Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Faivelenga Lolotonga e Taimi ʻo e Faingataʻá: ‘Mei he Faingataʻá ki he Fiefia Nāunauʻiá’


Vahe 7

Faivelenga Lolotonga e Taimi ʻo e Faingataʻá: “Mei he Faingataʻá ki he Fiefia Nāunauʻiá”

“Ko e tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku ngāue maʻá e ʻEikí, neongo e lahi fau ʻenau faivelengá, kuo nau aʻusia ha taimi faingataʻa; ka ʻo kapau ne nau moʻui faivelenga, te nau maʻu ha tokoni pea mo ha fakafiemālie.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI Fēpueli ʻo e 1846 naʻe tuli fakamālohiʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mei honau ngaahi ʻapí ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí. ʻI heʻenau teuteu ke fononga fakahihifo ki honau fonua foʻou ʻo e talaʻofá, naʻa nau muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí ke fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga ʻi he hala te nau fouá. Naʻa nau nofo ʻi ha ngaahi fale fakataimi mo tō ha ngoue maʻá e Kāingalotu ʻe muimui atú. Hili haʻanau kiʻi nofo taimi nounou ʻi ʻAiouā ʻi he feituʻu naʻe ui ko Kāteni Kolovo, naʻe hiki leva ʻa Lolenisou Sinou mo hono fāmilí ki ha feituʻu naʻe ui ʻe he Kāingalotú ko Mauni Pisikā ʻi ʻAiouā pē. Naʻe fakahingoa e nofoʻanga ko ʻení ki he moʻunga naʻe mamata ai e palōfita ko Mōsesé ki he fonua ʻo e talaʻofa ʻo hono kakaí.

Hili ha ngaahi māhina e tūʻuta ʻa Lolenisou ki Mauni Pisikaá, naʻe uiuiʻi ia ke ne tokangaʻi e nofoʻangá. Naʻá ne tohi kimui ʻo pehē, “ʻI he taimi ko ʻení naʻe tuʻu e Kāingalotu ʻi Pisikaá ʻi ha tuʻunga fakaʻofa, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻatokoní mo e valá, ka ʻi he fanga pulú mo e salioté ke hoko atu ʻenau fonongá. Naʻe ʻosi ʻaupito pē e nāunau ia ʻa ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi pea nau fakafalala pē ki he ʻofa siʻonau kaungāʻapí, ʻa ia ko e taimi lahi ne ʻikai ke nau mateuteu ke fakahaaʻi e angaʻofa ko iá. Kae mahulu hake hení, kuo tō ha mahaki ʻi he nofoʻangá lolotonga iá ʻoku ʻikai tokolahi e niʻihi ʻoku saí ke nau tokangaʻi e kau puké; pea naʻe muiaki mai ʻa mate, ʻo tōtau ai ha ngaahi tamai, faʻē, fānau, tokoua, tuofāfine pea mo ha ngaahi kaungāmeʻa mamae pea naʻe tanu kinautolu ʻai ha kiʻi ouau pea ne ʻi ai ha niʻihi ne fakaʻofa ʻaupito e vala ne tanu ʻakí. Ko ia ne toe tānaki mai ai ʻa e mamahí mo e tengihiá ki he fakaʻofá.”

Naʻe ʻosi aʻusia tonu ʻe Lolenisou e ngaahi faingataʻa ko ʻení. Naʻá ne ʻosi aʻusia mo hono fāmilí ʻa e puké, siva e ʻamanakí pea mo e loto mamahí, ʻo aʻu pē ki he mate ʻa hono ʻofefine ne toki fāʻeleʻi ko Leonolá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe puke ʻa Leonola peá ne siʻi mālōlō, pea ne mau fata siʻono kiʻi sinó ʻo fakatoka ʻi hono faʻitoká ke ne toka tuēnoa pē ai, ʻo mamaʻo mei heʻene tamaí mo ʻene faʻē naʻá ne fāʻeleʻi iá.”

ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, naʻe tokoni ai ʻa Lolenisou ki he Kāingalotú ke nau fehangahangai mo hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻenau tuí. Naʻe tohi ʻe hono tuofefine ko ʻĪlisá ʻo pehē, “ʻI he ivi lahi moʻoni—pea ʻatamai matala mo vave mo ha loto pau naʻe ʻikai ha taimi ʻe teitei loto foʻi ai, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene malava ʻo fuesia ha meʻa fakatuʻupakē ʻe hoko, ʻa ia ne mei fakailifia ki ha kau tangata angamaheni.” Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Naʻá ne ʻuluaki feinga ke ueʻi hake mo fakatahatahaʻi e ivi ʻo e kakaí.” Naʻá ne vahevahe ʻa e kakai tangatá ki ha ngaahi kulupu ngāue. Naʻe ʻalu ha niʻihi ki he tukui kolo ofi maí ke ngāueʻi ha paʻanga ke fakatau ʻaki ha nāunau mo ha vala. Naʻe nofo ha niʻihi ʻi he ʻapitangá ʻo tokangaʻi honau ngaahi fāmilí, tō ha ngoue pea faʻu mo fakaleleiʻi ha koloa ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi nofoʻanga honau feituʻú.

Makehe mei he ngāue fakataha ʻa e Kāingalotú, naʻe poupouʻi foki kinautolu ʻe Lolenisou ke nau tanumaki fakalaumālie kinautolu pea mo fiefia ʻi he ngaahi ʻekitivitī langaki moʻuí. Naʻá ne pehē, “Lolotonga e ngaahi māhina ʻo e faʻahitaʻu momoko lōloá, ne u feinga ai ke langaki hake e laumālie mo e lototoʻa ʻa e Kāingalotu ʻi Pisikaá, ʻo ʻikai ngata pē hono fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakataha ke fai ai ha lotú mo ha ngaahi polokalama fakalotu ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e nofoʻangá, ka ne mau fokotuʻutuʻu foki mo fakalotolahiʻi kinautolu ke fai ha ngaahi fakafiefia taau kehekehe. …

“Hangē ko ʻení, te u feinga ke fakamatalaʻi atu ha taha, ʻa ia ne u fakataumuʻa ke fakafiefiaʻi ai e tokolahi taha te u lavá ʻi hoku ʻapi fakafāmilí, ʻa ia ko ha fale fuo-taha, ʻa ia ne fakafuofua hono lahí ki ha fute ʻe tahanima mo e tolunoa [fakafuofua ko e mita ʻe fā mo e konga ki he mita ʻe hiva], ko ha kiʻi fale ʻakau, ʻato mo faliki kelekele pea ʻi ai ha tofunanga he faʻahi ʻe taha naʻe ngaohi ʻaki e mohukú ko e tutuʻu mei Natula (Mother Earth). Ne mau falikiʻi ʻaki e falé ha mohuku maʻa ki he meʻá ni pea tautau he holisí ha ʻū tupenu hina mei homau mohenga taʻe fakamoluú.

“Naʻe ʻikai ko ha meʻa faingofua hono fakakaukauʻi pe ʻe maama fēfē homau holó ki he polokalamá pea naʻe fie maʻu ki ai hano fakakaukauʻi lahi. Ka naʻe ola lelei ia. Ne mau filifili leva ha ngaahi foʻi tēnipi fuo lalahi taha mo fakaʻofoʻofa tahá mei he luo ne tanu ai ʻa e tēnipí—ne mau toʻo kakano leva ʻa loto pea fokotuʻu ai ha fanga kiʻi teʻelango nounou ʻo fokotuʻu holo ia ʻi he holisí pea tautau mo ha niʻihi mei he ʻaofi naʻe faʻu ʻaki e kelekele mo e ʻakau. Naʻe malama mei he ʻotu maama ko iá ha ulo nonga, lōngonoa … mo ha ongo mālohi pea naʻe hā fakaʻofoʻofa ʻaupito e fanga kiʻi maama naʻe ulo mai mei he lotoʻi tēnipí.

“Lolotonga e polokalama efiafí, naʻe fakamālō loto fiefia mai ha niʻihi hoku ngaahi kaungāmeʻá kiate au mo hoku fāmilí ʻi he efiafi makehe mo laulōtaha ko iá, ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaʻofoʻofá pea ʻikai fakamole paʻanga ko iá.”

Naʻe manatu ʻa Lolenisou naʻe “longomoʻui mo fakafiefia ʻa e efiafi ko iá.” Ne maʻu ʻenau fiefia ʻi he ngaahi lea, ngaahi hiva mo e fanga kiʻi fakaʻaliʻali naʻe fakahokó. Naʻá ne pehē, “ʻI he ʻosi e polokalamá, hangē naʻe fiemālie ʻaupito ʻa e tokotaha kotoa pea nau foki kuo nau ongoʻi fiefia ʻo hangē pē naʻe ʻikai ke nau tukuhausiá.”1 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 ʻi he peesi 127.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻOku tokoni e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí ke tau fakalakalaka fakalaumālie mo mateuteu ai ki he nāunau fakasilesitialé.

ʻOku faingataʻa ke tau ngāueʻi hotau fakamoʻuí mo fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá taʻe kau ai ʻa e ngaahi faingataʻá pe ko ha ngaahi feilaulau.2

Kuo hoko e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá ko ha meʻa maheni ke aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe palani pē ʻe he ʻOtuá ke pehē. ʻOku ou pehē, ko e taimi ne tau ʻi he maama fakalaumālié aí, ʻi he taimi naʻe fokotuʻutuʻu ai ke tau haʻu ki he tuʻunga ʻahiʻahiʻangá ni ʻo foua e ngaahi aʻusia ʻoku tau lolotonga tofanga aí, naʻe lelei pea tau loto fiemālie pē ki ai; kuo ʻikai fakafiefia ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻo hangē ko ia naʻe fakaʻamu ki ai ʻa e niʻihi. Ka ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ne tau mamata pea mahino lelei kiate kitautolu, naʻe fie maʻu ke tau aʻusia ʻa e meʻá ni kae lava ke tau aʻusia hotau hakeakiʻí mo e nāunaú; pea neongo kapau naʻe hā taʻefakafiemālie kiate kitautolu, ka naʻa tau loto fiemālie pē ke talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtuá pea ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni aí.3

Kuo fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻi Hono lotó te Ne siviʻi kitautolu kae ʻoua kuó Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa te Ne lava ʻo fakahoko kiate kitautolú. Naʻá Ne siviʻi ʻa Hono ʻAlo ko Sīsuú. … Kimuʻa peá Ne [Fakamoʻuí] hāʻele mai ki he māmaní, naʻe ʻosi tokaimaʻananga pē ʻa e Tamaí ia ki Hono halá mo Ne ʻafioʻi te Ne lava ʻo falala kiate Ia he taimi ʻe tuʻu ai e fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí; pea naʻe ʻikai siva ʻEne ʻamanakí. ʻOku tatau pē mo kitautolu. Te Ne siviʻi kitautolu pea te Ne hokohoko atu hono feinga ke siviʻi kitautolú, ka Ne lava ʻo fokotuʻu kitautolu ʻi he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e moʻuí pea foaki mai mo e ngaahi fatongia toputapu tahá kiate kitautolu.4

Kapau te tau lavameʻa ʻo fakalaka atu ʻi he ngaahi ngahau vela ʻa e filí ʻo tau anganofo mo taʻeueʻia ʻetau angatonú, te tau ʻamanaki atu ke maʻu ʻi he fakaʻosinga ʻo hotau ngaahi faingataʻá, ha taumalingi lahi mo maʻongoʻonga mai ʻa e Laumālie mo e mālohi ʻo e ʻOtuá kiate kitautolu—ʻa ia ko ha fakakoloa maʻongoʻonga kiate kinautolu kotoa pē te nau kei tauhi maʻu ʻenau ngaahi fuakavá. …

Kuo fehuʻia ʻe ha niʻihi hotau kāingá pe ko e hili ange ʻa e moʻuí ni te nau lava nai ʻo feohi kakato mo e Kau Palōfita mo e Kāingalotu ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia ne nau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e fakatangá; ka e pehē ki he Kāingalotu … ne nau faingataʻaʻia ʻi Ketilani, Mīsuli mo ʻIlinoisí. Hangē naʻe fakameʻapangoʻia ʻa e kāingá ko e ʻikai ke nau feohi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. Kapau ʻoku ʻi heni hamou niʻihi ai, te u ʻoatu ha tala fakafiemālie, kuo pau ke mou kiʻi tatali ʻi ha taimi nounou pea te mou maʻu e ngaahi faingamālie tatau pē, ke mou fiemālie ai. He ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi kitaua kae ʻoua kuó ta foua ʻa e mamahí: Naʻe pehē pē mo Sīsū [vakai, Hepelū 2:10]. ʻI he lotu mo mamahi ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, naʻá Ne fakamelomelo mai ai ʻa e founga fakamāʻoniʻoniʻi ʻoku fie maʻu ki he moʻui ʻa kinautolu kuo fakalotoa ke nau feinga ke maʻu ha nāunau ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa feinga ha taha ke hao mei ai ʻaki haʻane fakaʻaongaʻi ha founga ngali kehe.5

ʻOku ʻikai ha toe founga kehe ʻe lava ke fakalakalaka fakalaumālie ai ʻa e Kāingalotú mo nau mateuteu atu ke maʻu ha tofiʻa ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, ka ko e fou pē ʻi he faingataʻa. Ko e founga ia ʻoku fakatupulaki ai ʻa e ʻiló mo iku fokotuʻu maʻu ai ʻa e melinó ʻi he funga ʻo e māmaní. Kuo taku ʻo pehē kapau naʻe melino mo tupulaki hotau ʻātakaí he taimí ni, te tau fakafiefiemālie pē. Ko ha tūkunga ia ʻe fie maʻu ʻe ha kakai tokolahi; he ʻikai ke nau vilitaki kinautolu ia ke maʻu e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá.6

Pe te ke vakai fakatāutaha pe fakalūkufua ki ai, kuo tau mamahi pea kuo pau ke tau toe mamahi pea ko e hā nai hono ʻuhingá? He ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau foua ia ke fakahaohaoaʻi ai kitautolu.7 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 127.]

ʻI heʻetau faivelenga ko ia lolotonga e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ia heʻetau ʻofa ki he māmaní.

ʻOku kau ʻi hotau ngaahi faingataʻá ha ngaahi fakatauvele, ʻa ia ʻe lava ke tau fakahaaʻi ai e lahi ʻo ʻetau fakamahuʻingaʻi ʻetau tui fakalotú. ʻOku mou maheni mo e meʻa naʻe hoko kia Siopé. Naʻe fakaʻilo kiate ia ʻa e toetuʻú, pea mo e Huhuʻí pea naʻá ne ʻiloʻi kapau te ne mate, te ne mamata ki hono Huhuʻí ʻi he māmaní ʻi he ʻaho fakamuí [vakai, Siope 19:25–26]. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne fehangahangai mo iá ʻa ʻene fakamahuʻingaʻi e ngaahi fakakaukau fakalangi ko ʻení, ʻo mahulu hake ia ʻi ha toe meʻa. …

… ʻOku ʻikai ke tau manavahē he ko hotau Kaumeʻa ʻa e ʻOtuá. Mahalo pē ʻe hokohoko atu ʻetau moʻulaloa ki ha ngaahi tūkunga lahi ʻe taʻe-fakafiemālie kiate kitautolu. Ka ʻe fakafou he ngaahi tūkunga ko iá ʻa ʻetau malava ʻo fakahaaʻi ki he kau ʻāngeló ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo lelei ange ia ʻi heʻetau ʻofa he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.8 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 127.]

ʻI he hokohoko atu ʻetau faivelengá, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí mo kātekina e ngaahi faingataʻá.

Mahalo kuo foua ʻe ha tokolahi ʻo kimoutolu ha ngaahi faingataʻa lalahi kae lava ke toe fakahaohaoaʻi ange hoʻomou tuí, fakatupulaki ange hoʻomou lototoʻá, fakalahi atu hoʻomou ʻilo ki he ngaahi mālohi ʻo e langí; pea ʻoku hoko ʻeni ki muʻa pea toki fai homou huhuʻí. Kapau ʻe tō mai ha faingataʻa kiate koe … ; kapau ʻe hoko mai kiate koe ʻa e ʻahiʻahí pea pau ke ke foua ia; pea tukuange mai ʻa Sētane ʻi homou lotolotongá mo hono ngaahi mālohi fakalotoa kākā mo olopotó; pea tō mai kiate kimoutolu ha ngaahi fakatanga fakafepaki;—hiki hake leva ho ʻulú ʻi he houa ko iá ʻo fiefia he kuo lau ʻokú ke taau ke ke mamahi fakataha mo Sīsū, ʻa e kāingalotú pea mo e kau palōfita māʻoniʻoní; peá ke ʻiloʻi kuo ofi mai e taimi ke huhuʻi ai koé.

ʻE kāinga, ʻoku ou ongoʻi ke u naʻinaʻi atu mei hoku lotó. Mou fiefia—ʻoua ʻe loto siʻi; he ʻoku vave ke hokosia mai ʻa e ʻaho ʻe holoholoʻi ai homou loʻimatá, fakafiemālieʻi ai homou lotó pea te mou utu e ngaahi ola ʻo hoʻomou ngaahi ngāué. …

Faitotonu, angamaʻa, anga fakaʻeiʻeiki, angamalū mo loto fakatōkilalo, lototoʻa mo mālohi, tanumaki e moʻui fakatōkilaló ʻo hangē ko e ʻEikí; pikitai ki he moʻoní neongo ʻa e afí, heletaá, fakamamahiʻí pe maté.9

Talu mei he taimi ne tau maʻu ai ʻa e Ongoongoleleí ʻo aʻu mai ki he lolotongá ni, mo hono faʻa ʻomai ʻe he ʻEikí ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha ngaahi faingataʻa, kapau ko ia; pea taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa fau ke tau tali e ngaahi ʻahiʻahi taʻe te tau lāunga mo hanu. Ka kuo faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi peheé ke tau ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí pea mo kātekina ʻa e faingataʻá.10

ʻOku aʻusia ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku tauhi ki he ʻEikí, neongo e lahi ʻenau faivelengá, ha ngaahi taimi faingataʻa fau; ka ʻo kapau kuo nau moʻui faivelenga, ʻe hoko mai kiate kinautolu ʻa e māmá pea te nau maʻu ha fiemālie.11

Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke tau malu moʻoni ai lolotonga e ngaahi tūkunga ko ʻeni ʻo e faingataʻá pe fakatangá, ko ʻetau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻo faitotonu mo faivelenga pea tauhi mateaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo tau maʻú; fefaitotonuʻaki; ʻoua naʻa tāmoloki e totonu ʻa ha taha; moʻuiʻaki ʻa e foʻi lea kotoa pē ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá pea ʻe tokoniʻi mo poupouʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tūkunga kotoa pē, pea te tau mavahe mai mei he lotolotonga ʻo e faingataʻá kuo mahutafea e ngaahi tāpuakí ʻi hotau ʻapí, fāmilí, ʻetau tākanga monumanú, ʻi heʻetau ngoueʻangá—pea ʻe faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he tapa kotoa pē. Te Ne foaki mai mo fakalahi ʻetau ʻiló, ʻatamai leleí pea mo e potó.

ʻOfa ke fakalahi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi tāpuakí ki he kakaí ni. ʻOfa ke tau faivelenga, ʻo tauhi faivelenga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo tau maʻú, ʻo tauʻaki fekumi ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻaki e kotoa hotau lotó pea ʻe lilingi mai ʻe he ʻOtuá Hono Laumālié kiate kitautolu pea te tau ikuna ʻi he ngataʻangá.12 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 127.]

ʻI heʻetau manatu atu ki he ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻe tokoni hotau ngaahi faingataʻá ke tau toe ofi ange ai ki he ʻOtuá.

ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻi he kuohilí, lolotonga pea mo e kahaʻú, te tau ʻiloʻi ko ha kakai monūʻia fau kitautolu! Kuó u faʻa fakakaukau ko e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻa ʻe lava ke maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha loto houngaʻia pe fakafetaʻi ki heʻetau Tamai Hēvaní ko e meʻa kuó Ne foaki mai maʻatautolú pea mo e hala kuó Ne tataki mai ai kitautolú. Mahalo naʻe ʻikai fakafiefia maʻu pē ʻa e fononga mai he hala ko iá; ka kuo tau toki ʻiloʻi kimui ange ne faʻa fakamoʻoniʻi mai ʻe he ngaahi meʻa taʻe-fakafiemālie ko iá ʻa ʻene lelei taha kiate kitautolú.13

Ko e ʻahiʻahi kotoa pē ʻoku foua ʻe ha tangata, kapau te ne faivelenga lolotonga e ʻahiʻahi ko iá peá ne fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo e tui fakalotu ʻokú ne kau ki aí, ko ʻene aʻu mai ko ia ki he ngataʻanga ʻo e ʻahiʻahi pe faingataʻa ko iá, ʻe toe ofi ange ʻa e tokotaha ko iá ki he ʻOtuá, ofi ange ki ai ʻo fakatupulaki ʻene tuí, potó, ʻiló mo e mālohí pea ʻokú ne lototoʻa leva ke kole ki he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fie maʻú. Kuó u ʻiloʻi ha kakai kuo nau tetetete ʻi he fakakaukau atu ki heʻenau foua ha ngaahi faingataʻa pau pea hili ʻenau foua e ʻahiʻahi ko iá, kuo nau lava ʻo maʻu ai ha lototoʻa ke ui mo kole ki he ʻEikí ʻa e ngaahi tāpuaki naʻa nau fie maʻú. …

ʻOku tau maʻu e ʻuhinga kotoa pē ke fiefia pea fonu ʻi he nēkeneka mo e fiemālie neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Pea ko e hā leva e lahi ʻo ʻetau fakalakalaká, lahi ʻo e ʻilo kuo tau maʻú pea mo e meʻa te tau lava ʻo fuesia he taimi ní, ʻo laka ange ia he taʻu ʻe taha, ua pe nima kuohilí, pea ʻoku tau lava nai ʻo kātekina lelei ange ia he taimí ni ʻo laka ange he ngaahi taʻu kuo hilí? Kuo fakamālohia mo fakatupulaki kitautolu ʻe he ʻEikí. Hangē ko e pēpē valevalé, ko e taimi ʻokú ne tupu hake aí, ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ia e founga ne mālohi ange ai hono iví mo e founga ʻe lava ke tupu lahi ai hono sinó. ʻOku tupu lahi ange ia he taʻú ni mei he taʻu kuo ʻosí. ʻOku pehē pē ʻetau fakalakalaka fakalaumālié. ʻOku tau ongoʻi mālohi ange he ʻahó ni, ʻo laka ange ia he taʻu ʻe taha kuohilí.14

ʻE ngalo kotoa e ngaahi feilaulau ko ia kuo mou faí, ʻa e faingataʻa mo e masiva kuo mou fouá, pea te mou fiefia kuo mou maʻu ha taukei mei ai. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau ako mei he faingataʻa kuo tau fouá, kae pehē ki he ʻilo kuo tau maʻu mei aí, pea neongo ʻe fakatupu mamahi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe mahuʻinga fau ia kiate kitautolu ʻi he moʻui ka hokó. …

… ʻOku ou ʻiloʻi kuo ʻikai fakafiefia maʻu pē hoʻomou moʻuí; kuo mou foua ha ngaahi ʻahiʻahi lahi pea mahalo kuo mou ikunaʻi ha ngaahi faingataʻa lahi; ke ʻi he hokohoko atu hoʻomou angatonú, ʻe vavé ni pē haʻamou mavahe hake mei he ngaahi faingataʻá ki he fiefia nāunauʻia ʻo e maama fakasilesitialé.15 [Vakai ki he fokotuʻu fika 4 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. Fakalaulauloto ki he fakamatala ʻi he peesi 117–21. Ko e hā ha founga ne lava ai ke kei fiefia pē ha tokolahi ia ʻo e Kāingalotu ʻi he fakamatala ko ʻení, neongo ʻenau faingataʻaʻiá? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakalotolahiʻi ʻaki e kakai ʻoku nau tofanga ʻi ha ngaahi faingataʻá?

  2. Mou ako e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinou ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga kuo pau ke tau foua ai e ngaahi faingataʻá (peesi 121–23). ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “vilitaki atu ke maʻu e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá”? ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga he ʻikai lava ke tau “vilitaki atu ai ke maʻu e ngaahi meʻa ʻo e taʻengatá” taʻe kau ai e ngaahi faingataʻá?

  3. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku totonu ke tau tali ʻaki e ngaahi faingataʻá mo e ʻahiʻahí? (Ke maʻu ha ngaahi sīpingá, vakai ki he peesi 123–26.) ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

  4. Lau e konga fakaʻosi ʻo e vahe ko ʻení. Ko e hā kuó ke maʻu mei he ngaahi faingataʻa kuó ke aʻusiá?

  5. Kumi hake ha fakamatala ʻe taha pe ua ʻi he vahe ko ʻení ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha ʻamanaki lelei. Ko e hā ʻokú ke houngaʻia lahi taha ai ʻi he fakamatala kuó ke filí? Fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke ke vahevahe ai e ngaahi moʻoni ko ʻení ki ha mēmipa ʻo ho fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa ʻokú ne fie maʻu ha fakalotolahi.

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Teutalōnome 4:29–31; Saame 46:1; Sione 16:33; Loma 8:35–39; 2 Kolinitō 4:17–18; Mōsaia 23:21–22; 24:9–16; T&F 58:2–4

Tokoni Fakafaiakó: Fakakaukauʻi ke ke fetuʻutaki ki muʻa ki ha niʻihi ʻo e kalasí ʻo kole ange ke nau teuteu ke vahevahe mai ha ngaahi meʻa kuo nau aʻusia, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e vahe ko ʻení. Hangē ko ʻení, kimuʻa peá ke faiako mei he vahé ni, ʻe ʻaonga ke kole ki ha niʻihi ke nau talanoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo nau ako mei honau ngaahi faingataʻá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 89–93.

  2. Millennial Star, Apr. 18, 1887, 245.

  3. Deseret Weekly, Nov. 4, 1893, 609.

  4. Millennial Star, Aug. 24, 1899, 532.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, Feb. 9, 1886, 1.

  6. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200; ko hano fakamatalaʻi fakaikiiki ʻo ha malanga naʻe fai ʻe Lolenisou Sinou ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1888.

  7. Deseret News, Oct. 28, 1857, 270.

  8. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200.

  9. “Address to the Saints in Great Britain,” Millennial Star, Dec. 1, 1851, 364.

  10. Deseret Weekly, Nov. 4, 1893, 609.

  11. Millennial Star, Aug. 24, 1899, 531.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, Dec. 2, 1879, 1.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1899, 2.

  14. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200.

  15. ʻI he “Old Folks Are at Saltair Today,” Deseret Evening News, July 2, 1901, 1; pōpoaki ki ha kāingalotu toulekeleka ʻo e Siasí; teuteuʻi ʻe Lolenisou Sinou ʻi hono taʻu 88 pea lau ʻe hono foha ko Liuloí.

ʻI he taimi naʻe tuli ai e Kāingalotu ʻo e Siasí mei honau ʻapi ʻi Nāvuú ʻi ʻIlinoisí, ne ʻi ai ha tokolahi ne nau fiefia neongo ʻenau faingataʻaʻiá.

Naʻe tā ʻe ha taha ʻo e Kāingalotu ne nau nofoʻi ʻa Mauni Pisikaá ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi ha tohinoa.

ʻE lava ke tau tafoki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻo e faingataʻá ke maʻu mei ai ha fakafiemālie mo ha mālohi.