp. Llewelyn R. McKay (1971), 42.

  7. Pathways to Happiness, comp. Llewelyn R. McKay (1957), 225–26.

  8. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1966, 107.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1934, 23.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1912, 52–53.

  11. True to the Faith: From the Sermons and Discourses of David O. McKay, comp. Llewelyn R. McKay (1966), 210–11.

  12. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1917, 57–58.

  13. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1919, 78.

  14. Man May Know for Himself: Teachings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss (1967), 300.

  15. Stepping Stones to an Abundant Life, 281.

  16. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1951, 158.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1922, 64–65.

ʻĪmisi
man praying

“ ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha kuó u foua ʻi he moʻuí—ʻa e ʻilo ko ia ko e ʻOtuá, ʻoku ʻafio ki he lotu ʻo e tuí.”

ʻĪmisi
family praying

“ ʻOku mou muimui ʻapē ki he naʻinaʻi ʻa Kalaisí ke lotu ki he Tamaí mo akoʻi hoʻomou fānaú ke lotú?”