Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 20: ʻOku Laka Ki Muʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá


Vahe 20

ʻOku Laka Ki Muʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

“Ko e fatongia ʻo kinautolu ʻoku nau taku ʻoku nau femoʻuekina he ngāue ʻa e [ʻOtuá] ke hoko atu, ke laka atu. … Kapau ʻoku kei toe ha ngāue ke fakahoko, pea ʻoku totonu ke fakahoko ia.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Lolotonga e fakahoko ʻe Lolenisou Sinou ha ngāue ne vahe ange he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he 1844, naʻá ne ʻilo kuo fakapoongi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo siʻono tokoua ko Hailamé. Naʻá ne pehē: “Ko hono moʻoní ne taʻe-ʻamanekina moʻoni e aʻu mai ʻo e ongoongo ʻo e meʻa fakamamahí ni, ʻo ne fakaʻohovaleʻi mo fakamamahiʻi lahi au, pea naʻe ʻikai ha faʻahinga lea ia te ne lava ke fakamatalaʻi.” Naʻe teuteu leva ke foki ki hono ʻapi ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí, ʻo talangofua ki he ngaahi fakahinohino mei he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.1

Naʻá ne fakamatala kimui ʻo pehē: “Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosefá he ʻikai ke lava ʻa e Siasí ni ʻo tuʻu tukukehe kapau ʻe tataki ʻe Siosefa, pea ʻi he hokosia ʻa e taimi ke hiki atu ai mei he māmaní ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, naʻe tailiili lahi ʻa e Kāingalotú ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kotoa. Ko ha meʻa naʻe taʻeʻamanekina. Naʻe ʻikai ke nau faʻa ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻane toe hoko atu. Naʻe hiki leva ʻa e fatongia [ki hono tataki ʻo e Siasí] ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá; pea ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ne nau maʻú pea mo e laumālie ʻo e fakahaá naʻe ʻi honau lotó, fakataha mo e fakahinohino ʻa e ʻOtua Māfimafí, ne laka atu ki muʻa ʻa e puleʻangá.”2

Naʻe pekia ʻa e Palesiteni hono ua ʻo e Siasí, ʻa Pilikihami ʻIongi, he 1877, hili ia ʻene taki ʻa e Siasí ʻi ha taʻu ʻe 33. Ne toe sio tonu ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha liliu he tuʻunga taki fakamāmani ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē ki mui naʻe meimei ke “taʻe-ʻamanekina ʻa e siʻi hiki atu” ʻa Palesiteni ʻIongí. Naʻe ʻikai fuʻu mateuteu ʻa e Kāingalotú ki ai. Ka naʻe kei laka pē ki muʻa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”3

Ko e taimi naʻe pekia ai ʻa Sione Teila, ko e Palesiteni hono tolu ʻo e Siasí he 1887, ne fakapapauʻi ange ʻe ʻEletā Sinou ki he Kāingalotú, “Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke ui atu hotau tokoua ko Palesiteni Teilá, mei he māmani faingataʻá ni mo fakapoó ni; ka ne kei laka pē ki muʻa ʻa e Siasí.”4

ʻI he 1898, ko e ʻosi nai ia ha taʻu ʻe 11 hono fakapapauʻi ange ki he Kāingalotú ʻi he meʻa-fakaʻeiki ʻo Palesiteni Teilá, kuo fie maʻu ʻe Lolenisou Sinou ʻa e fakamahino tatau pehē. Naʻá ne lolotonga hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá. Naʻe lolotonga hoko ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pea ne hōloa siʻene moʻui fakaesinó. Naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Sinou fakatatau mo e founga anga maheni ʻo e fetongí, te ne tokangaʻi ʻa e Siasí kapau ʻe moʻui fuoloa ange ʻia Palesiteni Utalafi. Naʻá ne mātuʻaki ongoʻi mafasia ʻi ha efiafi ʻe taha ʻi he meʻa ko ʻeni ʻe ala hokó. Naʻá ne ʻalu toko taha ai ki ha loki ʻi he Temipale Sōlekí ʻo lotu, ʻi heʻene ongoʻi ʻoku ʻikai feʻunga ke ne hoko ki he tuʻunga taki ʻo e Siasí. Naʻá ne kole ai ki he ʻOtuá ke Ne fakatolonga muʻa siʻi moʻui ʻa Palesiteni Utalafí, ka naʻá ne toe palōmesi ange foki te ne fakahoko ha fatongia pē ʻe fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ne faí.

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Utalafi he ʻaho 2 ʻo Sepitema 1898, ʻo ʻikai fuoloa mei he lotu tāumaʻu ʻa Palesiteni Sinou he temipalé. Naʻe ʻi Pilikihami Siti ʻa Palesiteni Sinou, ʻoku meimei maile ʻe 60 (kilomita ʻe 100) ki he tokelau ʻo Sōleki Sití, ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai e ongoongó. Naʻá ne teuteu leva ke fononga lēlue ki Sōleki Siti ʻi he efiafi tatau pē. ʻI heʻene aʻu atú, naʻá ne toe ʻalu pē ki he loki tatau ʻi he temipalé ke lotu. Naʻá ne fakamahinoʻi ʻene ongoʻi taʻe-feʻungá ka naʻá ne fakahā ʻa ʻene loto fiemālie ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻá ne kole ha fakahinohino peá ne tatali ki ha tali, ka naʻe ʻikai hoko mai ia. Ko ia, naʻá ne mavahe leva mei he lokí.

Naʻá ne maʻu ʻa e tali—pea mo e fakamahino—naʻá ne kolé, ʻi heʻene hū atu ʻi ha loto holo. Naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate ia ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú, ʻo Ne fakahā ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ne fakahokó. Naʻe fakamatala kimui ʻe Palesiteni Sinou ki hono mokopuna fefine ko ʻĀlisi Pōní (Alice Pond) fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni ne hokó. Naʻe lekooti ai ʻe ʻĀlisi ʻa ʻene pōtalanoa mo ʻene kui tangatá ʻi he Temipale Sōlekí:

“Naʻá ku muʻomuʻa siʻi ʻi heʻeku kui tangatá ʻi he loto holo lahi ʻoku hū atu ai ki he loki silesitialé, ʻi he taimi naʻá ne taʻofi mai au mo pehē mai: ʻKiʻi tali siʻi hifo, ʻĀlisi, ʻoku ou fie fakahā atu kiate koe ha meʻa. Ko e feituʻu tonu ʻeni naʻe hā mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate au ʻi he taimi ne pekia ai ʻa Palesiteni Utalafí. Naʻá Ne fakahinohinoʻi au ke u fokotuʻutuʻu foʻou leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí he vave tahá kae ʻoua ʻe toe tatali ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he pekia ʻa e kau palesiteni ki muʻá, pea ke u fetongi ʻa Palesiteni Utalafi.ʻ

“Pea toki laka mai ʻeku kui tangatá ʻaki ha foʻi manga ʻe taha ʻo ofi ange pea fakamafao mai hono nimá mo pehē: ʻNaʻe tuʻu tonu hē, meimei fute ʻe tolu ki ʻolunga mei he falikí. Naʻe hangē naʻe tuʻu ʻi ha lauʻi koula haohaoá.ʻ

“Naʻe fakamatala mai heʻeku kui tangatá ʻa e nāunauʻia ʻo e Fakamoʻuí peá ne fakamatalaʻi Hono ongo nimá, vaʻé, fōtunga Hono fofongá pea mo e kofu tōtōlofa hinehiná, ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe hinaekiaki mo ngingila naʻe ʻikai ai ke ne fuʻu malava ke sio kiate Ia.

“Pea toe laka mai [ʻeku kui tangatá] ʻo toe ofi ange ʻo hili hono nimá ki hoku ʻulú pea pehē mai: ʻKo ʻeni, ʻe hoku mokopuna fefine, ʻoku ou fie maʻu ke ke manatuʻi ko e fakamoʻoni ʻeni hoʻo kui tangatá, naʻá ne fakahā kiate koe ʻaki hono loungutu pē ʻoʻoná naʻe mamata moʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻi he loto Temipale ko ʻení, pea fefolofolai mo Ia ko e mata ki he mata.ʻ”5

Ko e fefolofolai ko ia ʻa Palesiteni Sinou mo e Fakamoʻuí ko hano fakapapauʻi toputapu ia ʻo ha moʻoni kuo lauitaʻu ʻene ʻiloʻi—ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻulu ʻo e Siasí. Naʻe toutou fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻe kei hoko atu pē tupulaki ʻa e Siasí neongo ʻa e fakafepakí, ʻi hono ueʻi ia ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene houngaʻia he faingamālie ke kau ʻi hono ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí he ngaahi ʻaho ki mui ní. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1898, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē: “Tau pehē muʻa ʻi hotau lotó, tau fakamoʻoni loto ki he ʻEikí, te tau hoko ko ha kakai lelei ange, ko ha kakai uouangataha ange ʻi heʻetau konifelenisi ka hokó ʻo laka ange he ʻahó ni. ʻOku totonu ke hoko ʻeni ko e loto mo e fakapapau ʻa e tangata mo e fefine kotoa ʻoku ʻi he fakatahaʻanga mamalú ni. ʻOku ongoʻi ʻe hoku lotó te u feinga ke līʻoa lahi ange ʻi ha toe taimi ki muʻa, ki he ngaahi fie maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo hono fakahoko ʻo ʻEne ngaahi taumuʻá.”6 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 276.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí Hono Siasí ki he māmaní ke fakahoko e kikité.

ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻoku ou fakamoʻoni ki he fakahā ʻo Hono finangaló ʻi he senituli hongofulu mā hivá. Naʻe fakahoko mai ia ʻaki Hono leʻo pē ʻOʻoná mei he langí, ʻaki e hā tonu mai pē Hono ʻAló pea ʻi he ngāue mai ʻa e kau ʻāngelo māʻoniʻoní. ʻOkú Ne fekau ʻa e kakai ʻi he potu kotoa pē ke nau fakatomala, ke nau tafoki mei heʻenau ngaahi tōʻonga koví mo ʻenau ngaahi holi taʻemāʻoniʻoní, ke nau papitaiso ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, kae lava ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea omi ʻo feohi mo Ia. Kuó Ne ʻosi kamata ʻa e ngāue ʻo e huhuʻí naʻe lea ki ai ʻa e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē, ko e kau tangata poto mo e kau tangata kikite ʻo e ngaahi kuongá kotoa pea mo e matakali kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.7

Ko e tui faka-Māmongá, ʻa ia ko ha hingoa fakatenetene ki he tui fakalotu totonu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ke ne talaki ha meʻa foʻou, tuku kehe pē ki he toʻu tangata ko ʻení. ʻOkú ne talaki ia ko e palani totonu ʻo e fakamoʻuí, naʻe fokotuʻu ʻi he langí kimuʻa pea toki ʻi ai ʻa e māmaní, pea naʻe fakahā mei he ʻOtuá ki he tangatá ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe. Naʻe maʻu hokohoko ʻe ʻĀtama, ʻĪnoke, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, pea mo ha kakai taau ʻo e kuongamuʻá ʻa e tui fakalotu ko ʻení, ʻi ha ngaahi kuonga fakakosipeli hokohoko, pea ʻoku tau tui moʻoni ki ai. … Ko hono fakanounoú, ko e tui faka-Māmongá, ko e tui faka-Kalisitiane ia he koungamuʻá kuo toe fakafoki mai, ko e Ongoongolelei he kuongamuʻá kuo toe fakafoki mai—he kuongá ni ke ne kamata ʻa e kuonga fakakosipeli fakaʻosí, ke ne fakamahino ʻa e Nofotuʻí, pea mo fakamāʻopoʻopo ʻa e ngāue ʻo e huhuʻí fekauʻaki mo e palanité ni.8

ʻOku tau lava ʻo fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi Heʻene fokotuʻu ha puleʻanga naʻe lau ki ai ʻi he kuonga fuoloá ʻe Taniela ko e Palōfitá,—ko ha puleʻanga ʻe tupulekina ʻo mafola kae ʻoua kuó ne ʻufiʻufi ʻa e māmaní kotoa [vakai, Taniela 2:44], ʻi he taimi ʻe mafola lahi fau ai ʻa e māmá mo e potó pea he ʻikai toe fie maʻu ha tangata ke ne pehē ki hono kāingá, “Ke ʻilo ʻa [e ʻEikí], he te nau ʻilo kotoa pē [Ia], mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi ʻiate kinautolú;” [vakai, Selemaia 31:34] pea ʻi he taimi ʻe lilingi atu ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa peé ʻe kikite honau ngaahi fohá mo honau ngaahi ʻofefiné, ʻe misi honau kaumātuʻá ʻa e misi, ʻe mamata meʻa-hā-mai honau kau talavoú [vakai, Sioeli 2:28], pea ʻe ʻikai ke nau fakamamahi pe fakaʻauha ʻi he moʻunga māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí [vakai, ʻĪsaia 11:9].9 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 276.]

ʻOku langa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha makatuʻunga mālohi, pea ʻe kei ngaʻunu ai pē ki muʻa neongo ʻa e fakatangá.

Kāinga, kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá Hono Siasí mo Hono Puleʻangá he māmaní ke ʻaonga mo faitāpuekina ai ʻa e fāmili ʻo e tangatá, ke tataki kinautolu ʻi he hala ʻo e moʻoní, ke teuteuʻi kinautolu ki he hakeakiʻi ʻi Hono ʻaó pea mo ʻEne hāʻele nāunauʻia mai mo e puleʻanga he māmaní. Ko ʻEne ngaahi taumuʻá kuo pau ke fakahoko neongo ʻa e ngaahi fakafepaki kotoa pē ʻe ala fai kiate kinautolu ʻe he kakai angahalá pea mo e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakatūkia ʻi he halá kuo pau ke toʻo. He ʻikai ha meʻa te ne ala matuʻuaki Hono mālohí, ka ko e meʻa kotoa pē kuó Ne tuʻutuʻuní kuo pau ke fakahoko kakato mo haohaoa. ʻE kei hoko atu pē e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Hono kakaí pea nofo maʻu ai pea te nau ikuna ʻi Hono iví.10

Tau talanoa angé ki hono fakaʻauha ʻo e puleʻanga ko ʻení! … He ko e hā, mahalo te ke feinga ke fusi hifo ʻa e ngaahi fetuʻú mei he vavaá pe ko e māhiná pe laʻaá mei hono ʻaluʻangá! He ʻikai teitei lava ia ʻo fakahoko, he ko e ngāue ia ʻa e ʻOtua Māfimafí. 11

ʻOku laka ki muʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he ivi pea mo e mālohi, pea mo e ola fakaʻeiʻeiki mo e nāunauʻia lahi. 12

ʻOku langa ʻa e ngāué ni ʻi ha makatuʻunga mālohi, he ʻoku fakavaʻe ia ʻi he makatuʻu. … Tatau ai pē pe ko hai ʻoku hē ʻi he fonongá pe ʻauha ʻene tuí, ʻe kei hoko atu pē Siasí. 13

ʻE kei tuʻu pē Siasí ni koeʻuhí, he ʻoku ʻi ha makatuʻunga mālohi. ʻOku ʻikai mei he tangatá ia; ʻoku ʻikai mei hono ako ʻo e Fuakava Foʻoú pe Fuakava Motuʻá; ʻoku ʻikai ko ha tupu ia mei he poto ne tau maʻu ʻi he ngaahi kolisí pe ngaahi akoʻanga fakalotú, ka kuo hoko tonu mai ia mei he ʻEikí. Kuo fakahā mai ia ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi he tefitoʻi moʻoni mahino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e māmá pea ʻe lava ʻa e tangata kotoa pē ke maʻu ʻa e laumālie tatau.

… ʻOkú ne ʻomi ha ʻilo ki he meʻa ʻoku totonu ke tau faí, kapau te tau loto fiemālie ke feilaulauʻi ʻetau moʻuí kae ʻikai fakafepaki ki he ʻilo ko iá. ʻOkú ne fakaʻatā kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻalilo ʻo e puleʻanga fakasilesitialé, pea ʻokú ne fakahoko mai maʻu pē kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau teitei ʻilo kimuʻá. Ko e ʻilo mo e poto ko ʻení ʻoku tupu maʻu pē ia ʻiate kitautolu.

… Kuo tau maʻu ha ilo lahi fau ke toe taʻofi ʻetau ngaahi taumuʻá. Ko kinautolu ʻoku nau fie fakatangaʻi mo fakaʻauha e tui faka-Māmongá, tuku ke nau hoko atu ʻo fai ʻenau ngāué. … Ko ʻetau ngāué ke tau tupulaki ʻi hono ʻilo ʻa e ʻOtuá, ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ke faivelenga pea mo hoko atu ʻo tupulaki pea hoko ʻo haohaoa mo toe haohaoa ange ʻi heʻetau fakaʻau ʻo motuʻá. 14 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 276.]

Ko e kakai kitautolu ʻo e ʻOtuá, pea te Ne maluʻi kitautolu ʻi heʻetau laka atu mo fakahoko e meʻa kotoa ʻokú Ne finangalo ki aí.

ʻI ha ngaahi meʻa lahi … ʻoku ngali tuʻunuku mai hano fakaʻauha e kakai ʻo e ʻOtuá, pea hangē ʻoku ʻikai ha toe founga ke hao aí, … fakafokifā pē kuo hoko mai ha faʻahinga meʻa pe ha meʻa kehe naʻe ʻosi teuteu ki honau fakamoʻuí ke afeʻi ʻa e fakaʻauha naʻe tuʻunuku maí. ʻOku tau maʻu ʻeni ʻi he tuʻunga ʻo e kakai ʻIsilelí ʻi he taimi ne taki ai ʻe Mōsesé. ʻI he taimi ne nau aʻu mai ai ki he Tahi Kulokulá, pea ʻi mui ʻa e kau tau ʻIsipité ʻo teuaki honau fakaʻauhá, hangē naʻe ʻikai ha toe founga ke nau hao aí, ka ʻi he mōmeniti naʻe fie maʻu ai ha fakahaofí, vakai, naʻe hā mai pea naʻe fakahaofi kinautolu [vakai, ʻEkesōtosi 14:10–25].

Naʻe pehē pea ʻe kei pehē ai pē ʻiate kitautolu. Neongo ʻe hā ngali lahi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi founga ʻe tuku mai ke tau hao ai ʻo kapau ʻe fakahoko ʻe kitautolu ʻa e ngaahi fatongia ʻoku fie maʻu meiate kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Kae mahalo naʻa fie maʻu ʻi he kahaʻú—pea ko e meʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ou fakaʻamu ke fakamahinó—ke fakahoko ʻe ha niʻihi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kuini ko ʻĒsetá, ʻo loto fiemālie ke feilaulauʻi ha meʻa pē mo e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu mei honau nimá ʻi he taumuʻa ke fakahoko ʻa e fakamoʻui ʻo e Kāingalotu he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau ʻilo ko e kakai kitautolu ʻo e ʻOtuá. … Ko hotau fatongiá ke laka atu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĒsetá, mo loto fiemālie ke momoi ʻa e meʻa kotoa koeʻuhí ko e fakamoʻui ʻo e kakaí. ʻI he fakahoko hono fatongiá, naʻe pehē ai ʻe ʻĒseta, “Pea kapau te u mate ai, te u mate ai.” [Vakai, ʻĒseta 4:3–16.] … Ka he ʻikai ʻauha e kakai ʻo e ʻOtuá. ʻE ʻi ai maʻu pē ha lami ʻe ʻefihia ʻi he vaofihí ki honau fakatauʻatāiná [vakai, Sēnesi 22:13. …

… Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí, “Kuó u tuʻutuʻuni ʻi hoku lotó, te u siviʻi ʻakimoutolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pe te mou nofomaʻu ʻi heʻeku fuakavá, ʻio, ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhí ke ʻilo ai ʻoku mou taau; he kapau ʻe ʻikai te mou nofomaʻu ʻi heʻeku fuakavá, ʻoku ʻikai te mou taau mo au.” [Vakai, T&F 98:14–15.] ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau moʻui ai; ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga māʻolunga ange ke foaki ai ʻetau moʻuí. Ka ʻoku ʻikai ke fai ha mate ia ʻi he ngaahi meʻá ni. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻuí pea ʻoku ʻi ai ʻa e moʻuí kapau ʻe hanga ʻe he kakai ʻo e ʻOtuá—ʻe kinautolu ʻoku nau ui kinautolu ʻaki e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo fakahoko ia ʻoku fakahōifua ʻi Hono ʻaó. ʻOku ʻikai kau ʻi he palani ʻa e ʻOtua Māfimafí ke tuku Hono kakaí ke fakaʻauha. Kapau te tau faitotonu mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú te ne fakahaofi moʻoni kitautolu mei he faingataʻa kotoa pē. 15 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi 276.]

Kuo taimi ke tau fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo fakahoko e ngāue kuó Ne fakafalala mai kiate kitautolú.

Ko e fatongia ʻo kinautolu ʻoku nau taku ʻoku nau fakakaungatāmaki ʻi Heʻene ngāué ke hoko atu, ke laka ki muʻa, … ʻo ʻikai lāunga pe toe fie maʻu ke fakakounaʻi; ka ʻi ai pē ha meʻa ʻoku kei toe ke fakahoko, pea ʻoku totonu ke fakahoko ia. 16

Kuo hokosia e taimi ke fakatōkilalo ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Māfimafí. … Kuo taimi ke ʻilo ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e meʻa ne nau tukupā ke faí; kuo taimi ke fakatomala ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei heʻenau ngaahi angahalá mo e fakavalevalé pea lotu ki he ʻOtua Māfimafí, ke lava ʻo foaki mai ʻEne tokoní; … ke tau lava ʻo laka atu ʻo fakahoko ʻa e ngāue maʻongoʻonga kuó Ne fakafalala mai kiate kitautolú.17

ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi faingamālie ʻi muʻa ʻiate kitautolú ʻoku nāunauʻia, kae tuku muʻa ke tau manatuʻi, ʻi he ngāue kotoa pē hotau nimá, ko e kau tamaioʻeiki kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahoko Hono finangaló. ʻOua naʻa tuku ke maumauʻi hotau ngeiá, kae tuku ke tupulekina maʻu pē ʻetau tuí ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí. Te u fiemālie pē ke ngāue ʻi ha potu pē ʻe tuku au ki ai ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ou kole ki he ʻEikí ha meʻa te u lava ʻo fai ke tokoni ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he potu ko iá, pea mo tokoniʻi au ke u lava ʻo tauhi hoku fāmilí.18

Te tau lava ʻo fakatupulaki maʻu ha ʻilo mo ha mālohi lahi ange, pea mo tau malava ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga māmaní, pea ʻoku fakahoko ia, ʻi heʻetau ngāue tōtōivi, loto fakatōkilalo pea mo faivelenga ʻi he ngaahi fuakava ne tau fakahokó.19

ʻE ala hā ʻi heʻetau taʻe-ʻilo ʻo ʻikai mahino kakato kiate kitautolu ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻEikí pea mo ʻEne ngaahi taumuʻá, ʻi heʻetau feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻoku tau faʻa aʻu ai he taimi ʻe niʻihi ki ha feituʻu mālōlōʻanga, ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha meʻa pehē ia ʻi he ngāué, pea he ʻikai pehē ia, ʻi he kei hoko atu ʻa e kakaí ke ngāue mo falala ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. …

… Tuku ʻa e tangata kotoa pē ke angatonu mo faivelenga moʻoni ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, mo tanumaki ha holi ke fai lelei maʻa kinautolu ʻoku nau feohi ʻiate iá; pea kapau, te tau fakakaukau ki he kuohilí, te tau fakatokangaʻi ta naʻe ʻikai ke tau ngāue moʻoni ʻo fakatatau mo e ueʻi hotau konisēnisí mo hotau fatongiá, tau fakatonutonu muʻa ʻetau moʻuí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ke tau mateuteu ki he meʻa kotoa pē ʻe ala hoko maí. Tuku ke hoko atu ʻa e ngāue ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé mo e ngaahi falelotú; tuku ke [tau] hoko atu ʻi hono akoʻi [ʻetau] fānaú pea ohi hake kinautolu ʻi he manavahē ki he ʻEikí, pea tuku ke kei ʻoatu pē ʻa e Ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga ʻi he mamaʻó. …

Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne tuʻutuʻuni hono halá mo ʻene fakalakalaka ʻi he māmaní, pea ʻoku totonu ke mahuʻinga taha maʻu pē ʻa e ngāué ni ʻi heʻetau fakakaukaú; pea kapau te tau nofo maʻu pē ʻi he hala hotau fatongiá te tau lava moʻoni ʻo tuʻu maʻu mo taʻeueʻia mo loto lahi ʻi heʻetau taumuʻá, pea fakahaaʻi ai ki māmani ʻetau tui mo e līʻoa ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá. …

Mahalo pē ʻe tuku ʻe he ʻEikí ke tau ongoʻi ha mafasia lahi, ʻa ia ʻe fie maʻu ai ha feilaulau lahi ʻi he nima Hono kakaí. Ko e fehuʻi leva kiate kitautolú, te tau fakahoko ʻa e feilaulaú? Ko e ngāué ni ko e ngāue ia ʻa e ʻOtua Māfimafí pea ko e ngaahi tāpuaki ʻoku tau kumia naʻe ʻosi talaʻofa maí, ʻe hoko mai ʻi ha hili haʻatau fakamoʻoniʻi kitautolu mo lavaʻi ʻa e faingataʻá. ʻOku ʻikai ko haʻaku feinga ke tala ki he kakaí ni pe ʻoku ʻi ai, pe taʻe ʻi ai, ha ʻahiʻahi faingataʻa kuo pau ke nau lavaʻi; ko e fehuʻí, kuó u mateuteu nai ke tali mo fakatonutonu pea mo fakaʻaongaʻi totonu ha tāpuaki kuo tokonaki ʻe he ʻEikí maʻaku pea mo Hono kakaí; pe, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kuó u mateuteu nai ke fai ha feilaulau pē te Ne fie maʻu ʻi hoku nimá? He ʻikai ke u fie mole ʻe au ha efuefuʻi mohuku ki ha tui fakalotu naʻe ʻikai hano ʻaonga haʻate moʻui ʻaki pe naʻe ʻikai hano ʻaonga ke mate ki ai; he tahá te u lava ʻo foaki ha meʻa ki ha tangata naʻe ʻikai loto ke feilaulauʻi hono kotoá koeʻuhí ko ʻene tui fakalotú.

ʻIo, te u [pehē] ki he taha kotoa, Laka atu! Laka atu, ʻo maʻu e fakamoʻui ʻa e ʻEikí, kae ʻoua ʻe tuʻu maʻu. 20 [Vakai, fokotuʻu fika 5 he peesi 276.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he peesi 265–69. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻoku laka ki muʻa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke fakatokangaʻi ʻoku laka ki muʻa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

  2. ʻI he palakalafi fakaʻosi ʻo e peesi , ʻoku fakamatala ai ʻa Palesiteni Sinou ki ha kikite ʻe fā ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite ko ʻení he ʻahó ni?

  3. Ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesteni Sinou fekauʻaki mo e laka ki muʻa ʻa e Siasí neongo ʻa e fakafepakí (peesi 271–72). ʻE anga fēfē hano tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolu ʻe he kakaí koeʻuhí ko ʻetau tuí? Kuo founga fēfē haʻo fekuki mo e fakafepaki ki hoʻo fakamoʻoní?

  4. Vakaiʻi fakalelei ʻa e palakalafi hono tolu mo e fā ʻi he peesi 273. Ko e taimi ʻoku fie maʻu ai kitautolu ke tau fai ha feilaulaú, ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa ʻĒsetá? ʻI he faʻahinga tuʻunga peheé, ʻokú ke pehē ʻe anga fēfē haʻane tokoniʻi kitautolu ke tau “ilo ko e kakai kitautolu ʻo e ʻOtuá”?

  5. ʻI he konga fakaʻosi ʻo e vahé, ʻoku faleʻi ai ʻe Palesiteni Sinou ʻa e kāingalotú ke nau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha potu pē ʻe tuku kinautolu ai ʻe he ʻEikí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e ngaahi ngāue ʻa e mātuʻá ʻi he ʻapí ki hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga māmaní? ʻE founga fēfē hano langa hake ʻe he kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Mātiu 24:14; ʻEta 12:27; Molonai 7:33; T&F 12:7–9; 65:1–6; 128:19–23

Tokoni Fakafaiako: “ʻE tokoni hono hiki e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí ke kamata fakakaukau e kau akó ki he taumuʻá, ʻoku teʻeki ai kamata ʻa e lēsoní. [Mahalo te ke ʻilo lahi ange kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí mo ʻenau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa ʻoku nau mahuʻinga aí ʻi he ʻosi pē hoʻomou feohí]” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 97).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 79–82.

  2. ʻI he “Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave,” Millennial Star, Aug. 29, 1887, 549.

  3. ʻI he “Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave,” 549.

  4. ʻI he “Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave,” 549.

  5. Alice Pond, ʻi he LeRoi C. Snow, “An Experience of My Fatherʻs,” Improvement Era, Sept. 1933, 677; vakai foki, fetohiʻaki ʻia ʻEletā Sione A. Uitisou mo Noa S. Pooni, husepāniti ʻo ʻĀlisi Amita Sinou ʻIongi Pōní, Oct. 30, 1945, mo Nov. 12, 1946, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí. Naʻe taʻu uofulu tupu siʻi ʻa ʻĀlisi, ʻosi maʻu ʻenitaumeni, mo ʻosi silaʻi ki hono husepānití ʻi he taimi naʻe vahevahe ange ai ʻe Palesiteni Sinou ʻa e meʻa naʻá ne aʻusiá.

  6. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1898, 55.

  7. “Greeting to the World by President Lorenzo Snow,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  8. “ʻMormonismʻ by Its Head,” Land of Sunshine, Oct. 1901, 252.

  9. Deseret News, Jan. 24, 1872, 597.

  10. Deseret Semi-Weekly News, Oct. 4, 1898, 1.

  11. Deseret News, Jan. 24, 1872, 598.

  12. Deseret Weekly, Nov. 4, 1893, 609.

  13. Millennial Star, May 12, 1890, 293; mei hano toe fakalea ʻo e malanga ʻa Lolenisou Sinou ne fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1890.

  14. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1900, 3–4.

  15. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, June 27, 1882, 1.

  17. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  18. ʻI he Journal History, July 11, 1865, 2.

  19. Deseret News, May 15, 1861, 82.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, June 27, 1882, 1.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

“ʻE kāinga, kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá Hono Siasí mo Hono Puleʻangá he māmaní ke ʻaonga pea mo faitāpuekina ai e fāmili ʻo e tangatá.”