Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 15: Ngāue Faivelenga mo Longomoʻui ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá


Vahe 15

Ngāue Faivelenga mo Longomoʻui ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

“ʻI heʻetau ʻilo ʻoku moʻoni ʻetau tui fakalotú, ʻoku totonu leva ke tau hoko ko e kakai līʻoa taha ʻi he funga ʻo māmaní ki he ngāue kuo tau talí.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Ne pulusi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tohi ʻi he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e taʻu 1851, ʻa ia ne nau kole ai ki he kau mēmipa kotoa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau “fakaʻosi ʻenau ngaahi ngāue ʻi honau ngaahi misioná takitaha” ka nau foki ki Sōleki Siti kimuʻa ʻi ʻEpeleli 1853.1 Ko ia naʻe fakaʻosiʻosi leva e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Lolenisou Sinoú ʻi ʻĪtali. ʻI Fēpueli 1852, naʻá ne tuku leva ʻa e ngāue ʻi aí ke taki ʻe Misa Sione Taniela Malani (John Daniel Malan), ko ha taha toki ului foʻou pē, kae folau mo ʻEletā Sepesi Ūtati (Jabez Woodard) ki he motu ʻo e Puleʻanga Malataá (Malta). Naʻe ʻamanaki ʻa ʻEletā Sinou ke heka ʻi ha vaka mei Malatā ki ʻInitia. Naʻe ngāue ʻa e kau fuofua faifekau ʻi he fonua ko iá ʻi he malumalu ʻo ʻene takí, pea naʻá ne maʻu ha holi lahi ke feʻiloaki mo kinautolu. Naʻe palani ke ne “toki fakakakato mei ai hono takaiʻi ʻo e māmaní,” ʻo foki mai ʻi he ʻŌseni Pasifikí ki he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití.2

Naʻe liliu e palani ʻa ʻEletā Sinoú ʻi he taimi naʻá ne aʻu ai mo ʻEletā Ūtati ki Malataá. Naʻá ne ʻilo ai ʻe toe toloi atu ʻene nofó ʻi he motú ʻi ha ngaahi uike koeʻuhí he naʻe ʻi ai ha vaka mīsini ne maumau ʻi he Tahi Kulokulá. Naʻe ʻikai ke lāunga ʻi hono fakatoloí, ka naʻe fakakaukau ia ke ngāue. ʻI ha tohi he ʻaho 10 ʻo Māʻasi 1852, naʻá ne pehē ai, “ʻOku ou ongoʻi ʻe ʻi ai ha lelei lahi ʻe maʻu mei he founga hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e taimi ʻoku ou maʻú, he ʻoku takatakaiʻi au ʻe he kakai mālie, pea ʻi ha malaʻe ʻo e ngāue mahuʻinga, ʻa ia ʻe fakahoko ai ha ngāue maʻongoʻonga, ʻo aʻu atu ki he ngaahi puleʻanga ofi maí.” Naʻá ne pehē naʻe ʻoatu ʻene fekau kia ʻEletā Tōmasi ʻOpulei (Thomas Obray), ko ha faifekau ʻi ʻĪtali, “ke haʻu fakavavevave, pea ʻomi mo ha ngaahi tohitufa lahi mo ha ngaahi tohi.” Neongo naʻe ʻikai ʻiloʻi pau ʻe ʻEletā Sinou pe ko e hā te ne fakahoko mo hono ongo hoá ʻi Malataá, ka naʻá ne fakahaaʻi ha holi ke fokotuʻu ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi ai. Naʻá ne pehē ko e ngāué ni, “te ne hanga ʻo veteki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne taʻofi fakalaumālie ha ngaahi puleʻanga lahi, he naʻe mafola ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakakomēsiale ʻa e kakai Malataá ʻi he ngaahi matāfanga ʻo ʻIulope, ʻĒsia, pea mo ʻAfiliká.”3

Naʻe ʻoatu ʻe ʻEletā Sinou ha tohi ʻi he ʻaho 1 ʻo Mē 1852, ʻo fakamatalaʻi e fakalakalaka ʻo e ngāué ʻi Malataá. Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Kuo hokohoko ʻeni e afe mai ʻa e kakaí ʻo ʻeke fekauʻaki mo e ʻtui fakalotu faikeheʻ ko ʻení; ʻi ha ngaahi efiafi ʻe niʻihi koeʻuhí, he naʻe ʻi ai ha kau tangata mei ha puleʻanga kehekehe ʻe valu,ʻi ha taimi ʻe taha ʻi homau nofoʻangá, ne nau ō mai mei ha ngaahi potu kehekehe ʻo e koló ke talanoa fekauʻaki mo ʻetau tokāteliné: ko hanau niʻihi mei Pōlani mo Kalisi, ʻoku nau lau he taimí ni ʻetau ngāué mo ha mahuʻingaʻia makehe. Ko ha toko ua ʻo e kau talavou poto mo longomoʻuí, ko e ʻuluaki fua ia ʻo ʻemau ngāue ʻi he motu ní, te na lava ʻo tokoni ʻi hono paotoloaki ʻo e ngāue ʻoku mau fakakaungatāmaki aí; ko e taha ʻo kinaua ne mau fakanofo ko e kaumātuʻa, ʻoku lea lelei ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe.”3

Naʻe ʻikai teitei mahino kia ʻEletā Sinou ia ʻene fakaʻānaua ke ngāue ʻi ʻInitia mo takaiʻi ʻa e māmaní. Ka naʻe muimui faivelenga pē ki he finangalo ʻo e ʻEikí he lolotonga ʻo ʻene nofo taʻe-ʻamanekina ʻi Malataá, ʻo fokotuʻu ha fakavaʻe ki he ngāue fakafaifekaú ʻi ai. Ko e taimi naʻe fāifai ai peá ne heka ki ha vaka ʻi Mē ʻo e 1852, naʻe folau fakahihifo ia kae ʻikai fakahahake, ʻo muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻo hono kau takí ke foki ki Sōleki Siti. ʻOsi nai ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe fokotuʻu ʻe ʻEletā Ūtati mo ʻOpulei ha kiʻi kolo ʻo e Siasí ʻi Malatā.5 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 215.

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻOku tau hoko ko e kau fakafofonga (ambassadors) ʻo Kalaisi koeʻuhí he kuo tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku tau fakamoʻoniʻi ki māmani ʻoku tau ʻiloʻi, ʻi he fakahā fakalangí, pea ʻi he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea naʻá Ne fakahā fakahangatonu Ia ʻe Ia kia Siosefa Sāmita ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ki Heʻene kau ʻaposetolo he kuonga muʻá, hili ʻEne toe tuʻu mei he fonualotó, pea naʻá Ne fakamahino kiate ia [ʻa e] ngaahi moʻoni fakalangi ʻe toki lava ai ke fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e meʻá ni… ʻoku hoko ia ko ha tuʻunga mātuʻaki mahuʻinga mo falalaʻanga, ke ʻiloʻi, ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻú, ʻe ʻekeʻi meiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi e falala toputapu kuó Ne fai kiate kitautolú.

ʻOku mau fotu atu kiate kimoutolu ʻo hangē ko e hā ʻa e kau ʻaposetoló ki he mamaní, hili ʻenau maʻu ʻa e fekau mei he Huhuʻi kuo toetuʻú, ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo e puleʻangá ki he puleʻanga kotoa pē, mo talaʻofa kiate kinautolu kotoa ʻe tui ki heʻenau ngaahi leá, ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fou ʻi he hilifaki ʻo e nimá. ʻOku mau fakahā ʻa e meʻa tatau pē ʻo hangē ko ʻenau fakahā ʻi he mafai ʻo honau uiuiʻí, ʻi he fakamātoato moʻoni, ʻi he lotolotonga ʻo e fakatangá mo e fakafepakí, ko e ongoongoleleí ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻo kinautolu kotoa pē ʻoku tui mo talangofuá. ʻOku pehē ʻa ʻemau malangá ʻo hangē ko ʻenau malangaʻi ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, papitaiso ki he fakamolemole ʻo e angahalá, pea mo e hilifaki ʻo e nimá, ʻe kinautolu kuo ʻosi fakamafaiʻi totonú, ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻoku fie maʻu ia ki he fakamoʻuí. ʻOku pehē ʻa ʻemau hoko ko e kau fakamoʻoni kiate Ia, tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni tatau, kuo ʻosi ui ʻe he fatongia fakalangi mo toputapu tatau, pea ʻoku mau maʻu ai ʻa e tuʻunga tatau, ʻo hangē ko ʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e kau fakahoko faivelenga ʻo ʻEne ongoongoleleí ki he māmani ʻo e kau Senitailé kotoa.

Pea ʻi he hili ʻemau maʻu ʻa e tuʻunga ko ʻení, ʻoku mau maʻu ai ʻa e ngaahi fatongia kotoa pē ʻo e kau fakafofonga ʻo Kalaisí, ʻoku mau haʻisia ai ki heʻemau ngaahi angafai fakatāutahá pea mo e anga ʻo ʻemau fakaʻaongaʻi e ngaahi talēniti mo e ivi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kimautolú.6 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 216.]

Ko e tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí ko ha ui ia ke tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e fakamoʻuí.

Ko e taimi ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí ha fakafoʻituitui pe falukunga kakai mei māmani, ʻoku ʻikai taumuʻa maʻu pē ia ke ʻaonga ki he taha pe kakai fakafoʻituitui ko iá. ʻOku ʻikai taumuʻa taha pē ʻa e ʻEikí ia ki he fakamoʻui ʻo ha kakai tokosiʻi ʻoku ui ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … , ka ko e fakamoʻui ʻo e kakai kotoa pē, ʻa e moʻuí pea mo e maté. Ko e taimi naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒpalahamé, naʻá Ne fai ange ha ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo e nāunau ʻoku totonu ke ne maʻu mo hono hakó, pea ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi talaʻofa ko ʻení ʻa e fakamatala mahuʻingá ni: ʻe monūʻia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻiate ia mo hono hakó [Vakai, Sēnesi 22:15–18; ʻĒpalahame 2:9–11]. … Naʻe ʻikai ngata pē palani ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi pē ia mo hono hakó, ka ko e ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní. …

… ʻI he hāʻele mai ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai hāʻele mai Ia ko ha feilaulau pē maʻa ʻIsileli, pe hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Ia ʻo tāpuekina ʻa e kakai kotoa pē, pea lava ʻiate Ia ʻo fakahaofi ʻa e kakai kotoa pē; pea ko Hono misioná leva ke fakahoko ha ngaahi teuteu ʻe lava ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo maʻu ʻa e ngaahi monūʻia ʻo e Ongoongolelei taʻengatá, pea hangē ko ʻeku laú, ʻo ʻikai maʻa ʻIsileli pē, ka ko e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá; pea ʻikai maʻanautolu pē ʻoku moʻui he māmaní, ka mo kinautolu foki ʻoku ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. …

… ʻOku tau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki tatau naʻe maʻu ʻe Sīsuú, pea kuo pau ke tau fai ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, ke feilaulauʻi ʻetau ngaahi holi fakatāutahá mo hotau lotó ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí, kae mahalo ʻo ʻikai mate fakamaʻata hangē ko ia naʻá Ne faí, ka kuo pau ke tau fai ha ngaahi feilaulau kae lava ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, telia naʻa ʻikai ke tau taau mo e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko ʻení, mo ʻikai hoko ko ha kau fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke tau hoko ko e kau fakamoʻui ʻo ʻikai ʻo kinautolu tokolahi pē he funga māmaní, ka ʻo e tokolahi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié: He ʻikai ke Ne tuku kitautolu ki ha tuʻunga ke tau fakamoʻui ai kitautolu pē, ka te Ne ʻai ke tau taau ke tokoni ʻi hono huhuʻi ʻo ha tokolahi ʻo e fānau ʻa e ʻOtua Māfimafí.7 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 216.]

ʻOku mahuʻinga ʻa e ui mo e fatongia kotoa pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Ko e fehuʻí leva ʻeni, ʻoku mahino ʻapē kiate kitautolu hotau tuʻungá, ʻoku mahino kānokato nai kiate kitautolu e natula ʻo e ngāue kuo tau feinga ke fakahokó? Kuo aʻu ʻo u tui he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha niʻihi hotau ngaahi tokouá, ko ha Kaumātuʻa ʻi ʻIsileli, ʻoku nau fuʻu mateuteu mo vēkeveke ke huʻi atu e ngaahi tufakanga ʻoku nau maʻú koeʻuhí tokua he ʻoku hangē kuo tāututuku atu ke ʻosi ʻa ʻenau ngaahi fuakavá pea mo e tui naʻa nau maʻú, pea hangē leva ʻoku nau nofo hifo ki he fakafiefiemālie nonga ʻo e mēmipa ʻataʻatā pē ʻi he Siasí.

ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku nau pehē tokua, koeʻuhí ʻoku ʻikai fuʻu ʻilo lahia honau hingoá, pea koeʻuhí tokua ʻoku… ʻikai hanau ivi tākiekina ki he kakai tokolahi, ʻoku ʻikai leva hano fuʻu mahuʻinga ʻoʻona pe ko e hā ʻenau tōʻonga ʻoku faí, pe ko e hā e faʻahinga sīpinga ʻoku nau tā he ʻao honau ngaahi tokouá. Ka kapau naʻa nau fua ha ngaahi fatongia falalaʻanga, hangē ko e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí, pe Tokoni, pe kau ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pe ko e Palesiteni ʻo e Aleaʻanga Māʻolungá, pe ʻo e Kau Taulaʻeiki Lahí pe Kau Fitungofulú, te nau toki lau leva ʻoku mahuʻinga honau ʻulungāngá. ʻOku nau fakafōtunga mai heni ha vaivaiʻanga lahi pe taʻe-ʻilo fakavalevale, ka hala pē he fakaʻau ke poipoila ʻenau kiʻi māmá pea tā naʻe teʻeki ke mahino kiate kinautolu ʻa e tuʻunga ne nau maʻu ʻi hono toʻo kiate kinautolu ʻa e ngaahi fatongia ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku talamai ʻe he talafakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻoku tatau ʻa e puleʻanga ʻo e langí mo ha tangata naʻe tuku ʻene koloá ki heʻene kau tamaioʻeikí ʻi he teu ke fononga ki ha fonua mamaʻo. Naʻá ne tuku ki he taha ʻa e talēniti ʻe nima, pea ki he taha ʻa e ua, pea ki he taha ʻa e taha. Naʻe ʻalu ʻa e taha naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe nimá ʻo fefakatauʻaki, ʻo maʻu ai ha talēniti ʻe nima kehe, ʻo liunga ua ai ʻa e tufakanga naʻe tuku ange kiate iá, pea ko ia naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe uá naʻe ʻalu mo ia peá ne maʻu mo ha ua kehe. Ka ko ia naʻá ne maʻu ʻa e talēniti ʻe tahá, naʻe ʻalu ia ʻo keli ʻa e kelekelé, ʻo fufuuʻi ai e paʻanga hono ʻeikí. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakakaukau ia ko hono fatongiá naʻe fuʻu siʻisiʻi pea he ʻikai ke ne lava ʻo fuʻu fai ha meʻa, pea iku ai ʻo ʻikai ke ne fakaʻaongaʻi ha talēniti ne fuʻu māʻulalo pehē. [Vakai, Mātiu 25:14–30.] ʻOku ʻikai ʻapē kaungatonu ʻeni ki he tuʻunga ʻo ha niʻihi ʻo ʻetau kaumātuʻá? ʻOku pehē ʻe ha taha, “Ko ha tufunga pē au, pe taha tuitui, pe mahalo ko ha taha fetuku piliki [ko ha tokoni ki ha taha fakatoka pilikí], he ʻikai leva fuʻu mahuʻinga ʻeku ngaahi angafaí, pe ʻoku ou fakahoko pe taʻe- fakahoko totonu hoku ngaahi fatongia ʻi heʻeku tafaʻaki māʻulaló. Ka ʻe fuʻu mātuʻaki kehe kapau ko haʻaku ngāue ʻi ha tuʻunga falalaʻanga mo māʻolunga ange.”

Taʻofi ai, ʻe hoku tokoua, ʻoua te ke tuku ke kākaaʻi koe ʻe he faʻahinga fakaʻalinga lelei peheé. ʻOku moʻoni pē ia haʻo ala hoko pē ko ha taha fetuku piliki, ka ke manatuʻi ko ha kaumātuʻa koe ʻi ʻIsileli, ko ha fakafofonga koe ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea kapau ʻokú ke fakahoko ho fatongiá, ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa he ʻikai ke lava ʻo foaki pe toe toʻo ʻe māmaní; pea ʻokú ke haʻisia ai ki he ʻOtuá ʻi hono fakaʻaongaʻi totonu ʻo e talēniti kuó Ne foaki ke ke fatongia tauhi ʻakí, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi.

Toe fakaongo atu, ʻoku mou maʻu ha ivi tākiekina ki ha kakai ʻo aʻu ki ha faʻahinga tuʻunga, pea naʻa mo ʻene valevalé ʻokú ne kei ueʻi pē ha taha pe kakai tokolahi, pea ko hono ola ʻo homou ivi tākiekiná ʻoku mou haʻisia ai. ʻOku mou aʻusia leva ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá ha tuʻunga mahuʻinga he ʻikai ke lava ʻo fakaliʻeliʻaki pea he ʻikai ke tukuange kimoutolu mei ai kapau ʻoku mou loto ke poupouʻi ʻa e huafa ʻoku mou toʻó, ʻo tatau ai pē pe ʻoku mou ʻiloʻi pe ʻikai.

Ka ko e hā leva ha faingamālie ʻo e taha ko iá? Te u pehē kapau ʻokú ne fakahoko totonu hono fatongiá, pea ʻoku ʻilo ʻoku faivelenga ʻi he falala kuo fai kiate iá, ko hono faingamālie ki he fakamoʻui mo e hākeakiʻi ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku lelei tatau pē mo ha toe taha. Kapau ʻe mahino ki ai hono tuʻungá mo moʻui taau, ko hono ngaahi faingamālié ʻoku tuʻunga tatau mo ha toe taha kuo moʻui talu mei he ngaahi ʻaho ʻo e tamai ko ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he mōmeniti lolotonga ní; pea ʻoku mahuʻinga tatau pē ʻa ʻene fakahoko ngāué ʻo fakatatau mo e feituʻu ʻoku ngāue aí, pea mo ia ʻoku totonu ke fakahoko ʻe ha toe taha fakafoʻituitui, ʻe ui ke ngāue ʻi ha tuʻunga māʻolunga ange; pe, ʻi hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻai ke hoko ko ha tauhi ki ha ngaahi talēniti lahi ange. …

… ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he ʻEikí ia ha meʻa lahi fēfē mei he tangata ʻokú ne maʻu ʻa e talēniti pē ʻe tahá, ʻo hangē ko ia okú ne maʻu ʻo lahi angé; kae fakatatau mo ia ʻokú ne maʻú, ʻe pehē pē ʻa e meʻa ʻe fie maʻu meiate iá. Ko ia ai, tuku ke loto-lahi ʻa e taha kotoa mo feinga ke fakalakalaka e ngaahi talēniti lahi ʻoku nau maʻú; pea tuku kiate ia ʻoku taha pē hono talēnití ke ne fakaʻaongaʻi ia kae ʻoua ʻe fufuuʻi ʻi he kelekelé; ʻa ia ko hono ʻuhingá, ke tuku kiate ia kuo fakakoloaʻi ʻaki ha kihiʻi ivi siʻí ke ne fakaleleiʻi ia, kae ʻoua ʻe lāunga koeʻuhí ko e ʻikai angaʻofa ʻa natula ki ai ʻo tatau mo hono tokoua ʻoku monūʻia lahi angé. Tau fiemālie kotoa muʻa ʻi hotau tuʻunga he moʻuí, pea kapau he ʻikai fiemaʻua ʻo fakatatau mo ʻetau ʻamanakí, ʻoku totonu ke tau feinga faivelenga lahi ange ke fakalakalaka, ʻo fakahoungaʻi taʻe-tūkua hotau tuʻunga he māmaní, kae tautautefito lahi ange ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá kuo tau maʻu tuʻunga he talangofua ki he Ongoongoleleí. …

ʻOku ou manatuʻi haʻaku lau ha talanoa … ʻo ha tangata, naʻe tuʻunga ʻi hono potó mo ʻene mateakiʻi fonuá hano ʻiloa, kae tuʻunga ʻi he meheká naʻe ʻave ai ia ki ha tuʻunga naʻe pehē naʻe mātuʻaki māʻulalo. ʻOku pehē tokua ʻi heʻene kamata ʻi hono ngaahi fatongiá naʻá ne fakahoko ʻa e lea mahuʻingá ni: “Kapau ʻoku ʻikai fakalāngilangiʻi au ʻe he tuʻungá te u fakalāngilangiʻi ā ʻe au ʻa e tuʻungá.” ʻE lava ke taʻofi ha ngaahi faingataʻa lahi, pea fakalotolahi ange hotau tuʻungá mo hotau tūkungá kapau te tau fakalāngilangiʻi ʻa e tuʻunga kuo ui ke tau fakahokó. ʻOku talamai naʻe ngaohi ʻe he ʻEikí tonu pē ha vala maʻa ʻetau ʻuluaki mātuʻá, pe, ko hono ʻai ʻe tahá, ʻi he meʻa ko ʻení, naʻe hoko ai ko ha taha tuitui; pea ko Sīsū Kalaisi foki naʻe hoko ko ha taha tufunga. Ka ʻoku pau ko e Fakamoʻuí ko ha taha tufunga fakaʻeiʻeiki mo faitotonu, ka ne taʻe-ʻoua naʻe ʻikai mei taau mo e tuʻunga naʻá ne maʻu kimui aí. Kapau te tau lava ʻo ʻai ʻa e houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné ke nau ʻilo hono mahuʻinga ʻo e faitotonu mo e faivelenga ʻi honau takitaha fatongiá, ʻe lava ke taʻofi ha konga lahi ʻo e ngaahi fakakina mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fekuki mo ia he taimi ní, pea ʻe laka atu ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi ha tuʻunga vave ange, pea mo fakahoko vave mo fakatoʻotoʻo ange ʻEne ngaahi taumuʻá kotoa; pea ʻikai ko ia pē, te tau mateuteu lelei ange ai ko e kakai, ʻi he tuʻunga ʻoku tau lolotonga ʻi aí, ki hono fakahā mai Hono finangaló. …

ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, pea mo ʻai ke mou lava maʻu pē ʻo ngāue ko ha kau tauhi fakapotopoto ki he ngaahi meʻa kuo fakafalala atu kiate kimoutolú.8 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi 216.]

Ko e taimi ʻoku tau tauhi ai ki he ʻOtuá ʻaki e tuí, iví, mo e loto fiefiá, ʻokú Ne fakamālohia leva kitautolu mo tokoni ke tau ikuna.

Te u pehē, tuku ke tauhi faivelenga ʻa e tangatá ki he ʻOtuá pea ʻaki ʻa e iví mo loto fiefia. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku ʻomi ai ʻa e kakaí ki ha ngaahi tūkunga ʻe mātuʻaki faingataʻa, pe taʻemalava, ke maʻu ha fakakaukau fiefia. Ka ko e faʻahinga taimi peheé ʻoku tātātaha.9

ʻI heʻetau ʻilo ʻoku moʻoni ʻetau tui fakalotú, ʻoku totonu leva ke tau hoko ko e kakai līʻoa taha ʻi he funga ʻo māmaní ki he ngāue ʻoku tau talí. ʻI he ʻilo ʻoku tau maʻu pe tonu ke tau maʻú, kuo talaʻofa ai ʻa e ongoongolelei kuo tau maʻú ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fakaʻānaua pe holi ki ai hotau lotó kapau te tau faivelenga, he ʻoku totonu foki ke tau faivelenga, līʻoa, fakakukafi pea mo loto vēkeveke ʻi hono fakahoko ʻa e palani mo e ngaahi fakaʻānaua ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene fakahā mai kinautolu mei he taimi ki he taimi ʻo fou ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku ʻikai totonu ke tau māmāfana pe fakaliʻeliʻaki hono fakahoko hotau ngaahi fatongiá, ka ʻoku totonu ke tau feinga ʻaki hotau iví, mālohí mo e laumālié kotoa ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo hotau uiuiʻí pea mo e natula ʻo e ngāue ʻoku tau fakakaungatāmaki aí.

Ko e taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá Ne fekau ʻEne kau ākongá ke nau ʻalu atu ʻo malangaʻaki e ongoongoleleí taʻe ʻi ai ha kato paʻanga pe mā, ʻo ʻoua ʻe tokanga pe ko e hā te nau kai, pe inú, pe ko e hā te nau kofu ʻakí; ka ke nau ō pē ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻosi fakahā kiate kinautolú. Naʻa nau maʻu ʻi heʻenau fakahoko ʻení ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtua Māfimafí, pea ola lelei ʻenau ngaahi ngāue kotoa pē. Naʻe pau ke nau ikuna; naʻe hala ha mālohi ke ne fakafeʻātungiaʻi honau halá mo taʻofi kinautolu mei hono utu ʻo e ola lelei tahá koeʻuhí he naʻa nau ō atu ʻi he mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ke fakahoko Hono finangaló, pea ko e fatongia ia ʻOʻona ke tokangaʻi mo poupouʻi kinautolu pea mo foaki ange ʻa e ngaahi meʻa kotoa ne nau fie maʻu ke ikuna aí. Ne nau maʻu maʻanautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí mo e faingamālie ʻo e toe tuʻu mai ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki toetuʻú, tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea naʻe fakapapauʻi ange he ʻikai ha mālohi ʻi he māmaní te ne lava ʻo fakafepakiʻi lelei kinautolu ʻi heʻenau ngāué. Ko e faʻahinga tūkunga ʻeni naʻá ku mei saiʻia ai kapau ne u ʻi honau tuʻungá, pe ʻi ha toe faʻahinga tuʻunga pē, he ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo e ikuna taupotu tahá, ʻi he ʻatamai mohu fakakaukaú, ʻoku mātuʻaki fakafiefia moʻoni.

Kapau naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻaposetoló ke nau fai ha toe meʻa kehe ke aʻusia ai ʻa e taumuʻa tatau, kae ʻikai fai ʻo hangē ko hono fekauʻi kinautolú, naʻe ʻikai ke nau mei ikuna lelei pehē ʻi heʻenau ngāué, pe naʻa nau mei maʻu ʻa e fakapapauʻi ko ia ʻo ʻenau ikuná he neongo ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi fakatanga kotoa ne nau fehangahangai mo iá, naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻene hoko ko ha maʻuʻanga maʻu pē ʻo e fiefiá mo e fiemālié.

… Kapau naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau fitungofulu ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sīsuú te nau lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi misiona naʻe tuku kiate kinautolú ʻaki haʻanau langa ha ʻaʻake ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Noá, pe langa ha ngaahi feleoko mo fakatolonga ʻa e kelení ʻo hangē ko ia ne fakahoko ʻe Siosefá, naʻa nau mei fehālaaki lahi ai.

Naʻe ui ʻa Siosefa ʻi he fonua ko ʻIsipité ke ne fakahoko ha faʻahinga ngāue, ʻa ia naʻe fie maʻu meiate ia. Naʻe ʻikai ui ia ke ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí taʻe ha kato paʻanga pe mā; ka ke ne langa ha ngaahi feleoko, mo fakaʻaongaʻi hono ivi tākiekina kotoa pē ki he Tuʻí, kau houʻeikí pea mo e kakai ʻo ʻIsipité ke nau tokonaki ʻa e kēlení telia ʻa e kuonga ʻo e hongé. … Tau pehē ʻeni ne ʻalu ʻa Siosefa ia ʻo foʻu ha ʻaʻake, naʻe ʻikai mei tali ia ʻe he ʻEikí, pe te ne mei lava ke fakahaofi ʻa e kakai ʻo ʻIsipité pe ko e fale ʻo ʻene tamaí. Ko e taimi naʻe fekauʻi ai ʻa Noa ke ne foʻu ʻa e ʻaʻaké, ka tau pehē naʻá ne langa ʻe ia ha ngaahi feleoko, naʻe ʻikai ke mei fakahaofi ia mo hono falé. ʻI heʻene fekauʻaki leva mo kitautolú, ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ha ngaahi fatongia ke tau faí, … tatau ai pē pe ko e hā ʻe fie maʻu ke tau fakahoko ʻo fakatatau mo e ʻātakai ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtua Māfimafí, kuo pau ke tau fononga ʻi he laumālie ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú mo fakahoko kinautolu kapau ʻoku tau fie maʻu ha mālohi mo ha ivi mei hotau ʻOtuá.10 [Vakai, fokotuʻu fika 5 he peesi 216.]

ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi e ngāue ʻa e ʻEikí, ka ʻokú ne ʻomi ha fiefia lahi.

ʻOku tau aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ʻi he ngāué ni ʻoku ʻikai fakafiemālie, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa fakafiefia lahi fekauʻaki mo ia. ʻOku tau maʻu ha fiefia lahi he taimi ʻoku tau vakai atu ai ki heʻetau loto fakapapau ke momoi kitautolu ki he ngāue ʻo e moʻoní mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, he ʻoku nofoʻia moʻoni kitautolu ʻe he laumālie ʻo hotau ngaahi uiuiʻí, he ka ʻikai ʻa e laumālie ko iá he ʻikai ke tau lava ʻo tulituli hake ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.11

ʻOku totonu ke tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ke tau tauhi faivelenga ange kiate Ia he lolotonga e taʻu ka hoko maí ʻo laka ange ʻi he taʻu kuo hilí, pea ke hoko ʻetau moʻui ʻi he kakaí pea mo ʻetau moʻui fakafoʻituituí, ʻa ʻetau ngaahi tōʻongá pea mo e laumālie mo e ivi ʻoku tau fakaʻaongaʻí, ʻo tatau mo e motó, “Ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá pe ko e halaʻatā.” ʻOku ou tui … te tau lava ʻo momoi kakato kitautolu ki he ngāue ʻa hotau ʻOtuá ʻi hono fokotuʻu ʻa Hono Saioné he māmaní, ʻo ngāue ʻosikiavelenga koeʻuhí ko e moʻoní mo e māʻoniʻoní he māmaní, kae ʻoua ke hoko ko ha meʻa fakafiefia kiate kitautolu ke femoʻuekina ai, ke lava ʻo hoko ko hatau natula ʻe taha ke tauhi ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea mo tauhi ʻa e ngaahi fono fakasilesitialé, pea ke tau maʻu moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hotau lotó ka tau ikuna ʻa e māmaní mo fokotuʻu ʻa e fono fakasilesitialé ʻi heʻetau fakakaukaú pea mo fokotuʻu ia ʻi heʻetau angafaí; ke lava ai ʻo mahino kiate kitautolu pea mo hotau ngaahi faingamālié ka tau lava ai ʻi he moʻuí ni ʻo maʻu ha konga lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku fekauʻaki mo e fono fakasilesitialé, ʻa ia kuo pau ke maʻu ʻi he nāunau faka-silesitialé.12 [Vakai, fokotuʻu fika 6 he peesi 216.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Toe fakamanatu ʻa e fakamatala ʻi he peesi 205–06. Ko e hā ha ngaahi lea te ke fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi e fakakaukau ʻa Lolenisou Sinou fekauʻaki mo e tauhi ki he ʻEikí? Fakakaukauʻi pe ko e hā te ke lava ʻo fai ke muimui ai ʻi heʻene sīpingá.

  2. Fakakaukauʻi ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 207. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí ha ngaahi fatongia lahi peheé? Ko e hā haʻane ʻuhinga kiate koe ʻa e hoko ko e fakafofonga ʻo Kalaisí?

  3. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sinou ko hotau ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí ko ha ngaahi faingamālie ia ke “tokoni ʻi hono huhuʻi” ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá (peesi 208–09). ʻE founga fēfē hano tokoniʻi ʻe he mahino ko ʻení ʻetau founga ngāue ʻi he Siasí?

  4. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou ʻoku totonu ke tau ngāue faivelenga, tatau ai pē haʻane hā ngali siʻisiʻi fēfē hotau fatongiá (peesi 209–12). Ko e fē ha taimi ne ke mamata ai ʻi ha taha ʻi haʻane fakahoko totonu ha uiuiʻi pe ngāue ngali siʻisiʻi?

  5. Lau ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 213. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he tuí, iví, mo e loto fiefiá ʻetau ngāué?

  6. Lau ʻa e konga fakaʻosi ʻi he vahé (peesi 215). Ko e fē ha taimi ne ke ongoʻi ai ʻa e fiefia ʻo e ngāue he puleʻanga ʻo e ʻEikí? Te tau lava fēfē ke maʻu ha fiefia ʻi heʻetau ngāué naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai fakafiemālie ai hotau tufakangá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau tauhi faivelenga ki he ʻEikí?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻaki: Saame 100:2; 1 Kolinitō 12:12–31; Sēkope 1:6–7; 2:3; Mōsaia 4:26–27; T&F 64:33–34; 72:3; 76:5–6; 107:99–100; 121:34–36

Tokoni Fakafaiako: “Fai e meʻa kotoa pē ʻe lavá ke fakafanongo fakamātoato ai ki he tali ʻa e kau akó. ʻE hanga ʻe hoʻo faʻifaʻitakiʻangá ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakafanongo lelei ki he niʻihi kehé. Kapau ʻoku ʻikai mahino kiate koe ha tali pe fakamatala ʻa ha taha, fai ange ha fehuʻi. Te ke lava ʻo pehē ange, “ʻOku ʻikai ke fuʻu mahino kiate au. Te ke lava ʻo toe fakamatalaʻi ange ia?ʻ pe ʻTe ke lava ʻo ʻomai ha fakatātā ʻo e meʻa ʻokú ke ʻuhinga ki aí?ʻ” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó,71).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Brigham Young, Heber C. Kimball, mo Willard Richards, “Sixth General Epistle of the Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Millennial Star, Sānuali 15, 1852, 25.

  2. Vakai, “Address to the Saints in Great Britain,” Millennial Star, Dec. 1, 1851, 365.

  3. “The Gospel in Malta,” Millennial Star, Apr. 24, 1852, 141–42.

  4. “The Malta Mission,” Millennial Star, June 5, 1852, 236.

  5. Vakai, Jabez Woodard, “Italian Correspondence,” Millennial Star, Sept. 18, 1852, 476.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 23, 1877, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 23, 1883, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 23, 1877, 1.

  9. Deseret Semi-Weekly News, Mar. 30, 1897, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 31, 1868, 2.

  11. Millennial Star, Oct. 29, 1888, 690.

  12. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1880, 81.

ʻEletā Lolenisou Sinou

“Kapau ʻokú ke fakahoko ho fatongiá, ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa he ʻikai ke lava ʻo foaki pe toe toʻo ʻe māmaní.”