Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ‘a Lolenisou Sinoú


Ko e Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekau ‘a Lolenisou Sinoú

Ko e taimi naʻe heka atu ai ‘a e tokotaha taʻu 21 ko Lolenisou Sinoú heʻene hōsí mei he ‘api ‘o ‘ene mātuʻá he ‘aho ‘e taha ‘i he 1835, naʻe fakataumuʻa ki he Kolisi ‘Opeliní (Oberlin College) ‘i ‘Opelini ‘i ‘Ohaiō. Naʻe ‘ikai haʻane ‘ilo ‘e hoko ha meʻa ‘i heʻene fononga nounou ko ‘ení, te ne liliu ‘a e huʻunga ‘o ‘ene moʻuí.

Lolotonga ‘o ‘ene heka atu ‘i he hala ‘o hono kolo tupuʻanga ko Manituá (Mantua) ‘i ‘Ohaiō, ne fetaulaki ai mo ha tangata naʻe heka hoosi mai mo ia. Ko e tangata ko ‘ení naʻe ui ko Tēvita W. Pēteni (David W. Patten), naʻe toki fakanofo pē ko ha ‘Aposetolo ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ‘ene foki mai ‘eni ki he Kāingalotu ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ‘i Ketilani ‘i ‘Ōhaioó, hili ia haʻane ngāue fakafaifekau. Ne fononga fakataha ‘a e ongo tangatá ni ‘i ha maile nai ‘e 30 (kilomita ‘e 50). Naʻe fakamatala kimui ‘e Lolenisou Sinou ‘o pehē:

“Naʻe aʻu ‘ema talanoá ki he tui fakalotú pea mo e filōsofiá (philosophy), pea ‘i heʻeku kei siʻi fiefia he ngaahi lelei fakaakó, naʻá ku ‘uluaki fakahehema ke meʻavaʻinga ‘aki ‘ene ngaahi fakakaukaú, tautautefito he naʻe ‘ikai ke fakafōtunga mai ‘aki e tuʻunga lea kalama totonú; ka ‘i heʻene hoko atu ‘i heʻene founga fakamātoato mo fakatōkilalo ke fakamatalaʻi ‘a e palani ‘o e fakamoʻuí, naʻe hangē naʻe ‘ikai ke u toe lava ‘o tekeʻi ‘a e ‘ilo ko ha tangata ia ‘a e ‘Otuá pea naʻe moʻoni ‘ene fakamoʻoní.”1

Naʻe ‘ikai ko ha mēmipa ‘a Lolenisou Sinou ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaaahi ‘Aho Kimui Ní he taimi naʻe fetaulaki ai mo ‘Eletā Pētení, ka naʻe maheni mo ha niʻihi ‘o e ngaahi akonaki ‘o e Siasí. Ko hono moʻoní, naʻe ‘osi ‘aʻahi ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ‘api ‘o e fāmili Sinoú, pea naʻe papitaiso ‘a e faʻē ‘a Lolenisou ko Leonolá pea mo hono tuofefine ko ‘Ilisá mo fakamaʻu ko e ongo mēmipa ‘o e Siasí. Nengo ia, ko Lolenisou, naʻe hangē ko ‘ene laú, “femoʻuekina ‘i ha ngaahi meʻa kehe” he taimi ko iá, pea ko e faʻahinga meʻa peheé ne “mole fakaʻaufuli ia mei [heʻene] fakakaukaú.”2 Naʻe kamata ke liliu ‘eni ‘i he taimi naʻe talanoa ai mo ‘Eletā Pētení. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e meʻa ne hokó, “Ko e liliuʻanga ‘eni ‘o ‘eku moʻuí.”3 Naʻá ne fakamatalaʻi ‘ene ongo ‘i he lolotonga ‘o ‘ena pōtalanoá ‘o pehē:

“Naʻá ku ongoʻi mahuhuhuhu hoku lotó. Naʻe mahino moʻoni ‘eni kiate ia, he ‘oku meimei ko e meʻa fakamuimui taha naʻá ne talamai ‘i he hili hono fai ‘o ‘ene fakamoʻoní, ‘oku totonu ke ‘alu ki he ‘ao ‘o e ‘Eikí kimuʻa peá u toki foki ‘o mohe he poʻulí ‘o fehuʻi kiate Ia maʻaku. Naʻá ku fai ‘eni koeʻuhí he naʻe talu mei he ‘aho naʻá ku fetaulaki ai mo e ‘Aposetolo maʻongoʻonga ko ‘ení, mo hono fakalahi mo taʻe-fakangatangata ange ‘a ‘eku ngaahi taumuʻá.”

Naʻe ‘i ai ha ‘aonga taʻe-fakangatangata ‘o e “fakamātoato, mo e moʻoni, pea mo e mālohi fakalaumālie” ‘o ‘Eletā Pētení”4 ‘i ha kiʻi talavou ‘e hoko ‘i ha ‘aho ko ha ‘Aposetolo. Pea ko e pōtalanoa leʻo siʻi ko iá ne fakaiku ki ha ngaahi aʻusia te ne iku teuteuʻi ‘a Lolenisou Sinou ke hoko ko e Palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ko haʻane taha lea ‘i he māmaní.

Ko e Tupu Hake ‘i ha ‘Api ‘o e Tuí mo e Ngāue Mālohí

Naʻe fakatahaʻi ha ongo fāmili mālohi, ne na koloaʻia ‘i he tuí mo e ngaahi tukufakaholo fakalotú, ‘i he taimi naʻe mali ai ‘a ʻŌliva Sinou mo Loseta Leonola Petipouni (Rosetta Leonora Pettibone) he ‘aho 6 ‘o Mē 1800. Ko e tangata mo e fefine malí ko e hako ‘o ha niʻihi ‘o e kau ʻIulope fuofua nofoʻi fonua ‘i he ‘Iunaiteti Siteití—ko ha kau pilikimi Pilitānia ne nau kolosi mai ‘i he Tahi ‘Atalanitikí ‘i he taʻu 1600 tupú ke hao mei he fakatangaʻi ‘o e lotú. Naʻe nofo ‘a ʻŌliva mo Loseta ‘i he ngaahi fuofua taʻu ‘o ‘ena nofomalí ‘i he siteiti ko Masasūsetí, ‘a ia naʻe fanauʻi ai ‘ena ongo tamaiki fefine ko Leonola ‘Apikalé mo ‘Ilisa Lokisií (Eliza Roxcy). Pea nau hiki leva ki Manitua ‘i ‘Ohaiō, naʻe hoko he taimi ko iá ko e nofoʻanga taupotu taha ki he hihifó ‘i he ‘Iunaiteti Siteití. Ko e fāmili ‘aki kinautolu hono hongofulu mā taha ke hiki mai ki he feituʻú. Naʻe fanauʻi ‘i Manitua ha toe ongo tamaiki fefine ko ‘Amanitā Peesi (Amanda Percy) mo Melisa. Naʻe fanauʻi ‘a Lolenisou, ko e fika nima ia he fānaú mo e fuofua tamasiʻi ‘a ʻŌliva mo Losetá, ‘i Manitua he ‘aho 3 ‘o ‘Epeleli 1814. Naʻe fanauʻi kimui mai ‘i hono tuʻá hano ongo tehina: ko Lusiasi ‘Okusitasi (Lucius Augustus) mo Samuela Piesi (Samuel Pearce).5

Fakatatau mo e ngaahi tukufakaholo e ongo fāmilí, ʻo ʻŌliva mo Losetá naʻá na akoʻi ‘ena fānaú ki hono mahuʻinga ‘o e tuí, ngāue mālohí, pea mo e akó. Ko e taimi naʻá na fakamatalaʻi ange ai ‘a e talanoa ‘o e ngaahi faingataʻa ne na kātekina ke langa honau ‘apí, ne ako ai ʻe he fānaú ke nau ikunaʻi ‘a e lotofoʻí mo fakahoungaʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá ‘i heʻenau moʻuí. Naʻe tohi ‘e ‘Ilisa: “ʻOku mau lava moʻoni ‘o fakamatalaʻi ‘emau ongo mātuʻá, ko hona ongoongó naʻe haohaoa, pea naʻá na falalaʻanga ‘i he ngaahi feohi fakasōsiale mo e ngaahi fengāueʻaki fakapisinisí kotoa pē ‘o e moʻuí; mo akoʻi lelei ‘ena fānaú ke nau maʻu e natula ngāue mālohí, fakapotopotó, mo e angatonu moʻoní.”6 Naʻe fakahaaʻi ‘e Lolenisou ‘ene houngaʻia ‘i heʻena ngaohi “fakalelei mo ‘ofaʻi” maʻu pē iá.7

‘I he lahi hake ‘a Lolenisoú, naʻe ngāue ‘osikiavelenga ‘i he ngaahi meʻa fakaetuʻasinó mo fakaʻatamaí. Naʻe mamaʻo maʻu pē ‘ene tamaí mei ‘api, ‘o tokoni ki he koló “ʻi he ngaahi meʻa ‘a e kakaí.” Ko e taimi naʻe ‘ikai ke ‘i ai ai ‘a ʻŌlivá, naʻe tuku leva kia Lolenisou, ko e foha lahi tahá, ke ne tokangaʻi ‘a e fāmá—ko ha fatongia naʻá ne fakahoko fakamātoato mo lelei. Ko e taimi naʻe ‘ikai ke ngāue ai ‘a Lolenisoú, naʻá ne faʻa laukonga maʻu pē. Naʻe pehē ‘e ‘Ilisa, “Naʻe hoko maʻu pē ‘ene tohí ko hano takaua.”8

‘I heʻene vakai atu ki he natula fakalakalaka ‘o Lolenisoú, ne pehē ‘e ‘Ilisa, “Talu mei heʻene kei siʻí mo [‘ene] fakahaaʻi ‘a e ivi mo e natula fakatakimuʻá ‘a ia kuo ‘ilonga he kotoa ‘o ‘ene moʻuí.”9

Ko Hono Ikunaʻi ‘o e Ngaahi Fakaʻānaua ‘o e Kei siʻí

Naʻe poupouʻi moʻoni ‘e ‘Ōliva mo Loseta hono fakatotoloʻi fakamātoato ‘o e tui fakalotú. Naʻá na fakangofua ‘ena fānaú ke nau ako fekauʻaki mo ha ngaahi siasi kehekehe, pea fakaava mo honau ‘apí ki he “kakai lelei mo poto ‘o e ngaahi tui fakalotú kotoa.” Ka neongo ‘a e fakalotolahi ko ‘ení, naʻe “siʻi pē pe ‘ikai ke ‘i ai ha tokanga ia” ‘a Lolenisou “ki he tefito ‘o e lotú, pe lahi feʻunga ke fili ai ki ha taha ‘o kinautolu.”10 Ko ‘ene fakaʻamú ke hoko ko ha ‘eikitau, pea naʻe mālohi ange ‘ene fakaʻamú ‘i ha toe meʻa kehe ‘i heʻene moʻuí. Naʻe tohi ‘e he taha faʻu hisitōlia ko ‘Oasoni F. Uitineí (Orson F. Whitney), “ʻo ‘ikai koeʻuhí he ‘oku saiʻia ‘i he taú, ka koeʻuhí “he naʻe saiʻia ‘i he lāngilangi ‘o e ngāue faka-kautaú.”11 Ka naʻe ‘ikai hano taimi kuó ne fetongi e taumuʻá ni ‘aki ha taumuʻa ‘e taha. Naʻe mavahe mei ‘api ‘o hū ki he Kolisi ‘Opeliní (Oberlin College) naʻe ofi maí koeʻuhí ke ako “fakaʻunivēsiti.”12

‘I he ako ko ia ‘a Lolenisou ‘i ‘Opeliní, naʻá ne manako makehe ki he ngaahi meʻa fakalotú. Ka ‘i hono kei tākiekina ia ʻe heʻene pōtalanoa mo ‘Eletā Pētení, naʻe ‘ikai ke ne fakakaukauʻi ‘ataʻatā pē ‘a e ngaahi tokāteline ‘o e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ka naʻá ne toe vahevahe ia mo ha niʻihi kehe ‘i ‘Opelini—ʻo aʻu kiate kinautolu ne nau ako ke nau hoko ko ha kau faifekaú. Naʻá ne pehē ‘i haʻane tohi ki hono tuofefine ko ‘Ilisá, ‘a ia ne ‘osi kau fakataha mo e Kāingalotú ‘i Ketilaní: “Te u fakapapauʻi atu, naʻá ku maʻu ha ola lelei ‘i he kau faifekaú pea mo e kau teu faifekaú, ‘i heʻeku taukaveʻi ‘a e tui faka-Māmongá. ‘Oku moʻoni pē ia kuo teʻeki ke u maʻu ha kau ului tokolahi, he ‘oku ‘ikai foki ko ha taha siasi au, ka naʻá ku ‘ai ha niʻihi ‘o kinautolu ke nau meimei pehē kuo nau fakatokangaʻi ha [poto] ‘i hoʻomou ngaahi tokāteliné. ‘Oku ‘ikai ko ha meʻa faingofua hano toʻo e ngaahi ongo mālohi ‘o e tāufehiʻa ki he tui faka-Māmongá mei ha ‘atamai ‘o ha taha ako ‘i ‘Opelini.”

‘I he tohi tatau pē ko ‘ení, naʻe tali ai ‘e Lolenisou ha fakaafe naʻá ne maʻu meia ‘Ilisa. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ke ‘alu ange ‘o nofo mo ia ‘i Ketilani ‘o ako e lea faka-Hepeluú ‘i ha kalasi naʻe kau ai ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou fiefia ‘i heʻeku ‘ilo ‘okú ke maʻu ha fiefia lahi ‘i Ketilaní; neongo ‘oku ‘ikai ke u tui te u fetongi hoku nofoʻangá ʻi ha taimi mo koe; ka kapau ‘oku tatau ‘a e ngaahi faingamālie ‘o e akó hena, ‘oku ou tui te u meimei fakahehema ke ‘ahiʻahi hiki atu. He, kapau ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha toe meʻa kehe, ‘e ngali lelei ia kiate au he mahalo ‘e ‘ikai mole taʻeʻaonga kiate au ke u fanongo ki he ngaahi tokāteline ko ia naʻe malangaʻi pea kuó u fāifeinga fuoloa ke taukapoʻi mo poupouʻi heni ‘i ‘Opeliní.”

Neongo naʻe mālie kia Lolenisou ‘a e ngaahi tokāteline ‘o e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ka naʻe kei ‘āmio pē ke kau ki he Siasí. Ka naʻá ne mahuʻingaʻia pē. ‘I heʻene tohi kia ‘Ilisá, naʻá ne fai ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí. Naʻá ne pehē naʻe fie maʻu ‘a e fānau ako ‘i ‘Opelini naʻe teu-teu ke hoko ko ha kau faifekaú ke nau “foaki ha taʻu ‘e fitu pe toe lahi ange ai ke fakahoko ha ako faingataʻa fau kimuʻa pea toki fakangofua ke nau tala ki he kau hītení ‘oku ‘i ai ha ‘Otua ‘i he Langí, ‘o tatau mo ha loea kuo pau ke ne maʻu ha ngaahi fakaʻilonga kimuʻa peá ne toki lava ‘o maʻu ha ngofua ke lea.” Ko hono faikehekehé, naʻá ne talaange ki hono tuofefiné, “ʻOku ou tui ko homou kakaí ‘oku nau fakafalala lahi ange ki he tokoni fakalangí kae ‘ikai ki he meʻa kuó ke lava ‘o ako mei he kolisí, ‘i he taimi ‘oku malangaʻi ai hoʻomou tokāteliné.” Naʻá ne fakahā haʻane holi ke ‘ilo e founga ngāue ‘a e Laumālié, mo fehuʻi pe ‘e lava ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘o foaki ki he kakaí “ʻi he kuonga ko ‘eni ‘o e māmaní.” Naʻá ne fehuʻi, “Kapau ‘e lava ‘a e kakaí ke maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘oku fakahoko maʻu pē nai ia ‘e he ‘Otuá ‘o fakafou ‘i ha taha kehe?”13 Ko hono fakalea ‘e tahá, naʻá ne fie maʻu ke ‘ilo pe naʻe fie maʻu ‘a e lakanga fakataulaʻeikí kae lava ‘o maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe houngaʻia ‘a Lolenisou ʻi he anga fakakaungāmeʻa pea mo e ako naʻá ne maʻu he Kolisi ‘Opeliní, ka naʻe fakautuutu ‘ene taʻefiemālie ki he ngaahi akonaki fakalotu ‘i aí. Naʻe fāifai pea mavahe mei he kolisí ‘o tali e fakaafe hono tuofefiné ke ako e lea faka-Hepeluú ‘i Ketilani. Naʻá ne pehē naʻe ‘alu pē ia ki he kalasi lea faka-Hepeluú koeʻuhí ke lava ‘o teuteu ke hū ki ha ‘univēsiti ‘i he fakahahake ‘o e ‘Iunaiteti Siteití.14 Ka naʻe fakatokangaʻi ‘e ‘Ilisa, makehe mei heʻene ako e lea faka-Hepeluú, “naʻá ne ako foki ha meʻa lahi, pea kamata ke maʻu ʻe hono lotó ha tui lahi ki he Ongoongolelei taʻengatá.”15 Naʻe ‘ikai fuoloa kuó ne maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi naʻá ne fai ‘i he Kolisi ‘Opeliní, pea ‘i Sune 1836 naʻe papitaiso ai ia ‘e ‘Eletā Sione Peitonu (John Boynton), ko e taha ‘i he fuofua Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘i he kuonga fakakosipelí ni. Naʻe toe hilifakinima foki ia ‘o fakamaʻu ko ha mēmipa ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní.

‘Osi nai ha uike ‘e ua mei ai kuo ‘eke ange ‘e hano kaungāmeʻa, “Misa Sinou, kuó ke maʻu koā e Laumālie Māʻoniʻoní talu hoʻo papitaisó?” Naʻá ne pehē, “Naʻe ongo kiate au ‘a e fehuʻi ko iá ‘o u meimei puputuʻu. Ko hono moʻoní, mahalo ne u maʻu kotoa ‘a e meʻa naʻá ku fie maʻú, ka naʻe teʻeki ai ke u mau ‘a e meʻa naʻá ku loto ke u maʻú” —ko hono ‘uhingá, neongo naʻe ‘osi hilifakinima, kuo teʻeki ai ke ne maʻu ha fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi taʻe-fiemālie, ‘o ‘ikai koeʻuhí ko e meʻa ne u ‘osi fakahokó, ka ko au. Naʻá ku ‘alu ‘i he efiafi ko iá tuʻunga he ongo ko ‘ení, ki ha feituʻu ne u anga hono fakahoko hake ai ‘eku lotu ki he ‘Eikí.” Naʻá ne tūʻulutui ke lotu peá ne maʻu he taimi pē ko iá ha tali ki heʻene ngaahi lotú. Naʻá ne fakahā kimui ai, “He ‘ikai teitei toe lava ke toʻo e meʻa ko iá mei heʻeku manatú kapau ‘e kei hoko atu pē ‘eku manatú,” … Naʻá ku maʻu ha ‘ilo haohaoa ‘oku ‘i ai ha ‘Otua, pea ko Sīsuú, ‘a ē naʻe pekia ‘i Kalevalé, ko Hono ‘Aló ia, pea naʻe maʻu ‘e he Palōfita ko Siosefá ‘a e mafai kuó ne pehē ‘okú ne maʻú. ‘Oku ‘ikai ke lava ‘e ha faʻahinga lea ke fakamatalaʻi e fakafiemālie mo e nāunauʻia ‘o e fakahā ko iá! Naʻá ku foki ki hoku ‘api nofoʻangá. Kuó u lava he taimí ni ke fakamoʻoniʻi ki māmani kātoa kuó u ‘iloʻi, ‘i he ‘ilo fakapapau, ko e Ongoongolelei ‘o e ‘Alo ‘o e ‘Otuá kuo ‘osi fakafoki mai, pea ko Siosefá ko ha Palōfita ia ‘a e ‘Otuá, kuo fakamafaiʻi ke lea ‘i Hono huafá.”16

Naʻe teuteuʻi leva ‘e Lolenisou ia ke hoko ko ha faifekau ‘i hono fakamālohia ia ‘e he meʻa ko ‘ení. Pea hangē ko e lau hono tuofefine ko ‘Ilisá, naʻe iku ‘ene uluí ke liliu ai ‘ene ngaahi fakaʻānauá mo “fakaava ha ngaahi faingamālie foʻou ‘i hono ‘aó.” Naʻá ne pehē, “Kuo hū he taimí ni ki ha malaʻe tau ke hoko ko ha toʻa fakataha mo e kau tau ‘o e langí kae ‘ikai ko ha tuʻunga fakakautau ‘iloa.”17

Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻá ko ha Faifekau Taimi Kakato

Naʻe kamata e ngāue fakafaifekau ‘a Lolenisou Sinoú ‘i he siteiti ko ‘Ohaioó ‘i he faʻahitaʻu failau ‘o e 1837. Naʻe fie maʻu ia ‘e heʻene fili ke hoko ko ha faifekau taimi kakató ke liliu ‘ene ngaahi fakakaukaú pea mo ‘ene ngaahi palaní, ‘o tatau mo ‘ene fili ke kau ki he Siasí. Naʻá ne tohi ‘i heʻene tohinoá, “ʻI he taʻu 1837 [naʻá ku] siʻaki kakato ai ‘eku ngaahi fakakaukau manakó.”18 Naʻe tukuange ‘ene palani ki he “ako ‘o e kuonga muʻá” ‘i ha ‘univēsiti he fakahahake ‘o e ‘Iunaiteti Siteití.19 Naʻe toe loto foki ke fononga taʻe ‘i ai ha kato pe mā—ko hono fakalea ‘e tahá, ke ‘alu taʻe ‘i ai ha paʻanga, ‘o falala pē ki he angalelei ‘a e kakaí ke nau foaki ha meʻakai mo ha nofoʻanga. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ‘eni kiate ia koeʻuhí ko e taimi naʻe kei tupu hake aí naʻá ne ongoʻi maʻu pē naʻe mahuʻinga ke totongi ‘ene fonongá, ‘o fakaʻaongaʻi ‘a e paʻanga naʻe tokoni ki heʻene tamaí ‘i hono ngāueʻi e faama ‘a e fāmilí. Naʻá ne pehē: “Kuo teʻeki ke u anga ‘i he fakafalala ki ha taha ke maʻu ha meʻakai pe ha nofoʻangá. Kapau ne u teu fononga mamaʻo, naʻe fakapapauʻi ‘e heʻeku tamaí naʻá ku ‘alu mo ha paʻanga lahi ki heʻeku ngaahi fakamolé. Ka ko ‘eni, ‘oku faingataʻa ‘aupito kiate au, he ‘oku kehe ia mei hono akoʻi aú, ke u ‘alu ‘o kole ha meʻa ke u kai mo ha feituʻu ke u mohe ai.”20 Naʻe “loto lahi” ke ne fakahoko,” koeʻuhí pē he naʻá ne ‘osi maʻu “ha ‘ilo fakapapau naʻe fie maʻu ia ‘e he ‘Otuá.”21

Naʻe ‘i ai ha niʻihi ‘o e ngaahi faʻē-tangata, mehikitanga, niʻihi naʻá ne tokouaʻaki pe tuofefineʻaki, pea mo hano ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau ō ki he ngaahi ‘uluaki fakataha naʻe fakahoko ‘e ‘Eletā Sinou ‘i heʻene hoko ko e faifekaú. Naʻá ne pehē ‘i heʻene manatuʻi ‘a e fuofua taimi naʻe malanga aí: “Naʻá ku kei fuʻu mā he taimi ko iá, pea … naʻe hoko ia ko ha meʻa faingataʻa ke u tuʻu hake ‘o malanga ki hoku kāingá mo e kaungāʻapi naʻe ō maí. ‘Oku ou manatuʻi ‘eku lotu meimei ‘aho kakato kimuʻa he pō naʻe pau ke u lea aí. Naʻá ku ‘alu toko taha pē ‘o kole ki he ‘Eikí ke Ne tuku mai ha meʻa ke u leaʻaki. Naʻe toki talamai ‘e hoku mehikitangá ‘i heʻene ‘osí naʻe mei tetetete ia ‘i heʻene sio mai ki heʻeku tuʻu ki ‘olunga ke leá, ka naʻá ku fakaava hoku ngutú, pea ko e meʻa naʻá ku leaʻakí naʻe ‘ikai haʻaku teitei ‘ilo ki ai, ka naʻe talamai ‘e hoku mehikitangá naʻá ku lea lelei ‘i ha vahe tolu ‘e fā ‘o ha houa.”22 Naʻá ne pehē ‘i he loto houngaʻia: “Naʻá ku tui mo ongoʻi ha fakamahino ‘e ueʻi au ‘e ha Laumālie ‘o e fakahaá mo ha meʻa ke u leaʻaki. Naʻá ku kole ‘i he lotu mo e ‘aukai—Naʻá ku fakatōkilalo ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí, ‘o ui kiate Ia ‘i he lotu lahi ke foaki mai ‘a e mālohi mo e fakahā ‘o e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní; pea ko e taimi naʻá ku tuʻu ai ‘i muʻa he fakatahaʻangá, neongo naʻe ‘ikai ke u ‘ilo ha foʻi lea te u ala fai, ko e taimi pē naʻe fakaava ai hoku ngutú ke leá, naʻe nofoʻia moʻoni au ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní, ‘o ne fakafonu hoku ‘atamaí ‘aki ha maama mo ha ngaahi fakakaukau pea mo e lea taau ke fai kiate kinautolú.” 23 ‘I he hokosia e taimi ke mavahe ai mei he feituʻu ko ‘ení, kuó ne ‘osi papitaiso mo hilifakinima haʻane faʻētangata, mehikitanga, niʻihi ‘okú ne tokoua ʻaki pe tuofefine ‘aki, pea mo hano ngaahi kaungāmeʻa tokosiʻi ‘e niʻihi.24

Hili ‘ene vahevahe ‘a e ongoongoleleí mo hono fāmilí mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ne hoko atu leva ‘e ‘Eletā Sinou ‘ene ngāue fakafaifekaú ‘i ha ngaahi kolo lalahi mo ha fanga kiʻi kolo iiki kehe, ‘o ngāue ‘i ha meimei taʻu nai ‘e taha. Naʻá ne fakamatala ‘o pehē, “Lolotonga e ngāue fakafaifekau ko ‘ení, naʻá ku fononga ‘i ha ngaahi potu kehekehe ‘o e Siteiti ko ‘Ohaioó, pea ‘i he lolotonga iá, naʻá ku papitaiso ai ha tokolahi ‘oku nau kei pīkitai pē ki he moʻoní.”25

Naʻe teʻeki fuoloa e foki mai ‘a Lolenisou Sinou mei heʻene ‘uluaki ngāue fakafaifekaú, kuó ne ongoʻi ha holi ke toe malangaʻi ‘a e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē, “Naʻe mafatukituki moʻoni kiate au ‘a e ongo ‘o hoku uiuiʻi fakafaifekaú, peá u fakaʻamu ai ke toe foki ki ai.” 26 Naʻá ne malangaʻi he taimi ko ʻení ‘a e ongoongoleleí ‘i he siteiti ‘o Mīsulí, Kenitakí, mo ‘Ilinoisi pea toe ‘i ‘Ohaiō pē.

Naʻe ‘i ai ha kakai ‘e niʻihi naʻa nau fehiʻa kia ‘Eletā Sinou pea mo e pōpoaki naʻá ne fakahaá. Hangē ko ‘ení, naʻá ne fakamatalaʻi ha meʻa ne hoko kiate ia ‘i Kenitaki ‘i ha taimi naʻe fakatahataha ai ha falukunga kakai ki ha fale ‘o ha taha ke fanongo ki heʻene malangá. ‘I he ‘osi ‘ene malangá, naʻá ne toki ‘ilo naʻe ‘i ai ha niʻihi ‘o e kakaí naʻa nau palani ke ‘ohofi ia ‘i he taimi pē ‘e mavahe aí. Naʻá ne fakamatalaʻi ‘o pehē “lolotonga e fetuiaki ‘a e kakaí” ‘i he loto falé, naʻe ‘i ai ha taha ‘o e kau tangatá “naʻe tau hono nimá ‘i ha taha ‘o e ngaahi kato he konga ki lalo hoku koté ‘o ne fuʻu ʻohovale ai.” ‘I heʻene ongoʻi ha meʻa fefeka he kato ‘o ‘Eletā Sinoú, naʻá ne fakatokanga he taimi pē ko iá ki hono ngaahi kaungāmeʻá ‘oku ‘i ai ha pekenene ‘a e faifekaú. Naʻe tohi kimui ‘e ‘Eletā Sinou ‘o pehē, “Naʻe feʻunga pē ia—naʻe tuku ‘e he kau teu maumau lao ko ‘ení ‘enau ngaahi palani koví.” Naʻe toe pehē ‘e ‘Eletā Sinou mo ʻene katá, “Ko e pekenene ko ia naʻá ne fakatupu ‘enau puputuʻú pea mo hoku maluʻí, ko ‘eku kiʻi Tohi Tapu ʻi hoku kató, ko ha meʻaʻofa mahuʻinga kiate au mei he Pēteliake ‘ofeiná, ko Siosefa Sāmita ko e Lahí [Sr.]”27

Naʻe ‘i ai ha kakai kehe ne nau talitali lelei ‘a ‘Eletā Sinou mo nau tali e pōpoaki naʻá ne vahevahé. Naʻá ne akoʻi ‘i ha nofoʻanga ‘e taha ‘i Mīsuli ha kakai ‘e toko nima naʻe papitaiso ‘i he lotolotonga ‘o e faʻahitaʻu momokó. Naʻe pau ai ke fahi ‘e ‘Eletā Sinou mo ha niʻihi kehe ‘a e ‘aisí kae lava ke ne fakahoko ‘a e ouaú. Neongo ‘a e momokó, naʻe ‘i ai ha niʻihi ‘o e kau uluí “naʻa nau ‘alu hake mei he vaí, pasipasi honau nimá, mo kalanga fakahīkihikiʻi ‘a e ‘Otuá.”28

Naʻe fakahoko ‘a e ongo ‘uluaki ngāue fakafaifekau ‘a ‘Eletā Sinoú mei he faʻahitaʻu failau ‘o e 1837 ki Mē ‘o e 1840. ‘Oku fakafōtunga ‘e ha ngaahi konga ne toʻo mei heʻene ngaahi tohí ‘a e taimi ko ‘eni ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí: “Naʻá ku fakaʻaongaʻi ‘a e toenga ‘o e faʻahitaʻu momokó [‘o e 1838–39] he fonongá mo e malangá, … ‘o kehekehe pē e ngaahi olá, pea mo homau ngaohí —ʻa ia ko e taimi ‘e niʻihi naʻe talitali mātuʻaki fakaʻapaʻapaʻi mo nau fanongo tokanga ‘aupito, pea ‘i he taimi ‘e niʻihi, naʻa nau ngaohikoviʻi mo leakovi; ka naʻe ‘ikai ha taimi naʻe ngaohi koviʻi ai au ‘o kovi ange ‘ia Sīsū, ‘a ia ‘oku ou lau ‘oku ou muimui aí.”29 “ʻI heʻeku vakai atu ki ai he taimi ní ki he ngaahi meʻa naʻe pau ke u fouá, … ‘Oku ou fuʻu ‘ohovale mo fakatumutumu.” 30 “Naʻe ‘iate au ‘a e ‘Eikí, pea naʻe faitāpuekina lahi au ‘i hono fakahoko ‘eku ngāue faingataʻá.”31

Ngāue Fakafaifekau ‘i ‘Ingilaní

‘I he konga kimuʻa ‘o Mē 1840, ne kau fakataha atu ai ‘a Lolenisou Sinou ki he Kāingalotu ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisí, ka naʻe ‘ikai ke nofo fuoloa ai. Naʻe ui ia ke kolosi ‘i he Tahi ‘Atalanitikí ‘o ngāue fakafaifekau ‘i ‘Ingilani, pea naʻe mavahe ai mei Nāvū he māhina pē ko iá. Kimuʻa pea mavahé, naʻe tuku hano taimi ke ‘aʻahi ai ki he fāmili ‘e niʻihi ‘o e kau ‘Aposetolo ‘e toko hiva naʻe lolotonga ngāue ‘i ‘Ingilaní.

Ko e taimi naʻe ‘aʻahi ai ki he fāmili ‘o Pilikihami ‘Iongí, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ‘ikai ke ‘i ai ha meʻa fakafonufonu ‘i honau fale sinoʻi ‘akaú ke tāpuni ʻaki ‘a e ngaahi avaava ‘i he vahavahaʻa ʻo e sinoʻi ‘akaú, pea ‘ikai ai ke nau “malu mei he havilí mo e matangí.” Naʻe helaʻia ‘a Sisitā ‘Iongi koeʻuhí he naʻe toki foki mai mei haʻane kumi ‘enau pulu ki he huʻakau ‘a e fāmilí ka naʻe ‘ikai maʻu. Neongo hono tuʻunga faingataʻaʻiá, naʻá ne talaange kia ‘Eletā Sinou, “Kuó ke mamata ki hoku tūkungá, ka ke talaange ki ai [ki hoku husepānití] ke ‘oua naʻa tokanga, pe kiʻi hohaʻa fekauʻaki mo au—ʻOku ou fakaʻamu ke nofo pē ‘i he malaʻe ‘o ‘ene ngāué kae ‘oua kuo tukuange fakalāngilangi.” ʻI he ongo kia ʻEletā Sinou e “tuʻunga mātuʻaki masivesiva” ʻo Sisitā ʻIongí, naʻá ne fie maʻu ke tokoni: “Naʻe siʻi ʻeku paʻangá—pea ʻikai feʻunga ke ne ʻave au ʻi ha vahehongofulu ʻe taha ʻo e fononga ki heʻeku ngāueʻangá, pea he ʻikai ha founga ʻe lava ke maʻu ai e toengá, pea ko e pō ʻeni kimuʻa peá u fonongá. Naʻá ku toʻo mei hoku kató ha konga ʻo ʻeku kiʻi paʻangá, … ka naʻe ʻikai ke ne fie tali; naʻá ku feinga mālohi ke ne tali, ka ne vilitaki pē ʻi hono fakafisingaʻí—naʻe tō ʻa e paʻangá ki he falikí koeʻuhí he naʻe fakataumuʻa pehē, pea toe ʻuhingá pē he naʻe hoko taʻeʻamanekina, naʻe ngatata e paʻangá ʻi heʻenau ngangana ʻi he vahavahaʻa papá, ʻo ne fakangata ai ʻa e longoaʻá, peá u fetapa fakamāvae ai kiate ia, ʻo u tuku ke ne toki tānaki kinautolu ʻi hano taimi faingamālie.”32

Naʻe fononga ʻa ʻEletā Sinou mei ʻIlinoisi ki Niu ʻIoke, ʻo heka ai ʻi ha vaka ke folau he Tahi ʻAtalanitikí. ʻI he ʻaho ʻe 42 ʻo ʻene folau tahí, ne fepaki e vaká mo ha afā mālohi ʻe tolu. Naʻe kei nonga pē ʻa ʻEletā Sinou mo falala ʻe maluʻi ia ʻe he ʻOtuá, kae takatakaiʻi ia ʻe he kau pāsese manavahē mo tangilaulaú. Ko e taimi naʻe lī taula ai ʻa e vaká ʻi Livapulu ʻi ʻIngilaní, naʻe fonu e loto ʻo ʻEletā Sinoú ʻi he “houngaʻia taupotu taha kiate Ia ʻokú Ne maluʻi mo poupouʻi kinautolu ʻokú Ne ui mo fekauʻi atu ko e kau faifekau ʻo e fakamoʻuí ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.”33

Hili ʻene hoko ko ha faifekau ʻi ʻIngilani ʻi ha māhina nai ʻe fā, ne maʻu ʻe ʻEletā Sinou ha toe fatongia makehe. Naʻe fokotuʻu ia ke hoko ko e palesiteni ʻo e Konifelenisi ʻo Lonitoní, ko ha ui ʻoku meimei tatau mo e palesiteni fakavahefonuá he ʻahó ni. Naʻá ne hoko atu ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, pea naʻá ne toe tokangaʻi foki mo e ngāue ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e kau palesiteni fakakolo, ʻi he ʻēliá. ʻI heʻene ngāue ko ʻeni ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá, naʻá ne faʻa lipooti ai kia ʻEletā Paʻale P. Palati, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e palesiteni ʻo e misioná. Naʻá ne tohi fekauʻaki mo ha kakai tokolahi ne nau “fehuʻi pe te nau maʻu fēfē ʻa e fakamoʻuí,”naʻe toe tohi foki ke ʻi ai ha loki “ke hao ki ai ʻa e kakaí” ʻi he houalotu he Sāpaté, pea mo e “fakafiefia hono papitaiso [ʻo e kau uluí] ki he tākanga ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.” ʻI heʻene vēkeveke mo fakatuʻamelie fekauʻaki mo e ngāué, naʻá ne pehē ai, “Neongo naʻe ʻākilotoa au ‘e he ngaahi angahala kehekehe kotoa pē, ka naʻe kamata ‘a Saione ke tupu fakafokifā, pea ‘oku ou tui he ‘ikai fuoloa kuo hoko ko ha maama ngingila ‘i he koló.”34

Naʻe aʻusia ‘e he Konifelenisi ‘o Lonitoní ha tupulaki lahi ‘i he hoko ‘a ‘Eletā Sinou ko e palesitení. Pea neongo naʻe fiefia ‘a ‘Eletā Sinou ‘i he ola ko ‘ení, naʻe toe fekuki foki mo e ngaahi fatongia fakatakimuʻá. ‘I ha tohi kia ‘Eletā Hiipa C. Kimiplo ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne pehē ai naʻe fakatupu ‘e he ngaahi faingataʻá ni ke ne “fakahoko ‘ene ngāue fakatakimuʻá ‘i ha founga naʻe teʻeki ai ke ne fakahoko kimuʻa.” 35 Naʻá ne talaange kia ‘Eletā Kimipolo: “Naʻá ke talamai mo ‘Eletā [Uilifooti] Utalafi ‘e hoko ‘eni ko ha akoʻanga, he ko e meʻa moʻoni ia ne hokó. … Talu mei heʻeku haʻu ki hení mo e ‘i ai maʻu pē ha meʻa foʻou ‘oku hoko ‘i he Kāingalotú. Naʻe ‘ikai fuoloa ‘ene ‘osi atu ha meʻa kuo hoko mai ha meʻa ‘e taha.” Naʻá ne fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni naʻá ne fakatokangaʻi vave ‘i hono ngaahi fatongia foʻoú: “Naʻe ‘ikai ke u lava ‘o fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻá, [kae ‘oua] kuo tokoniʻi lahi au ‘e he ‘Otuá.” 36 Naʻá ne fakamatalaʻi ha ongo tatau mo ia ‘i ha tohi kia ‘Eletā Siaosi A. Sāmita ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he fanga kiʻi meʻa kuó u lavaʻí naʻe ‘ikai ko au ka ko e ‘Otuá naʻá Ne fakahokó. Ko e meʻa ‘e taha naʻá ku ‘iloʻi kakato ‘i he meʻa ne u fouá ‘i he lolotonga ‘eku fāifeinga ke fakahoko totonu hoku fatongia ko ha faiako ‘i ‘Isilelí, he ‘ikai ke u lava ‘o ‘ilo pe fakahoko ha meʻa ‘iate au pē: Naʻe toe mahino lelei ange foki kiate au he ‘ikai ha Kāingalotu ‘e lava ‘o tupulaki tuku kehe kapau ‘e talangofua ki he ngaahi fakahinohino mo e faleʻi ‘a e kakai kuo ui ke nau pule ‘i he Siasí. ‘Oku ou tui pau kapau te u tauhi ‘a ‘Ene ngaahi fekaú, ‘e poupouʻi mo tokoniʻi au ‘e he ‘Eikí ‘i hoku fatongiá. … Te Ne foaki mai kiate au ‘a e mālohi ke faleʻi ‘i he māʻoniʻoni pea ‘i he laumālie ‘o e fakahaá, kapau te u ‘aʻeva ‘i he anga-fakatōkilalo ‘i Hono ‘aó.”37

Makehe mei heʻene malangaʻaki ‘a e ongoongoleleí mo hoko ko e palesiteni ‘o e Konifelenisi ‘o Lonitoní, ne toe faʻu ‘e ‘Eletā Sinou ha tohi fakalotu pe tohitufa, ke tokoni ki he kau faifekaú ‘i hono fakamatalaʻi ‘o e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻe liliu kimui mai ‘a e tohi fakalotu ko ‘eni naʻe ui Ko e Founga pē Taha ke Fakamoʻui Aí (The Only Way to Be Saved, ki ha ngaahi lea-fakafonua kehekehe ‘i he konga hono ua ‘o e senituli 19.

Naʻe ngāue ‘a ‘Eletā Sinou ‘i ‘Ingilani ‘o aʻu ki Sānuali 1843. Kimuʻa pea mavahé, naʻá ne fakahoko ha ngāue naʻá ne maʻu meia Palesiteni Pilikihami ‘Iongi. Naʻá ne hiki ‘i he tafaʻaki ‘o e peesi ‘i heʻene tohinoá ‘a ‘ene lau tuʻo taha pē ki he ngāue ko ‘ení: “Foaki ha Tohi ‘a Molomona ‘e ua kia Kuini Vikatōlia mo Pilinisi ‘Alipate ‘i he kole ‘a Palesiteni B. ‘Iongi.”38

Ko e taimi naʻe mavahe ai ‘a ‘Eletā Sinou mei ‘Ingilaní, naʻá ne taki mai ha kulupu ‘o ha Kāingalotu ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní naʻe hiki ki Nāvū. Naʻá ne hiki ‘i heʻene tohinoá: “Naʻá ku tokangaʻi ha kulupu ‘o ha toko uangeau nimangofulu, ko hanau tokolahi ko haku ngaahi kaungāmeʻa mamae ne nau hū mai ki he fuakavá ‘i he lolotonga ‘o ‘eku takí. ʻOku mātuʻaki fakafiefia ‘a e tuʻunga ‘o ‘eku toe kolosi he ‘ōsení mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻi hono fakafehoanaki atu ki he taha naʻá ku fakahoko taʻelata ʻi he taʻu ʻe ua mo e konga kimuʻá.”39 Naʻe fakafōtunga ʻe he meʻa ne aʻusia ʻe ʻEletā Sinou he vaka ko e Suenitoní (Swanton) ʻene pōtoʻi fakatakimuʻá pea mo ʻene tui ki he ʻOtuá. Ko e toʻo e fakamatala ko ʻení mei heʻene tohi-noá:

“Naʻá ku ui fakataha mai ʻa e [Kāingalotú] pea ʻi heʻemau lototahá naʻá ku fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi vahe lalahi mo ha ngaahi vahe iiki, pea mo fokotuʻu ʻa e kau taki totonú ki ai takitaha, pea fokotuʻu mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki he founga hono taki ‘o e kau folaú. Naʻá ku toki ‘ilo ne ‘i ai ha kau Taulaʻeiki Lahi, pea mo ha Kaumātuʻa ‘e tolungofulu nai naʻe ‘iate kimautolu, pea ‘i heʻeku ‘ilo ‘a e holi fakanatula ‘a ha Kaumātuʻa tokolahi ke fai ha faʻahinga meʻa pē ke nau kiʻi ‘iloa ai, pea kapau he ‘ikai ke lava ia ‘i he founga ko ‘eé kuo pau ke lava ia ‘i ha founga kehe, naʻá ku pehē ai ‘e lelei ange ke u fokotuʻu ‘e au ‘a e founga ‘oku totonu ke nau faí; pea ‘i heʻene peheé, naʻá ku fokotuʻu leva ‘a e tokolahi taha naʻe lavá ki he ngaahi tuʻungá takitaha pea ‘ai ke nau fatongiaʻaki kotoa. Naʻe fakataha ‘a e kau folaú kātoa ‘i he efiafi kotoa pē ‘o e uiké; fai mo e ngaahi fakataha he Sāpaté pea mo maʻu ‘a e sākalamēnití.

“Naʻe hangē naʻe fakamamaʻo mo fakalongolongo ‘a e ‘eikivaká, ‘a ē naʻá ku fakaʻamu ke ma vāofi mo mahení … Naʻe lava pē ke u tala naʻe tāufehiʻa kiate kimautolu.—Ko e ‘osi pē ‘eni ha uike ‘e ua ‘o ‘emau folaú, pea ‘i he lolotonga iá ne ‘ikai ke hoko ha faʻahinga meʻa fēfē ‘o kehe mei he ngaahi meʻa angamaheni ‘i tahí, kae tālunga e hoko mai e meʻa ko ‘ení.

“Naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki ki he setuata ‘a e ‘eikivaká, ko ha talavou Siamane, ne tuʻu fakatuʻutāmaki ke mole ai ‘ene moʻuí. ‘I heʻene hoko ko ha talavou angatonu, fakakaukau lelei, o falalaʻangá, pea ‘osi ngāue mo e ‘eikivaká ‘i ha ngaahi folau kehe, naʻá ne maʻu ai ha ‘ofa lahi mei he ‘eikivaká, kau ‘ōfisá pea mo e kau kauvaká; naʻe fuʻu ofi foki mo e Kāingalotú ki ai. Pea ‘i he ngalingali ko ia ‘e maté … ne tupu ai ha ongoʻi fakameʻapangoʻia mo ha loto mamahi ‘i he vaká kotoa.

“Naʻe fānoa e totó ‘i hono ngutú, fakataha mo haʻane tete lahi [hangē ha mahakimoá]. Fāifai pea aʻu ki ha tuʻunga kuo mole ai e ‘amanaki kotoa ki siʻene moʻuí, ‘i he hili hano ‘ahiʻahiʻi ha ngaahi faitoʻo kehekehe kae ‘ikai pē felave. Naʻe kole ‘e he ‘eikivaká ‘a e kau kauvaká ke nau hū tahataha ki he lokí kimuʻa pea nau toki ō ‘o mohé ke lea fakamāvae ki ai; ‘a ia naʻe fakahoko ‘i he ‘amanaki he ‘ikai toe siʻi moʻui ki he pongipongi hono hokó. Naʻe lahi ha ngaahi fofonga ne loʻimataʻia ‘i heʻenau foki mei he lokí.

“Naʻe fakahā ange ki ai ‘e Sisitā Mātini [ko ha taha ‘o e Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní he vaká] lolotonga haʻane tangutu ‘i hono veʻe mohengá ‘a ‘ene fakaʻamu ‘e lava ‘o ui au ke u faingāue ki ai pea mahalo ‘e lava ke fakamoʻui ai. Naʻá ne loto fiefia ki he meʻá ni. Naʻá ku lolotonga mohe au ‘i ha tuliki he vaká ‘i he aʻu mai ‘a e fekaú, ko e hongofulu mā ua tuʻuapoó ia. Naʻá ku tuʻu leva ‘o fononga atu ki he lokí, [pea] ‘i heʻeku fononga atú ne u fetaulaki ai mo e meti ‘uluakí, ko e toki ‘osi pē ia ‘ene ‘aʻahi ki ai. Ko ‘ene fakalaka hake pē ‘iate aú, ‘o fetaulaki mo Misa Siteinesi (Staines) ‘o ne talaange ki ai ko Misa Sinou ē ‘oku hū atu ke hilifakinima ki he setuatá. Naʻá ne talaange (‘i ha leʻo mamahi), ‘ʻKa he ʻikai pē hano toe ‘aonga; kuo ‘osi pē meʻa kotoa he talavoú ni. ʻPehē ange leva ‘a ‘Eletā Siteinesi, ‘ʻOi, ‘e lava ‘e he ‘Eikí ‘o fakamoʻui ia ‘i he hilifaki ‘o e nimá.ʻ ‘… Tali mai ‘e he taha folau tahí ni ‘i he loto tauʻatāina, “ʻOku ke pehē ‘e lava?ʻ

“ʻI heʻeku fononga atú ne u fetaulaki ai mo e ‘eikivaká ‘i he matapā ki he lokí, naʻe hangē naʻe tangí. Pehē mai ia, ‘Misa Sinou, ‘oku ou fiefia ‘i hoʻo haʻú, neongo he ‘ikai hano toe ‘aonga, he ‘e vavé ni pē siʻa mālōlō ‘a e setuatá.ʻ Naʻá ku hū atu ki siʻono lokí ‘o tangutu hono veʻe mohengá. Naʻe tauʻaki ‘ene mānavá ‘o hangē ha taha ‘oku maté. Naʻe ‘ikai toe lava ‘o lea leʻo lahi, ka naʻá ne fakamahino mai ‘ene fakaʻamu ‘oku totonu ke u faingāue ange ki aí. Naʻe mahino naʻe ‘i ai siʻano uaifi mo ha kiʻi fānau ‘e toko ua ‘i Hemipeki ‘i Siamane, naʻa nau fakafalala mai ki ai heʻenau ngaahi fiemaʻú. Hangē naʻe tokanga lahi kiate kinautolú.

“Naʻá ku hilifaki leva hoku ongo nimá ki hono ‘ulú, pea ‘ikai hano taimi e ‘osi ‘eku faingāue ki aí kuo tuʻu ia ‘o tangutu, pasipasi hono nimá mo kalanga fakafetaʻi ki he ‘Eikí ‘i hono fakamoʻuí: ne tuʻu mei hono mohengá [‘o] hū ki tuʻa mei he lokí ‘o ‘eva takai he funga vaká.

“Naʻe ofo ‘a e taha kotoa ʻi he pongipongí ke mamata kuo moʻui ʻa e setuatá, pea naʻa nau ofo ke mamata ʻoku lava ʻo ʻalu takai ʻo fakahoko ʻene ngāue anga-mahení. Naʻe fakapapau ʻa e kau folau tahí takitaha ko ha mana ʻeni; naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ko e mana moʻoni, pea faaitaha fiefia mo fakamāloʻia ʻa e ʻEikí; naʻe tui moʻoni ki ai ʻa e ʻeikivaká mo houngaʻia lahi, pea taha leva hono lotó mo kimautolu talu mei ai. Naʻá ne fakangofua mai ha meʻa pē naʻá ne lava ke foaki ʻi hono mālohí, pea naʻá ne tokangaʻi maʻu pē ʻemau ngaahi fiemaʻú; kau ʻi heʻemau ngaahi fakatahá kotoa, pea fakatau mo lau ʻemau ngaahi tohí. Naʻe fai ʻe he metí ʻa e meʻa tatau, pea ʻi heʻeku mavahe meiate kinautolu ʻi Niu ʻŌliní [Luisiana,] naʻa nau palōmesi mai te nau papitaiso. Naʻá ku toki maʻu ha tohi mei he meti pulé ʻi ha ʻosi nai ha taʻu ʻe taha mei ai, ʻo fakahā mai kuo nau … ʻosi fakahoko ʻenau palomesí. Naʻe fakahā foki ʻe he ʻeikivaká ʻa ʻene fakakaukau ke kau ki he ongoongoleleí ʻi ha taimi he kahaʻú pea nofo mo e Kāingalotú. Naʻe papitaiso ʻa e setuatá ʻi heʻemau tūʻuta ki Niu ʻŌliní; pea ʻi heʻemau māvaé naʻá ne foaki mai ha meʻaʻofa ko ha Tohi Tapu, ʻoku ou kei tauhi pē he taimí ni.”40

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sinou: “Naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau kauvaká ne nau tangi ʻi heʻemau māvae ʻo hifo mei he Suenitoní. Ko hono moʻoní, ne mau maʻu kotoa ha loto ʻaʻapa.”41 Naʻe heka vaka heni ʻa ʻEletā Sinou mo e Kāingalotú mei Niu ʻŌlini ʻo folau hake ʻi he Vaitafe Misisipí. Ne nau tūʻuta ki Nāvū he ʻaho 12 ʻo ʻEpeleli 1843.

Līʻoa Taʻe-tuku ki he Ngāue ʻa e ʻEikí

Hili ʻene hoko ko ha faifekau taimi kakato he konga lahi ʻo e taʻu ko ʻeni ʻe fitú, ne fakatokangaʻi ʻe Lolenisou Sinou ha ngaahi faingamālie ke kiʻi fetongi ʻene ngāué. ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1843–44, ne foaki ange ai ʻe he kau talāsiti ʻo ha ako fakalotofonua ha ngāue ke hoko ko ha faiako. Naʻá ne tali ʻeni, neongo naʻá ne ʻilo ko e tokolahi ʻo e fānau akó naʻa nau pōlepole ʻaki hono ngaohikoviʻi ʻo e kau faiakó mo hono maumauʻi ʻo e ngaahi ʻapi akó.” Naʻá ne pehē ai ko e founga pē ke maʻu ai e fakaʻapaʻapa ʻa e fānau akó ko hono fakaʻapaʻapaʻi kinautolu. Naʻe fakamatalaʻi ʻe hono tuofefine ko ʻIlisá: “Naʻe lea ki he tamaiki tangata koiá ʻo hangē ko e kau tangata fakaʻapaʻapaʻi lahi tahá kinautolu. … Naʻe ngāue mālohi moʻoni ke nau ʻiloʻi ʻoku mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu pea ko ʻene fakaʻamú ke hoko atu ʻenau akó”. … Naʻe holo he foungá ni, ʻo e angaʻofá mo e fakalotolahiʻí, ʻa honau lotó—maʻu mo ʻenau falalá, pea ʻi heʻene faʻa kātaki mo ngāue taʻe-tukú, ne liliu ai ʻa e kau ako taʻemangoí ni ʻo hoko ko ha fānau ako kuo liliu mo fakaʻapaʻapaʻi; pea ʻi he teʻeki ai ʻosi ʻa e faʻahitaʻu fakaakó, kuo nau hoko ko ha fānau ako mālohi, ʻi ha fakalakalaka taʻe-ʻamanekina.”42]

Naʻá ne maʻu ʻi he 1844 ha ngāue faka-Siasi foʻou. Naʻe fokotuʻu ia ke fononga ki ʻIlinoisi ʻo tokangaʻi e fili ʻo Siosefa Sāmita ke palesiteni ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe taʻe-fiemālie ʻa e Palōfitá ʻi he anga ʻo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea naʻe ʻosi tohi ki he kau fakafofonga ki he tuʻunga tala palesitení ke ʻiloʻi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí. ʻI heʻene taʻe-fiemālie ki heʻenau ngaahi talí, naʻá ne pehē leva ke feinga ā ki he tuʻunga fakapalesitení.

Naʻe fokotuʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Lolenisou Sinou mo ha niʻihi ke nau faʻu ke “fokotuʻu ha faʻunga fakapolitikale ʻi he siteiti ko ʻOhaioó ke tuʻuaki ʻa Siosefa ki he tuʻunga faka-Palesitení.”43 ʻI hono fakahoko ʻení, naʻa nau ʻai ai ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngaahi founga ne maumauʻi ai e totonu fakakonisitūtone ʻo e Kāingalotú. Naʻe pehē ʻe Lolenisou naʻá ne maʻu ha “taimi mātuʻaki mālie.”44 Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau fakafepakiʻi fefeka e fili ʻa e Palōfitá, ka ne ʻi ai ha niʻihi ne nau ongoʻi ʻe lava ʻe Siosefa Sāmita ʻo taki ʻa e puleʻangá ke lelei mo tuʻumālie.

“ʻI he lolotonga ‘o e taimi ko ‘eni ‘o e ngaahi fakafepakí,” ne pehē ‘e Lolenisou Sinou, “naʻe fakafokifā pē kuo tuʻu ‘eku fakalakalaká, ‘i ha fakamatala ne fakapapauʻi ki hono fakapoongi ‘o e Palōfitá mo hono tokoua ko Hailamé.”45 Naʻe foki “loto mamahi” leva ki Nāvū. 46

Naʻa mo e lolotonga ʻo e taimi fakamamahí, naʻe kei ngāue mālohi pē ʻa e Kāingalotú ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea hangē ko hono fakamatalaʻi ki mui ʻe Lolenisoú, “Naʻe fakalakalaka kimuʻa ʻa e puleʻangá ʻi he fakahinoino ʻa e ʻOtua Māfimafí.”47 Naʻa nau kei hoko atu pē ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí mo fefakamālohia ʻaki, pea naʻa nau ngāue fakataha ke fakaʻosi hono langa ha temipale ʻi he koló.

Ko e taimi naʻe fakataha kātoa ai ʻa Lolenisou mo e Kāingalotú ki Nāvuú, kuo ʻosi fakapapau ia he ʻikai pe teitei mali, kae fili ia ke foaki ʻene moʻuí ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ki mui ʻe hono tuofefine ko ʻIlisá, “Ko ʻene holi moʻoní ke foaki hono taimí, ngaahi talēnití, pea mo ʻene meʻa kotoa pē ki he ngāué.” Naʻá ne ongoʻi ʻe hanga ʻe he moʻui fakafāmilí ʻo “fakasiʻisiʻi hono ʻaonga” ʻi he ngāue ʻa e Eikí.48

Naʻe kamata ke liliu e fakakaukau ʻa Lolenisou ki he malí mo e fāmilí ʻi he 1843 ʻi ha taimi naʻe talanoa toko taha ai mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Palōfitá ki he fakahā naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e mali tokolahí. Naʻá ne talaange kia Lolenisou, “ʻE fakaʻataʻatā ʻe he ʻEikí ho halá ke ke maʻu mo talangofua ki he fono ʻo e Mali Faka-Silesitialé.”49 ʻI he faleʻi ko ʻení, naʻe kamata leva ke mahino kia Lolenisou ko e malí ko ha fekau ia ʻa e ʻEikí mo ha konga mahuʻinga ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he 1845, ne fakahoko ai ʻa Lolenisou Sinou ʻa e mali tokolahí, ʻo hangē ko hono malangaʻi he Siasí he taimi ko iá, ʻo mali mo Sālote Sikuea (Charlotte Squires) pea mo Mele ʻEitalini Koutati (Mary Adaline Goddard). Naʻe toe fakamaʻu ia kimui ange mo ha kakai fefine kehe. Naʻe hoko ʻene anganofo ki hono ngaahi uaifí mo ʻene fānaú ko e konga ia ʻo ʻene līʻoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Naʻe hoko atu hono langa ʻe he Kāingalotú e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi Nāvuú, ka naʻe toe pehē pē foki mo e fakatangá. ʻI Fēpueli 1846, ʻi he faʻahitaʻu-momokó.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Kāingalotú ke Tānaki ʻi he Teleʻa Ano Māsimá

Neongo naʻe mavahe fakataha ʻa Lolenisou Sinou mo hono fāmilí mo e Kāingalotú, naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá pea nau toki aʻu ki he Teleʻa Ano Māsimá ʻi he tūʻuta ʻa e fuofua kau fonongá ki aí. Naʻa nau nofo pē ʻi ha ngaahi nofoʻanga fakataimi heʻenau fonongá ʻo tatau mo ha tokolahi ʻo e kau fuofua Kāingalotu paioniá. Naʻe nofo taimi nounou ʻa Lolenisou mo hono fāmilí ʻi ha nofoʻanga ʻi ʻAiouā naʻe ui ko e Ngoue ʻAkaú (Garden Grove), ʻo nau langa ai ha fanga kiʻi fale sinoʻi ʻakau maʻá e Kāingalotu naʻe muimui maí. Naʻa nau hiki mei ai ki ha nofoʻanga naʻe ui ko Mauni Pisikā (Mount Pisgah), ʻi ʻAiouā ai pē.

Naʻe ngāue ʻa Lolenisou mo hono fāmilí pea mo e toenga ʻo e Kāingalotu ʻi Mauni Pisikaá ke maʻu ʻenau ngaahi fiemaʻú pea mo e fie maʻu ʻa kinautolu ʻe muimui mai ʻi honau tuʻá ki he Teleʻa Ano Māsimá. Naʻa nau langa ha ngaahi fale sinoʻi ʻakau pea aʻu ʻo nau tō mo tauhi ha ngoue, neongo ne nau ʻilo ʻe utu ia ʻe ha kakai kehe. Lolotonga honau taimi ʻi Mauni Pisikaá, naʻe ui ai ʻa Lolenisou ke hoko ko e taki ʻo e nofoʻangá. ʻI he taimi naʻe uesia ai ʻe he mamahí, mahakí, pea mo e mate ʻa e kakaí, kau ai mo siʻono fāmilí, ne ngāue faivelenga ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ha ʻamanaki lelei, ke nau fefakamālohia ʻaki, pea mo nau kei talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.50

Naʻe fakahinohino mavahe mei Mauni Pisikā ʻo fononga ki he Teleʻa Ano Māsimá. Naʻe toe ʻoange kia Lolenisou ha tuʻunga fakatakimuʻa, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne hoko ko ha taki ki ha ngaahi kaungā fononga paionia. Naʻe tūʻuta mai ʻa e ngaahi kaungā fononga ko ʻení ki he Teleʻa Ano Māsimá ʻi Sepitema 1848.

Hoko ko ha Mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

ʻI he ʻaho 12 ʻo Fēpueli 1849, ne maʻu ai ʻe Lolenisou Sinou ha pōpoaki naʻe fie maʻu ke kau ki ha fakataha ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe tuku leva ʻa e meʻa naʻá ne faí kae ʻalu ki he fakatahá, ka naʻe ʻosi kamata ia. Naʻá ne fifili ʻi heʻene ʻalú pe ko e hā naʻe fie maʻu ai ia ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne puputuʻu—naʻa kuo tukuakiʻi ia ʻi haʻane fai ha meʻa hala? ʻI heʻene ʻilo naʻe faivelenga ʻi hono fakahoko hono fatongiá, naʻá ne tekeʻi leva ʻa e hohaʻa ko iá. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe fakatatali kiate iá. ʻI heʻene aʻu atú, naʻe ʻohovale ke ʻilo kuo ui ia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e kōlomú. ʻI he fakataha tatau pē ko iá, naʻe fokotuʻu ai ia mo ha toko tolu kehe—ʻEletā Sālesi C. Lisi (Rich), ʻEletā Felengilini D. Lisiate, pea mo ʻEletā ʻIlesitasi Sinou, ko hano kāinga mamaʻo—ko e kau ʻAposetolo.51

Ko hono fakanofo ko ia ʻo Lolenisou Sinou ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló naʻá ne fakamahinoʻi e toenga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe hanga ʻe hono ui ke hoko ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 107:23) ʻo tokoniʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne faí. Naʻá ne fakahā kimui ange ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻo ha ʻAposetolo ʻo pehē:

“ʻUluakí, kuo pau ke maʻu ʻe ha ʻAposetolo ha ʻilo Fakalangi, ʻi ha fakahā mei he ʻOtuá, ʻoku moʻui ʻa Sīsū—pea ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtua moʻuí.

“Uá, kuo pau ke fakamafaiʻi fakalangi ia ki he talaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ha tefitoʻi moʻoni Fakalangi ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, fakaʻilo mai Hono finangaló mo ʻEne ngaahi taumuʻá, taki ki he moʻoni kotoa pē, mo fakahā ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko maí, ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he Fakamoʻuí.

“Tolú, ʻoku fakamafaiʻi ia ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ke ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ē ʻoku fakamoʻoniʻi ki he fakafoʻituituí ʻi ha fakamoʻoni Fakalangí. Ko ha lauiafe ʻo e kakai ʻoku nofo he taimí ni ʻi he teleʻa ko ʻeni ʻo e ʻotu moʻungá, ne nau maʻu ʻa e ngaahi ouaú ni tuʻunga heʻeku malangaʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻoku nau hoko ko ha kau fakamoʻoni moʻui ki hono moʻoni ʻo e lea ko ʻení.”52

Makehe mei he ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻo hono uiuiʻí, ne toe maʻu ʻe ʻEletā Sinou ha tui lahi ki he ʻuhinga moʻoni ʻo ʻete hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko kimautolu, ko e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo mau tukupā ke mau foaki e meʻa kotoa pē te ne ala tohoakiʻi ‘emau tokangá mei homau fatongiá, koeʻuhí ke mau taha ‘o hangē ko e taha ‘a e Kau Palesitenisī [‘Uluakí], pea mo ‘uuni fakataha ‘e he tefitoʻi moʻoni ‘o e ‘ofa ‘okú ne fakatahaʻi ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá mo e Tamaí.”53

‘I he mahino ko ‘eni ki ai hono uiuiʻi fakahangatonú pea mo e misiona ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, ne fakatapui leva ‘e ‘Eletā Lolenisou Sinou ‘ene moʻuí ke tokoni ki hono langa hake ‘o e puleʻanga ‘o e ‘Otuá he māmaní. Naʻá ne tali ‘a e ui ke ngāue ‘i ha ngaahi founga kehekehe pea ‘i ha ngaahi feituʻu kehekehe.

Ko e Misiona ‘Ītalí

Lolotonga e konifelenisi lahi ‘o ‘Okatopa 1849, ne ui ai ‘a ‘Eletā Sinou ke ne fokotuʻu ha misiona ‘i ‘Ītali. Pea neongo naʻe ‘ikai maheni mo e fonuá mo hono ngaahi ‘ulungaanga fakafonuá pea mo e leá, naʻe ‘ikai momou ke ne tali ‘a e uiuiʻí. Teʻeki ke ‘osi ha uike ‘e ua mei he ‘osi ‘a e konifelenisí, kuó ne mateuteu ke folau, ko e hili ia e fai hono lelei tahá he fokotuʻutuʻu ha tokoni maʻa hono ngaahi uaifí mo e fānaú ‘i he lolotonga ‘o ‘ene mavahé.

‘I heʻene fononga mo ha kau faifekau kehe ki he fakahahake ‘o e ‘Iunaiteti Siteití, ‘a ia te nau heka vaka ai ‘o kolosi he Tahi ‘Atalanitikí, naʻe foki ‘ene fakakaukaú ki hono fāmilí pea mo e kakai ‘e vavé ni haʻane tokoni ki aí. ‘I ha tohi naʻá ne fai ki hono tuofefine ko ‘Ilisá, naʻá ne pehē ai: “ʻOku tuifio ha ngaahi ongo kehekehe ‘i hoku ‘atamaí. … Naʻe fakavavevaveʻi kimautolu ke mau mamaʻo pea mo toe mamaʻo ange mei he makineti mālohí—ʻAPI! ka ne mau ‘ilo ko e ngāue ne mau fakakaungatāmaki aí ko hano ‘oatu ‘o e māmá kiate kinautolu ‘oku nofo ‘i he fakapoʻulí, pea ‘i he Teleʻa ‘o e Malumalu ‘o e Maté, pea fakafonu ai homau lotó ‘aki e ‘ofá, pea holoholoʻi leva homau loʻimatá.”54

Naʻe aʻu ‘a ‘Eletā Sinou mo hono ngaahi kaungā-hoá ki Sīnoa ‘i ‘Ītali ‘i Siulai 1850. Naʻe lava ke nau ‘ilo ‘e tuotuai pē fakalakalaka e ngāue ‘a e ‘Eikí. Naʻe tohi ai ‘e ‘Eletā Sinou: “ʻOku ou toko taha pea ko ha muli au ‘i he kolo lahí ni, maile ‘e valuafe mei hoku fāmili ‘ofeiná, ‘o ʻākilotoa ‘e ha kakai ‘oku ‘ikai ke u maheni mo ‘enau tōʻongá mo ‘enau ākengá. Kuó u haʻú ke fakamāmaʻi honau ‘atamaí, mo fakahinohinoʻi kinautolu ‘i he ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘o e māʻoniʻoní; ka ‘oku ‘ikai ke u ‘ilo ha faʻahinga founga ‘e lava ai ke fakahoko ‘a e taumuʻá ni. ‘Oku fakapōpōʻuli ‘a e meʻa kotoa ki he kahaʻú.” ‘I heʻene hohaʻa ki he ngaahi angafai fakavalevale, … faiangahala, fakapoʻuli kuo matolu, pea mo e talatupuʻa” ‘a e kakai ne ui ke tokoni ki aí, naʻá ne tohi ai ‘o pehē: “Naʻá ku kole ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ‘afio mai ki he kakaí ni ‘i he ‘aloʻofa. ‘E ‘Eiki, tuku muʻa ke nau hoko ko e fakamaʻunga ‘o Hoʻo ‘ofá, koeʻuhí ke ‘oua naʻa nau ‘auha kotoa. Fakamolemoleʻi muʻa ‘enau ngaahi angahalá, pea tuku ke nau tali au ‘i honau lotolotongá, koeʻuhí ke nau lava ‘o ‘iloʻi ‘a e ‘Afioná, mo ‘iloʻi naʻá Ke fekauʻi mai au ke fokotuʻu Ho Puleʻangá. … Kuo ‘ikai ‘apē ke ‘i ai Hao kakai fili ‘i he kakaí ni ‘a ia kuo fekauʻi mai au ki aí? Taki muʻa au kiate kinautolu, pea ‘e maʻu ‘e ho huafá ‘a e nāunaú tuʻunga ‘ia Sīsū ko Ho ‘Aló.”55

Naʻe maʻu ‘e ‘Eletā Sinou ‘a e “kakai fili” ko ‘ení ‘i he lotolotonga ‘o ha falukunga kakai naʻe ui ko e Kau Uolotení (Waldenses). Naʻe nofo ‘a e kakai Uolotení ‘i ha teleʻa he ‘otu moʻungá ‘i he feituʻu Pitimoní, ki he fakatonga ‘o e kauʻāfonua ‘o ‘Ītali mo Suisalaní pea ki he fakahahake ‘o e kauʻāfonua ‘o ‘Ītali mo Falaniseé. Naʻe fakatangaʻi ‘enau ngaahi kuí mo tuli mei he feituʻu ki he feituʻu koeʻuhí ko ‘enau tui ki he mafai ‘o e Kau ‘Aposetolo he kuonga muʻá mo ‘enau loto ke muimui ‘i he ngaahi akonaki ‘a e kau ‘Aposetoló kae ‘ikai kau ki he ngaahi tui fakalotu ‘o e taimi ko iá.

‘I ha tohi kia Palesiteni Pilikihami ‘Iongi, naʻe pehē ai ‘e ‘Eletā Sinou ne tofanga ‘a e kakai Uolotení ‘i ha ngaahi taʻu lahi ‘o e “taʻe-‘iló mo e anga taʻeʻofá” ka “ne nau tuʻu taʻe ueʻia, ‘o meimei tatau mo e ngaahi makatuʻu ‘oku faʻaki ai ‘a e peaú ‘i he tahi hoú.” Kae kimuʻa pea tūʻuta atu ‘a e kau faifekau ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ki ‘Ītalí, naʻe kamata ke maʻu ‘e he kakai Uolotení ha “vahaʻa taimi melino moʻoni,” pea naʻe hangē ne nau maʻu ha tauʻatāina fakalotu lahi ange ‘i he toengá ‘i ‘Ītali. Naʻá ne pehē, “Ko ia, naʻe toki fakaava pē ‘a e halá ‘i ha kiʻi vahaʻa taimi nounou kimuʻa pea fokotuʻu ‘a e misioná, pea ‘oku ‘ikai ha toe konga ia ‘o ‘Ītali ‘oku puleʻi ‘e ha faʻahinga lao lelei pehē.”

‘I heʻene fie ‘ilo lahi ange ki he kakai ko ‘ení, ne ‘alu ai ‘a ‘Eletā Sinou ki ha laipeli ke kumi ha tohi fekauʻaki mo kinautolu. Naʻá ne fakamatalaʻi: “Naʻe talamai ‘e he tauhi laipeli naʻá ku kole ki aí ‘oku ‘i ai haʻane tohi fakamatala ki he meʻa naʻá ku fie maʻú, ka kuo toki ‘avé ni atu ia. Naʻe teʻeki ke ‘osi lelei ‘ene leá kuo hū mai ha fefine mo e tohí. Pehē mai leva ia [tauhi laipelí], “Tamani, ko ha tūkunga faikehe moʻoni ‘eni, naʻe toki ‘eké ni mai ‘e he matāpule ko ‘ení ‘a e tohí.ʻ Naʻe ‘ikai hano taimi kuó u tui kuo feʻunga ‘a e kakaí ni ke ‘uluaki akoʻi ki ai ‘a e Ongoongoleleí ‘i ‘Ītali.”56

Naʻe loto vēkeveke ‘a ‘Eletā Sinou mo hono kaungā-ngāué ke malangaʻi ‘a e ongoongoleleí ‘i he feituʻu Pitimoní, ka ne nau ongoʻi ‘oku totonu ke nau fakahoko tokanga, ‘o tanumaki ‘a e anga fakakaumeʻá mo fakahaaʻi ki he kakaí ‘e lava ke nau falalaʻanga. Ko e taimi ne nau ongoʻi ai kuo nau fokotuʻu ha fetuʻutaki lelei mo e kakaí, ne nau kaka leva ‘i ha moʻunga ofi mai pē, hiva “fakafetaʻi ki he ‘Otua ‘o e Langí,” mo fakahoko ha lotu, ‘o fakatapui ‘a e fonua ko ‘Ītalí ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻa nau toe fakahaaʻi foki ‘a ‘enau līʻoa fakafoʻituitui ki he ngāué, pea fakahoko ‘e ‘Eletā Sinou ha ngaahi tāpuaki fakataulaʻeiki ki hono ngaahi kaungā-ngāué ke tokoni ‘i honau ngaahi fatongiá. Naʻe ongo kiate ia ‘a e meʻa ne nau aʻusia ‘i he moʻungá, pea ui ai ‘e ‘Eletā Sinou ‘a e feituʻu ko iá ko e Moʻunga Pilikihami (Mount Brigham).57

Pea naʻa mo e ‘osi ‘o e meʻa ko ‘ení, ‘o meimei ‘osi ha māhina ‘e ua, mo e teʻeki pē ke fie kau ha taha ia ki he Siasí. ‘I he ‘aho 27 ‘o ‘Okatopa 1850, ne fiefia ‘a e kau faifekaú ke fāifai pea nau mamata ‘i he ‘uluaki papitaiso mo e hilifaki nima ‘i ‘Italí.58 Naʻe fakamatala ‘e ‘Eletā Sinou kimui ange: “Ko e ngāué heni ‘oku tuai mo fakataʻeoli. … Neongo ia, kuo ‘osi fokotuʻu ‘a e Siasí. Kuo ‘osi tō ‘a e fuʻu ‘akaú pea ‘oku mafola hono ngaahi aká.”59

Naʻe misi ‘a ‘Eletā Sinou ‘i ha pō ‘e taha ‘i ha misi, ‘a ia naʻe tokoni ke mahino ki ai hono misiona ‘i ‘Ītalí. Naʻe sio ‘i heʻene misí ‘oku nau toutai mo hano ngaahi kaungāmeʻa. Naʻá ne pehē, “Ne mau fiefia ke vakai ki ha ngaahi fuʻu ika lalahi mo fakaʻofoʻofa ‘i he fukahi tahí, ‘o takatakai ‘iate kimautolu, ‘o aʻu atu ki he mamaʻó. Ne mau mamata ki ha kakai tokolahi ‘oku ‘aʻau honau kupengá mo ‘enau nailoní; ka naʻe hangē naʻa nau tuʻu maʻu kotoa peé; ka mau ngaʻunu taʻetuku takai pē kimautolu. ‘I haʻamau fakalaka atu ‘i ha taha ‘o kinautolu, kuó u fakatokangaʻi kuo maʻu ha mataʻiika ‘i heʻeku mātaʻú, pea naʻá ku pehē, mahalo, te ne uesia e loto ‘o e tangata ko ‘ení, he naʻe hangē naʻe homo ia mei hono nimá; ka neongo ia, ne mau hoko atu pē, ‘o aʻu mai ki ha matātahi. Naʻá ku fusi mai leva ‘eku nailoní, pea naʻá ku ‘ohovale mo ongoʻi mā lahi ‘i he fuʻu valevale ‘o ‘eku mataʻiiká. Naʻá ku fakakaukau ‘oku mātuʻaki faikehe, he ‘i he lotolotonga ‘o ha fanga ika matamata-lelei lahi fau peheé, kuó u maʻu ha faʻahinga ika fuʻu valevale pehē. Ka ne mole kotoa ‘eku taʻe-fiemālié ‘i he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai ko hono tuʻunga leleí naʻe taʻe-fakatataua.” 60

Ko e misi ‘a ‘Eletā Sinoú naʻe fakakikite. Naʻe ‘ikai ke ne fakatokangaʻi ‘e ia ‘a e tokolahi ‘o e kau ului ‘i ‘Ītalí, pea hangē ko hano fakamatalaʻi ‘e ha faifekau ‘e taha kimui ange, ko kinautolu ne nau tali ‘a e ongoongoleleí naʻe “ʻikai ko e kau maʻumeʻá mo e houʻeikí.”61 Neongo ia, ne hoko ‘a ‘Eletā Sinou mo hono kaungā ngāué ko ha ngaahi meʻangāue ‘i he toʻukupu ‘o e ‘Eikí ‘i hono ‘omai ha kakai lelei mo angatonu ki he puleʻanga ‘o e ‘Otuá—ko ha kakai ne nau fakahaaʻi ‘enau houngaʻia ‘i he “kamata ke nau fononga ‘i he hala ki ha moʻui foʻou mo taʻe ngata.”62 Pea tuʻunga ‘i he taki ‘a ‘Eletā Sinoú, naʻe liliu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná ki he lea faka-‘Ītalí.

Naʻe meimei ‘osi ha senituli ‘e taha mo e konga kimui ai, ne lea ai ha ‘Aposetolo ‘e taha ko ‘Eletā Sēmisi E. Fausi, fekauʻaki mo e kau tangata pea mo e kau fafine ne nau kau ki he Siasí koeʻuhí ko e ngāue ‘a ‘Eletā Sinou mo hono kaungā ngāué: “Naʻe kau ha niʻihi ‘i he fuofua kau fononga saliote toho tangata ke omi ki he Teleʻa Ano Māsimá. …Ko ha tokolahi ‘o honau hakó ne nau tokangaʻi ‘a e ngaahi ngoue vaine ‘o e Siasi foʻou kuo toe fakafoki maí pea ‘oku nau fai he ‘ahó ni ha ngaahi foaki kāfakafa ki he Siasi kuó ne kapui e māmaní, ‘o tui, tatau mo ‘enau ngaahi kuí, ‘oku maʻu ‘e he kau ‘Aposetoló ‘a e ngaahi kī ‘oku ‘ikai ke lava ‘o ʻumeʻumeá.”63

Ko Hono Langa Hake ‘o e Siasí

Naʻe toe fakahoko ‘e ‘Eletā Sinou kimui ange ha ngaahi ngāue fakafaifekau kehe, ‘o fakahoko totonu hono uiuiʻi ko e mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue “fakatatau mo e tuʻutuʻuni ‘a e Kau Palesitenisī [‘Uluakí] … ke langa hake ‘a e Siasí, mo tokangaʻi ‘a e ngaahi ngāue tatau ‘i he puleʻanga kotoa pē” (T&F 107:33).

Naʻe ui ‘e Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ‘a Lolenisou Sinou ‘i he 1853 ke ne taki ha kulupu ‘o ha ngaahi fāmili ki ha nofoʻanga ‘i he vahefonua fakatokelau ‘o ‘Iutaá ko Poki ‘Eletā (Box Elder). Ko e nofoʻanga lolotongá naʻe siʻisiʻi, taʻemaau, mo hōloa. Naʻe kamata ngāue leva ‘a ‘Eletā Sinou, ‘o fokotuʻutuʻu ‘a e kakaí fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘o e fono ‘o e fakatapuí ‘o hangē ko hono akoʻi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fokotuʻu ‘e he kakaí ha kolo tuʻumālie, ‘a ia ne fakahingoa ‘e ‘Eletā Sinou ko e Kolo Pilikihamí ko hano fakalāngilangiʻi ‘o Palesiteni ‘Iongi. Naʻe langa ‘e he kakai ‘o e fonuá ha polokalama ako, ngaahi falengāue, founga fuʻifuʻi, kautaha fefakatauʻaki koloa, pea mo ha sōsaieti tulama, ‘aki ‘enau ngāue fakataha mo fepoupouaki. Neongo naʻe ‘ikai ke nau moʻui ‘aki kakato ‘a e fono ‘o e fakatapuí, ka naʻe tataki kinautolu ‘e hono ngaahi tefitoʻi moʻoní, pea ne nau fakahaaʻi ‘e lava ‘e ha kakai ke lavaʻi ‘eni ‘aki haʻanau ngāue fakataha mo ngāue mālohi. Ne tohi ‘e he ‘ofefine ‘o Palesiteni Sinoú ko, Lesilī, “Naʻe ‘ikai ha nofonoa ‘i he Kolo Pilikihamí. Naʻe ‘i ai ha vahaʻa taimi ‘o e ngāue mālohi mo e tuʻumālie mahalo kuo teʻeki ai fakatataua ‘i he hisitōlia ‘o ha nofoʻanga ‘i he siteití.”64

Naʻe nofo ‘a ‘Eletā Sinou mo hono fāmilí he Kolo Pilikihamí ‘i ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne taki ki he Kāingalotu ‘i aí, pea faʻa mavahe mei he taimi ki he taimi ke ngāue fakafaifekau taimi nounou ki ha ngaahi feituʻu kehe. ‘I he 1864, naʻe mavahe ai ‘i ha māhina ‘e tolu, ‘o ngāue fakafaifekau taimi nounou ki he ‘Otu Motu Hauaiʻí. Naʻe ‘alu mo ‘Eletā ‘Eselā T. Penisoni, naʻe hoko mo ia foki ko ha mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo ‘Eletā Siosefa F. Sāmita, ‘Alamā Sāmita, mo Uiliami W. Kulafi (Cluff).65 ‘I he 1872–73, ne kau fakataha ai ‘a ‘Eletā Sinou mo ha niʻihi kehe mo Palesiteni Siaosi A. Sāmita, ko e Tokoni ʻUluaki ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘i ha ‘aʻahi māhina ‘e hiva ki ha ngaahi feituʻu ‘o ‘Iulope mo e Hahake Lotoloto, kau ai ha ‘aʻahi ki he Fonua Tapú (Holy Land). Naʻa nau ō ‘i ha kole ‘e Palesiteni Pilikihami ‘Iongi, ‘i heʻene ‘amanaki ‘e tokoni honau ivi māʻoniʻoní ‘i hono teuteu e ngaahi puleʻanga kehé ke tali ‘a e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.66 ‘I he 1885, ne ui ai ‘a ‘Eletā Sinou ke ‘aʻahi ki ha ngaahi kulupu ‘o e Kau ‘Initia ‘o ‘Ameliká ‘i he tokelau hihifo ‘o e ‘Iunaiteti Siteití pea mo e siteiti ‘o Uaiōmingí. Naʻá ne fokotuʻu ha ngaahi misiona ai mo fokotuʻutuʻu e kau taki faka-Siasí ke tokoniʻi kinautolu ne nau ‘osi papitaiso mo hilifaki nimá, ‘o kamata mei ‘Aokosi ‘o ‘osi ki ‘Okatopa.

Ngāue Fakatemipalé

Naʻe pehē ‘e Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e Palesiteni hono fitu ia ‘o e Siasí, Naʻe “foaki” ‘e Palesiteni Lolenisou Sinou “ha ngaahi taʻu lahi ‘o ‘ene moʻuí ki he ngāue ‘o e Temipalé.”67 Naʻe kamata ‘a e manako ko ‘eni ʻa Palesiteni Sinou ki he ngāue fakatemipalé ‘i he ngaahi fuofua ‘aho ‘o ʻene uluí pea toe fakautuutu ange ‘i he lolotonga ‘o ‘ene hoko ko e ‘Aposetoló. Naʻe kau ki ha ngaahi fakataha ‘i he Temipale Ketilaní taimi nounou pē mei hono papitaiso mo hilifaki nimá. Naʻá ne tali loto fiefia ki mui ange ai ha ui ke ne tānaki ha ngaahi foaki ki hono langa ‘o e temipale ‘i Nāvuú. ‘I he ‘osi pē hono langa ‘o e Temipale Nāvuú, ne hoko ko ha taha ngāue fai-ouau ai, ‘o tokoni ki he Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ke maʻu ‘a e ouau ‘o e ‘enitaumení mo e silá kimuʻa pea nau toki hiki fononga ki he Hihifó. Naʻe hoko atu hono ngaahi fatongia ‘i he temipalé mo toe lahi ange ‘i he taimi naʻe ui ai ia ko e ‘Aposetoló. Naʻá ne lea ‘i he ouau fakatapuí ‘i he Temipale Lōkani ‘Iutaá. Hili hono fakatapui ‘e Palesiteni Uilifooti Utalafi ‘a e Temipale Manitai ‘Iutaá, ne lau leva ‘e Palesiteni Sinou ‘a e lotu fakatapuí ‘i ha ngaahi sēsini he ngaahi ‘aho hono hokó. Ko e taimi naʻe ‘ai ai ‘a e maka fungani ‘i he taua māʻolunga taha ‘o e Temipale Sōlekí, ko ia naʻá ne tataki ha fakatahaʻanga ‘o ha kakai tokolahi ‘i he Kalanga Hosaná. Hili hono fakatapui ‘o e Temipale Sōlekí, ko ia naʻe hoko ko e ‘uluaki palesiteni temipale aí.

‘I he hoko e taʻu 80 ‘o Palesiteni Sinoú, naʻe paaki ‘e ha nusipepa fakalotofonua ‘a e fakalāngilangi ko ‘ení: “ʻI he tāitō ‘a e laʻā ‘o hono ngaahi ‘ahó, [‘oku kei] femoʻuekina pē mo ‘osikiavelenga ‘i he ngāue maʻongoʻonga naʻe ‘oange ki ai ‘i heʻene kei talavoú, ‘oku kei hoko atu pē ‘i he ‘ātakai toputapu ‘o e Temipalé ‘i he ngāue nāunauʻia kuó ne fakatapui ia ki ai mo hono kaungā ngāué—ko ha ngāue mahuʻinga fau pehē ki he māmani tofanga ‘i he angahalá mo e maté.”68

Ko e Tokoni ki he Fakafoʻituituí

‘I he fononga ‘a Palesiteni Sinou mei he feituʻu ki he feituʻú, ‘o akoʻi ha ngaahi kulupu ‘o ha kakai tokolahí, naʻá ne tuku ha taimi ke tokoni ai ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Hangē ko ‘ení, ‘i Māʻasi 1891, lolotonga ‘ene hoko ko e Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe lolotonga lea ‘i ha konifelenisi ‘i he Kolo Pilikihamí. Lolotonga ‘ene leá, kuo hili atu ha kiʻi tohi ki he funga tuʻunga malangá. Naʻe pehē ‘e ha taha naʻe sio tonu ai, “naʻe tuku leva ‘ene leá, lau ‘a e kiʻi tohí peá ne fakamatala ki he Kāingalotú ko ha telefoni ke ‘aʻahi ki ha kakai naʻe mamahi lahi fau.” Naʻe kole leva ke fakaʻatā ia pea mavahe leva mei he tuʻunga malangá.

Ko e kiʻi tohí mei ha taha ‘o e Kolo Pilikihamí naʻe ui ko Sēkope Seniseni (Jacob Jensen). Naʻe pehē kuo siʻi mālōlō he ‘aho ko iá ‘a e ‘ofefine ‘o Sēkopé hili ia ha ngaahi uike ‘o siʻene fefaʻuhi mo e ngaloʻafú. Naʻe fai pē ‘e Misa Seniseni ia ‘a e kiʻi tohí ke fakahā kia Palesiteni Sinou e pekiá pea mo kole ke ne fokotuʻutuʻu muʻa ‘a e ouau ‘o e meʻa fakaʻeikí. Ka naʻe loto ‘a Palesiteni Sinou ke ‘aʻahi he taimi pē ko iá ki he fāmilí, neongo naʻe fie maʻu ke tuʻusi ‘ene leá ke nounou pea mavahe mei ha fakataha naʻá ne tokangaʻi. Kimuʻa pea mavahe ‘a Palesiteni Sinou mei he fakatahá, naʻá ne fie maʻu ‘a Luta Kolōsoni (Rudger Clawson), naʻe hoko he taimi ko iá ko e palesiteni ‘o e Siteiki Poki ‘Eletaá (Box Elder Stake), ke na ō.

Ne fakamatala ‘e Sēkope Seniseni ‘a e meʻa ne hoko ‘i he taimi naʻe aʻu ange ai ‘a Palesiteni Sinou mo Palesiteni Kolōsoni ki hono ‘apí ‘o pehē:

“Hili ‘ene tuʻu he veʻe mohenga ‘o ‘Elá ‘i ha miniti nai ‘e taha pē ua, ne ‘eke mai leva ‘e Palesiteni Sinou pe ‘oku ‘i ai haʻamau lolo tapu ‘i he falé. Naʻá ku fuʻu ‘ohovale lahi, ka naʻá ku talaange ‘io pea toʻo mai ki ai. Naʻá ne ‘oange leva ‘a e foʻi hina loló kia Misa Kolōsoni mo kole ange ke ne tākai ‘a ‘Ela. Ko [Palesiteni Sinou] leva naʻá ne fakamaʻu ‘a e tākaí.

“Lolotonga e faingāué, naʻá ku fakatumutumu ‘aupito ‘i ha niʻihi ‘o e ngaahi lea naʻá ne fakaʻaongaʻí pea ‘oku lava pē ke u manatuʻi kinautolu he taimí ni. Naʻá ne pehē: ‘ʻEla, ‘oku ou fekauʻi koe, ‘i he huafa ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ke ke foki mai ‘o moʻui, he ‘oku teʻeki ai ‘osi ho misioná. Te ke moʻui ke fakahoko ha misiona maʻongoʻongá.ʻ

“Naʻá ne pehē ‘e moʻui ke ohi hake ha fāmili tokolahi mo hoko ko ha fakafiemālie ki heʻene ongomātuʻá mo e ngaahi kaungāmeʻá. ‘Oku ou manatuʻi lelei e ngaahi lea ko iá. …

“… Hili hono fakaʻosi ‘e Palesiteni Sinou e tāpuakí, ne tafoki mai leva kiate au mo hoku uaifí ‘o pehē mai: ‘ʻOua te mo toe tangi mo mamahi. ‘E lelei e meʻa kotoa. ‘Oku ou femoʻuekina mo Misa Kolōsoni pea kuo pau ke ma ō, he ‘ikai ke ma lava ‘o toe nofo, ka mo kātaki pē mo tatali, pea ‘oua te mo tangi, he ‘e lelei ‘a e meʻa kotoa.ʻ …

“Naʻe ‘i he tuʻunga tatau pē ‘a ‘Ela ‘o laka hake ‘i ha houa ‘e taha hili e faingāue ki ai ‘a Palesiteni Sinoú, ‘a ia ko e houa ʻaki ia ‘e tolu nai hili ‘ene maté. Naʻa mau tangutu pē ai ‘o fakafeʻao ‘i hono veʻe mohengá, ‘a ‘ene faʻeé pea mo au, fakafokifā pē kuo ‘āʻā hake hono kiʻi fofongá. Naʻe sio takai he lokí, fakatokangaʻi ‘ema tangutú, ka naʻá ne kei fakasio pē ‘e ia ha taha kehe, pea ko e ‘uluaki lea naʻá ne faí: ‘Ko feʻia? Ko feʻia?ʻ Ne ma ‘eke ange, ‘ʻA hai? Ko feʻia ‘a hai?ʻ Tali mai ‘e ia, ‘He ko e hā, ‘a Misa Sinou. Naʻá ne ui au ke u foki mai.ʻ”69

Ko e taimi naʻe ‘i he maama tataliʻanga ai ‘o e ngaahi laumālié ‘a ‘Elá, naʻá ne ongoʻi ha faʻahinga nonga mo ha fiefia pea ‘ikai toe fie foki mai ia. Ka naʻe talangofua ki he leʻo ‘o Palesiteni Sinoú. Talu mei he ‘aho ko iá mo ‘ene fakafiemālieʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ‘o tokoniʻi ke mahino kiate kinautolu naʻe ‘ikai fie maʻu ke nau tēngihia honau ngaahi ‘ofaʻanga kuo pekiá.70 Naʻe mali kimui ai, ‘o ‘i ai haʻane fānau ‘e toko valu, pea mo ngāue faivelenga ‘i hono ngaahi fatongia he Siasí.71

Ko Hono Taki ‘o e Siasí ko ha Palōfita, Tangata Kikite, mo e Tangata Maʻu Fakahā ‘a e ‘Eikí

‘I he ‘aho 2 ‘o Sepitema 1898, ne pekia ai ‘a Palesiteni Uilifooti Utalafi hili ia haʻane hoko ko e Palesiteni ‘o e Siasí ‘o laka hake ‘i ha taʻu ‘e hiva. Naʻe ‘i he Kolo ko Pilikihamí ‘a Palesiteni Lolenisou Sinou ia, ‘a ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘i he taimi naʻe maʻu ai e ongoongó. Naʻe heka leva ‘i ha lēlue ki Sōleki Siti ‘i he vave taha naʻá ne lavá, kuó ne ‘iloʻi ko e fatongia e taki ‘o e Siasí kuo tuku ‘eni ki he Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe ‘alu leva ‘a Palesiteni Sinou ki he Temipale Sōlekí ‘o lotu, ‘i heʻene ongoʻi taʻetāú, ka naʻá ne mateuteu pē ke muimui ki he finangalo ‘o e ‘Eikí. Ko e tali ‘o ‘ene lotú, naʻe ‘aʻahi mai kiate ia ‘a e ‘Eikí tonu pē. Naʻe fakamoʻoniʻi kimui ange ‘e Palesiteni Sinou naʻe “mamata moʻoni ki he Fakamoʻuí … ‘i he Temipalé, pea fefolofolai mo Ia ko e mata ki he mata.” Naʻe fakahā ange ‘e he ‘Eikí kiate ia ke kamata leva ‘o fokotuʻutuʻu ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, kae ‘oua toe tatali hangē ko ia ne faʻa fai kimuʻa he mālōlō ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasí.72 Naʻe hikinimaʻi ‘a Palesiteni Sinou ‘e he Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá ko e Palesiteni ‘o e Siasí he ‘aho 13 ‘o Sepitema 1898, pea hili pē ia ne kamata leva ‘ene ngāue ko e Palesitení. Naʻe hikinimaʻi ia ‘e he kāingalotu fakalūkufua ‘o e Siasí he ‘aho 9 ‘o ‘Okatopá pea mo vaheʻi ko e Palesiteni hono fitu ‘o e Siasí ‘i he ‘aho 10 ‘o ‘Okatopá.

Tuʻunga ‘i he sīpinga ‘a Palesiteni Sinoú pea tuʻunga ‘i he ngaahi fakahā naʻá ne maʻú, ne aʻu ‘o ‘ilo ia ‘e he Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ko honau palōfita. Naʻe aʻu foki ‘o fakaʻapaʻapaʻi ia ‘e he niʻihi ‘o e ngaahi tui fakalotu kehé ko ha tangata moʻoni ‘a e ‘Otuá.

Fengāueʻaki mo e Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní

Naʻe faʻa tokangaʻi ‘e Palesiteni Sinou ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki ‘i he taimi naʻe hoko ai ko e Palesiteni ‘o e Siasí. Ko e taimi naʻe feʻiloaki ai mo e Kāingalotú, naʻá ne fakahā ‘a ‘ene ‘ofá mo ‘ene fakaʻapaʻapá kiate kinautolu. Naʻe fakahaaʻi ‘e heʻene ngaahi leá mo ‘ene tōʻongá neongo ‘okú ne ‘ilo e toputapu ‘o hono uiuiʻí, naʻe ‘ikai ke ne lau ai ‘e ia ‘oku māʻolunga ange ‘i he kakai naʻá ne tauhí.

‘I ha konifelenisi fakasiteiki ‘e taha, ne kau ai ‘a Palesiteni Sinou ki ha fakataha makehe maʻá e fānau ‘o e siteikí. Naʻe fakaafeʻi ‘a e fānaú ke nau tuʻu laine maau kae lava ke nau ō mai tahataha ki he Palōfitá ‘o lulululu mo ia. Kimuʻa pea nau fakahoko ‘ení, kuo tuʻu ia ‘o pehē ange: “Ko e taimi te u lulululu ai mo kimoutolú ‘oku ou fie maʻu ke ke sio fakahangatonu ki hoku matá, ke ke manatuʻi maʻu pē au. ‘Oku ‘ikai ke u lelei ange au ‘i ha taha, ka kuo hilifaki ‘e he ‘Eikí kiate au ha ngaahi fatongia maʻongoʻonga. Talu mei hono fakahā mai ‘e he ‘Eikí Ia kiate aú, ‘i he founga haohaoa taha naʻá Ne faí, mo ‘eku fāifeinga ke fakahoko e fatongia kotoa pē kuo hilifaki kiate aú. ‘Oku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi au koeʻuhí ko e tuʻunga māʻolunga ‘oku ou ‘i aí, manatuʻi kuo mou lulululu mo e Palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisí. ‘Oku ou fakatauange he ‘ikai ngalo ke mou lotua au mo hoku ongo tokoní, ‘a Palesiteni Kēnoni mo Palesiteni Sāmita, pea mo e kau ‘Aposetoló.”73

Naʻe fai ‘e he foha ‘o Palesiteni Sinou ko Liuloí (LeRoi) ‘a e fakamatala ko ‘ení mei ha konifelenisi fakasiteiki ‘i Lisifila (Richfield), ‘i ‘Iutā: “Naʻe ‘i he konifelenisí ‘i Lisifilá ‘a Palesiteni Lolenisou Sinou mo Falanisisi M. Laimani (Francis M. Lyman) [‘o e Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá]. Hili e fua hivá pea ‘eke ange ‘e he palesiteni fakasiteikí kia Misa Laimani pe ko hai te ne ui ke ne fakahoko ‘a e fualotú. Talaange ‘e Misa Laimani: ‘ʻEke ange kia Palesiteni Sinou,ʻ ‘o ‘uhingá ke ‘eke kia Palesiteni Sinou pe ko hai te ne fai ‘a e lotú. Ka ne kole ‘e he palesiteni fakasiteikí ia kia Palesiteni Sinou ke ne fai ‘a e lotú. Naʻe tali lelei ‘e Palesiteni Sinou pea kimuʻa peá ne kamata e lotú naʻá ne fakahaaʻi ‘a ‘ene fiefia ‘i hono ui ke lotú mo ne pehē kuo fuoloa mo e teʻeki ke ʻoange moʻona ‘a e faingamālié ni. ‘Oku pehē naʻá ne fakahoko ha lotu fakaʻofoʻofa moʻoni.”74

Fengāueʻaki mo Kinautolu ‘o e Ngaahi Tui Fakalotu Kehé

Naʻe mafola e mālohi ‘o Palesiteni Sinoú ‘o fakalaka atu ‘i hono kaungā mēmipa he Siasí. Ko e taimi ne fetaulaki ai e kakai ‘o e ngaahi tui fakalotu kehé mo iá, ne nau fakaʻapaʻapaʻi ia pea mo e Siasi naʻá ne fakafofongaʻí. Naʻe ‘aʻahi mai ‘a Faifekau W. D. Kōneli (Reverend W. D. Cornell), ko ha faifekau ‘i ha siasi ‘e taha, ki he Kolo Sōlekí pea maʻu hano faingamālie ke talanoa mo Palesiteni Sinou. Naʻá ne tohi ‘o pehē:

“Naʻe ‘oatu au ki he feituʻu molumalú ni ‘e ha sekelitali fakaʻapaʻapa mo taukei, peá u lulululu ai mo ha tangata fofonga fiefia mo angaʻofa taha kuo faifai ange peá u fetaulaki mo iá—ko ha tangata ‘okú ne malava makehe ke toʻo atu ha ongoʻi faingataʻaʻia ‘a ha taha ‘i hono ‘aó—ko ha taukei ‘i he pōtoʻi talanoá, mo ha poto makehe, ‘okú ne ‘ai ke ke ongoʻi ‘oku talitali fiefia koe ‘i hono ‘aó.

“Ko Palesiteni Sinoú ko ha tangata kuo akoʻi lelei ‘i he ‘atamaí mo e laumālié pea mo e sinó. Ko ‘ene leá ‘oku mātuʻaki lelei, fakatipilōmētika, fakakaumeʻa, pea mo fakapoto. ‘Oku fakahaaʻi ‘e heʻene ngaahi tōʻongá naʻe ako ‘i ha ngaahi akoʻanga lelei. ‘Oku tatau e lelei hono lotó mo e natula ‘o ha kiʻi tamasiʻi. ‘Oku fakafeʻiloaki koe ki ai. ‘Okú ke fiefia ai. ‘Okú ke talanoa mo ia, peá ke saiʻia ai. Ka ke talanoa lōloa mo ia, te ke ‘ofa ai.” ‘I heʻene lea ki he kakai ‘oku nau lau ‘ene ngaahi leá, ‘a ia ‘oku mahino naʻa nau maʻu ha loto tāufehiʻa ki he Siasí, naʻe pehē ai ‘e Faifekau Kōneli: “Ka ko e Māmonga ia!ʻ ‘Io, kapau ʻe fāifai pea lava ‘e he ‘Tui Faka-Māmongáʻ ‘o ngaohi ha tangata hangē ko Palesiteni Sinoú, ko ha ngāue lahi ia ke fai. Kapau ko e ‘Tui Faka-Māmongáʻ ‘a e mālohi liliu kuó ne foaki ki he māmaní ha tangata ‘oku fakalongolongo, ‘okú ne mapuleʻi ia tatau mo Ia, pea lavameʻa ‘i he fakaʻatamaí, tā kuo pau ‘oku ‘i ai pē ha faʻahinga meʻa ‘i he ‘Tui Faka-Māmongáʻ ‘oku lelei.”75

Naʻe toe tohi ‘e ha faifekau ‘e taha ko Faifekau Pelenitisi (Reverend Prentis), fekauʻaki mo ‘ene fetaulaki mo Palesiteni Sinoú ‘o pehē: “Ko hono fakamoʻoni lelei tahá ‘oku nofoʻia ‘e he Pilinisi ‘o e Melinó ‘ene moʻuí. ‘Oku tātātaha pē ‘i heʻeku moʻuí ‘i heʻeku siofi ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá, haʻaku maʻu ha fakamoʻoni pehē. Ko e fofonga pehē naʻá ku mamata ai he ‘aho ní. … Naʻá ku ‘amanaki ke u mātaʻia ‘a e potó, loto ‘ofá, laumālie nongá pea mo e ivi naʻe hāsino ‘i he fofonga ‘o e Palesiteni ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní; ka ‘i he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai au kia Palesiteni Lolenisou Sinoú, naʻá ku moʻutāfuʻua ‘i ha kiʻi taimi nounou. … Naʻe hā mei hono fofongá ko ha mālohi ‘o e nongá; ko ‘ene ‘i aí ko ha fakaʻānaua ‘o ha melino. Naʻe ‘ikai ngata pē ‘i he hoko hono fofonga nongá ko ha ‘nofoʻanga ‘o e lotu liló,ʻ ka ko e nofoʻanga foki ia ‘o e ivi fakalaumālié. Pea ‘i heʻene fakamatala fekauʻaki mo e ‘lea moʻoni lahi ‘o e kikitéʻ pea mo e pau ‘o e ‘amanaki lelei ‘okú ne maʻú, pea mo e tui taʻe-ueʻia kuó ne ikunaʻi ‘a e ngaahi ‘ahiʻahí mo e ngaahi faingataʻa ‘o e moʻui fakamamahí, naʻá ku mātāʻia ‘a e hāsino mei hono fofongá pea mo siofi fakalelei ʻene mapuleʻi hono lotó ‘i heʻene lea mahino ‘aki e tōʻonga ʻo ‘ene moʻuí; pea haʻu ai kiate au ha ongo mātuʻaki faikehe, kuó u ‘tuʻu ‘i ha potu māʻoniʻoni:ʻ naʻe ‘ikai ko ha ngāue ‘a e tangatá ni ia ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻutuʻuni angamahení, ke fakalato e ngaahi meʻa ʻoku saiʻia aí, pe fai pē ha meʻa ke ikunaʻi haʻane taumuʻa ʻaʻana, ka naʻe kehe ia mei he toengá.ʻ … Kapau ʻe lava ʻe he Siasi Māmongá ke fakatupu ha faʻahinga fakamoʻoni pehē, he ʻikai ke ne fie maʻu ha fuʻu meʻa lahi fēfē mei ha lava pē ʻe ha taha faʻu tohi pe pōtoʻi lea ʻa ha taha malanga maʻongoonga.”76

Fakahā ʻi he Vahe Hongofulú

Mahalo ʻoku ʻiloa lahi ange ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ʻi ha fakahā naʻá ne maʻu kau ki he fono ʻo e vahehongofulú. Naʻá ne ongoʻi ʻi Mē 1899 naʻe ueʻi ia ke fononga ki Seni Siaosi ʻi ʻIutā, fakataha mo ha kau taki fakasiasi kehe he Siasí. Neongo naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā naʻe fie maʻu ai ke nau ō ki aí, ka naʻá ne tali vave mo hono kaungā ngāué ʻa e ueʻí, pea ʻi ha uike pē ʻe ua kuo nau ʻi Seni Siaosi. ʻI he ʻaho 17 ʻo Meé, hili pē ʻenau aʻu atu ki Seni Siaosí, kuo maʻu ʻe Palesiteni Sinou ha fakahā ʻoku totonu ke ne malanga ʻi he fono ʻo e vahehongofulú. ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ne fai ai ʻa e fanongonongo ko ʻení ki he Kāingalotú: “Ko e folofola ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou; ko ʻeni ia: KUO HOKOSIA ʻA E TAIMI KI HE TAHA KOTOA PĒ ʻI HE KĀINGALOTU ʻO E NGAAHI ʻAHO KIMUI NÍ, ʻOKU HOLI KE MATEUTEU KI HE KAHAʻÚ PEA MO FOKOTUʻU MAʻU HONO VAʻÉ ʻI HA FAKAVAʻE ʻOKU TOTONÚ, KE NE FAKAHOKO ʻA E FINANGALO ʻO E ʻEIKÍ PEA MO TOTONGI KAKATO ʻENE VAHEHONGOFULÚ. Ko e folofola ia ʻa e ʻEikí kiate kimoutolú, pea ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí ki he ngaahi nofoʻanga kotoa pē ʻi he fonua ʻo Saioné kotoa.”77

Hili ʻene fakahoko ʻa e pōpoakí ni ʻi Seni Siaosí, ne fakahoko ʻe Palesiteni Sinou mo hono kaungā fonongá ʻa e pōpoaki tatau ʻi he ngaahi kolo fakatonga ʻo ʻIutaá pea ʻi he fanga kiʻi kolo iiki he vahaʻa ʻo Seni Siaosi mo Sōleki Sití. ʻI he taimi ʻo ʻenau foki mai he ʻaho 27 ʻo Meé, kuo nau ʻosi fakahoko ha ngaahi fakataha ʻe 24 ʻo fakahoko ai ʻe Palesiteni Sinou ha malanga ʻe 26 mo lulululu mo ha fānau ʻe toko 4,417. Ne nau fononga lēlue ʻi ha maile ʻe 420 (km 676) pea heka hoosi mo e saliote ʻi ha maile ʻe 307 (km 494).78 Naʻe fakaivia ʻa Palesiteni Sinou ʻe he meʻá ni pea naʻe vēkeveke ai ke hokohoko atu ʻi hono malangaʻi e fono ʻo e vahehongofulú ʻi he Siasí kotoa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fiefia ʻi he ola ʻo e ʻaʻahi ko ʻení, pea ʻoku ou fakakaukau ai ke ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki kotoa ʻo Saioné, ʻi he kahaʻu vave maí.”79 Naʻá ne tokangaʻi ha ngaahi konifelenisi lahi, ʻo ne palōmesi ai ki he Kāingalotú ʻe teuteuʻi ʻe he talangofua ki he fono ko ʻení ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaetuʻasinó mo fakalaumālié. 80 Naʻá ne toe palōmesi ange foki ʻe hanga ʻe he talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú ʻo ʻai ʻa e Siasí ke tauʻatāina mei he fakamoʻuá.81

Naʻe tali ʻe he kāingalotú ʻi he Siasí kotoa ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Sinoú ʻi hano fakafoʻou ʻenau tukupaá. ʻI he 1904, ne tohi ai ʻe he taha fai-hisitōlia ko ʻOasoni F. Uitineí (Whitney), ʻa ē ne hoko kimui ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ko hono ola ʻo e ngāué ni naʻe vave. Naʻe vave e mahua mai ʻa e vahehongofulú mo e ngaahi foakí pea mo lahi fau ʻi ha tuʻunga kuo teʻeki pehē ʻi ha ngaahi taʻu lahi, pea naʻe hiki hake tuʻunga ʻo e Siasí pea mo hono ivi ki he kahaʻú. Naʻe ʻosi maʻu pē ʻe Palesiteni Sinou ia ʻa e ʻofa mo e falala ʻa hono kakaí, ka ko ʻeni kuo toe lahi mo mālohi ange ʻa e ngaahi ongo ko iá.”82 Naʻe fakahā kimui ange ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ne hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Palesiteni Sinou e fakahā ki he vahehongofulú: “Naʻe hū mai ʻa Lolenisou Sinou ki he kau palesitenisī ʻo e Siasí kuo taʻu valungofulu mā nima, pea ko e meʻa naʻá ne lava ʻo fakahoko he taʻu ʻe tolu hono hoko ʻo ʻene moʻuí ʻoku fakaofo ke fakakaukau ki ai … ʻI ha taʻu nounou pē ʻe tolu, kuo ala puleʻi ʻe he tangatá ni ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtua moʻuí, ʻa e tangata ko ē kuo fuʻu motuʻa ʻo fakatatau mo e fakakaukau ʻa e māmaní, ʻa e tangata ne teʻeki ai ke kau ʻi ha meʻa fakapaʻangá, ʻa ē naʻe līʻoa ʻene moʻuí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke ngāue ʻi he temipalé, pea ʻi he taʻu ko iá ʻe tolu naʻá ne liliu ʻa e meʻa fakapaʻanga kotoa pē, mei he fakapoʻulí ki he māmá.”83

Ko Hono Fai ʻo ʻEne Fakamoʻoní ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosi ʻo ʻEne Ngāué

ʻI he ʻaho 1 ʻo Sānuali 1901, ne kau ai ʻa Palesiteni Sinou ki ha fakataha makehe ʻi he Tāpanekale Sōlekí ke talitali ʻa e senituli 20. Naʻe fakaafeʻi ʻa e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kotoa pē ki ai. Naʻe ʻosi teuteu ʻe Palesiteni Sinou ha pōpoaki ki he kātoangá, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lau ia koeʻuhí he naʻe maʻu lahi ia ʻe he momokó. Hili e ʻuluaki hivá mo e fua lotú, ne hivaʻi leva ha foʻi ʻanitema ʻe he Kuaea Tāpanekalé, pea tuʻu leva e foha ʻo Palesiteni Sinoú, ʻa Liuloi ʻo lau e pōpoakí, naʻe ui ko e “Talamonū ki Māmani Kotoa meia Palesiteni Lolenisou Sinou.”84 Naʻe fakafōtunga ʻe he ngaahi lea fakaʻosi ʻo e pōpoakí ʻa e ngaahi ongo ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e ngāue ʻa e ʻEikí:

“ʻI he taʻu ko ʻeni ʻe valungofulu mā fitu ʻo ʻeku moʻui he māmaní, ʻoku ou ongoʻi ʻoku fonu ʻi he fakaʻānaua ki he lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. … ʻOku hiki hoku ongo nimá ʻo kolea e tāpuaki ʻa e langí ke ʻi he kakai ʻo e māmaní. ʻOfa ke fofonga malimali hifo e huelo ʻo e laʻaá mei ʻolunga kiate kimoutolu. ʻOfa ke lava ʻo maʻu ngofua ʻa e ngaahi koloa ʻo lalo fonuá pea mo e ngaahi fua ʻo e kelekelé ke ʻaonga kiate kimoutolu. ʻOfa ke kapusi atu ʻe he maama ʻo e moʻoní ʻa e fakapoʻulí mei hoʻomou moʻuí. ʻOfa ke tupulaki ʻa e angatonú kae fakaʻauʻauhifo ʻa e angahalá. … ʻOfa ke ikuna ʻa e fakamaau totonú kae tekeʻi ki tuʻa ʻa e faihalá. Pea ʻofa ke tuʻu maʻu ʻa e ʻulungaanga maʻá mo e angamaʻá pea mo e anga fakaʻeiʻeikí, kae ʻoua kuo ikunaʻi ʻa e koví pea fakamaʻa ʻa māmani mei he angahalá. Tuku ke ongo atu ʻa e ngaahi fakakaukaú ni, ʻo hangē ko e leʻo ʻo e ‘Kau Māmonga he ʻotu moʻunga ʻo ʻIutaá, ki māmani kotoa, pea tuku ke ʻilo ʻe he kakaí ko ʻetau fakaʻamú pea mo hotau misioná ʻa e tāpuaki pea mo e fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. … Fakatauange ke nāunauʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he ikuna ʻokú ne kāpui ʻa e angahalá mo e mamahí pea mo e maté. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ha nonga!”85

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa 1901, ne tuʻu ai ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ke lea ki hono Kāingalotú ʻi he fakataha fakaʻosi ʻo e konifelenisi lahí. Ne lau ʻaho ʻene puke lahi, pea ʻi heʻene aʻu ki he tuʻunga malangá, naʻá ne talaange, “ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku kiʻi fakaofo kiate au ʻa ʻeku lava ke lea atu kiate kimoutolu he efiafi ní.” Naʻá ne fai ha pōpoaki nounou fekauʻaki mo e tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí. Peá ne fakahoko leva e ngaahi lea fakaʻosi ʻe ongona ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí meiate iá: “ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻĒmeni.”86

ʻOsi mei ai ha ʻaho ʻe fā, kuo siʻi pekia ʻa Palesiteni Sinou ʻi he niumōniá. Hili hono malangaʻi ʻi he Tāpanekale Sōlekí, ne telio leva hono sinó ʻi ha faʻitoka ʻi hono kolo ʻofeina ko e Kolo Pilikihamí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Lorenzo Snow, ʻi he Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten, the First Apostolic Martyr (1900), v.

  2. Lorenzo Snow, “The Grand Destiny of Man,” Deseret Evening News, July 20, 1901, 22.

  3. Lorenzo Snow, ʻi he Life of David W. Patten, the First Apostolic Martyr, v.

  4. Lorenzo Snow, ʻi he Life of David W. Patten, the First Apostolic Martyr, v.

  5. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 1–2.

  6. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 2.

  7. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, Church History Library, 18.

  8. ʻIlisaa R. Sinou Sāmita, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 2–3.

  9. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 3.

  10. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 2, 3.

  11. ʻOasoni F. Uitinei, History of Utah, 4 vols. (1892–1904), 4:223.

  12. Vakai, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 4.

  13. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 57–62.

  14. Vakai, Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 32.

  15. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 6.

  16. Lorenzo Snow, “The Grand Destiny of Man,” 22. Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ului ʻa Lolenisou Sinoú, vakai, vahe 3.

  17. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 6.

  18. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 33.

  19. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 33; vakai foki, “The Grand Destiny of Man,” 22.

  20. Lorenzo Snow, “The Grand Destiny of Man,” 22.

  21. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 15.

  22. Lorenzo Snow “The Grand Destiny of Man,” 22.

  23. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 16.

  24. Vakai, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 16, 19.

  25. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 19.

  26. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 30.

  27. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 37–38.

  28. Tohi meia Lolenisou Sinou kia ʻOliva Sinou, naʻe fakaʻaongaʻi ha tohi meia ʻIlisa R. Sinou kia ʻAisake Situlita, 22 Fēpueli, 1839, Church History Library.

  29. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 37.

  30. Tohi meia Lolenisou Sinou kia ʻOliva Sinou, naʻe fakaʻaongaʻi ha tohi meia ʻIlisa R. Sinou kia ʻAisake Situleta, 22 Fēpueli 1839.

  31. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 19.

  32. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 47.

  33. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 50–51. Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e folau ki ʻIngilaní, vakai, vahe 14.

  34. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 58–59.

  35. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Hiipa C. Kimipolo, 22 ʻOkatopa 1841, ʻi he Lorenzo Snow, Letterbook, 1839–1846, Church History Library.

  36. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Hiipa C. Kimipolo, 22 ʻOkatopa 1841, ʻi he Lorenzo Snow, Letterbook, 1839–1846.

  37. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Siaosi A. Sāmita, 20 Sānuali 1842, ʻi he Lorenzo Snow, Letterbook, 1839–1846.

  38. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 45.

  39. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 65–66.

  40. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 72–83.

  41. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 91.

  42. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 74–75; vakai foki, peesi 80.

  43. Lorenzo Snow, Journal and Letterbook, 1836–1845, 49.

  44. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 79.

  45. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 79.

  46. Lorenzo Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 79, 82.

  47. Lorenzo Snow, ʻi he “Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave,” Millennial Star, Aug. 29, 1887, 549. Ke ʻilo lahi ange ki he fakamatala ʻa Lolenisou Sinou ki hono fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá, vakai, vahe 23.

  48. Vakai, Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 84.

  49. Siosefa Sāmita, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Lolenisou Sinou ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 70.

  50. Ke ʻilo lahi ange ki he meʻa ne hoko ʻi Moʻunga Pisikaá, vakai, vahe 7.

  51. Vakai, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 94–95.

  52. Lorenzo Snow, “Address of Apostle Lorenzo Snow,” Millennial Star, Fēpueli 15, 1886, 110.

  53. Lorenzo Snow, Deseret News, Jan. 14, 1857, 355.

  54. Tohi meia Lolenisou Sinou kia ʻIlisa R. Sinou, ʻi he The Italian Mission (1851), 5.

  55. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Felengikilini D. Lisiate, ʻi he The Italian Mission, 8–10.

  56. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Pilikihami ʻIongi, ʻi he The Italian Mission, 10–11.

  57. Vakai, tohi meia Lolenisou Sinou kia Pilikihami ʻIongi, ʻi he The Italian Mission, 15–17.

  58. Vakai, tohi meia Lolenisou Sinou kia Pilikihami ʻIongi, ʻi he The Italian Mission, 17.

  59. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Felengikilini D. Lisiate, ʻi he The Italian Mission, 20.

  60. Tohi meia Lolenisou Sinou kia ʻOasoni Haiti, ʻi he The Italian Mission, 23.

  61. Tohi meia Sēpesi Utati kia Lolenisou Sinou, ʻi he The Italian Mission, 26.

  62. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻi ha tohi meia Sēpesi Utati kia Lolenisou Sinou, ʻi he The Italian Mission, 26.

  63. (ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1994, 97; pe Ensign, Nōvema 1988, 35).

  64. Lesilī Utalafi Sinou, “President Lorenzo Snow, as the Silver Grays of Today Remember Him,” Young Womanʻs Journal, Sepitema 1903, 391.

  65. Ke ʻilo lahi ange ki he meʻa ne aʻusia ʻe ʻEletā Sinou ʻi he ʻOtu Motu Hauaiʻí, vakai, vahe 4.

  66. Ke ʻilo lahi ange ki he meʻa ne aʻusia ʻe ʻEletā Sinou ʻi he Fonua Tapú, vakai, vahe 24.

  67. Hiipa J. Kalānita, ʻi he Conference Report, Sune 1919, 10

  68. Deseret Evening News, Apr. 3, 1894, 4.

  69. Jacob Jensen, fakaʻaongaʻi ʻi he LeRoi C. Snow, “Raised from the Dead,” Improvement Era, Sept. 1929, 884–86.

  70. Vakai, LeRoi C. Snow, “Raised from the Dead,” 886; LeRoi C. Snow, “Raised from the Dead (Conclusion),” Improvement Era, Oct. 1929, 975–79.

  71. Vakai, LeRoi C. Snow, “Raised from the Dead (Conclusion),” 980.

  72. Vakai, LeRoi C. Snow, “An Experience of My Fatherʻs,” Improvement Era, Sept. 1933, 677; vakai foki, ngaahi fetohiʻaki ʻa ʻEletā Sione A. Uitisou mo Noa S. Pooni, husepāniti ʻo ʻĀlisi ʻĀmita Sinou ʻIongi Pōní, 30 ʻOkatopa 1945, mo e 12 Nōvema 1946, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí. Naʻe tatali ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi ha taʻu ʻe tolu hili e fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne toki fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí; Naʻe tatali ʻa Palesiteni Sione Teila ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu mei he pekia ʻa Palesiteni ʻIongí; Naʻe tatali ʻa Palesiteni Utalafi ʻo mei taʻu ʻe ua hili e pekia ʻa Palesiteni Teilá. Ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e fakahā fakalangi ne maʻu ʻe Palesiteni Sinou he temipalé, vakai, vahe 20.

  73. Lorenzo Snow, ʻi he “President Snow in Cache Valley,” Deseret Evening News, Aug. 7, 1899, 1.

  74. Biographical Notes on Lorenzo Snow, fakatahatahaʻi ʻe Liuloi C. Sinou, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, 2.

  75. W. D. Kōneli, fakaʻaongaʻi ʻi he “Mormonism in Salt Lake,” Millennial Star, Sept. 14, 1899, 579.

  76. Faifekau Pelenitisi, fakaʻaongaʻi ʻi he Nīfai ʻEnitasoni, “Life and Character Sketch of Lorenzo Snow,” Improvement Era, June 1899, 569–70.

  77. Lorenzo Snow, Millennial Star, Aug. 24, 1899, 533; vakai foki, Deseret Evening News, 17 May 1899, 2; Deseret Evening News, 18th May 18, 1899, 2. ʻOku pehē ʻe heMillennial Star naʻe fakahoko e malanga ko ʻeni ʻa Palesiteni Sinoú he ʻaho 8 ʻo Meé, ka ʻoku hā mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehé naʻá ne fakahoko ia ʻi he ʻaho 18 ʻo Meé. Naʻe toe meʻa foki ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e vahehongofulú he ʻaho 17 ʻo Meé. Ke maʻu ha fakamatala kakato ange ki he fakahā ʻi he vahehongofulú, vakai, vahe 12.

  78. Vakai, “Pres. Snow Is Home Again,” Deseret Evening News, May 27, 1899, 1.

  79. Lorenzo Snow, ʻi he “Pres. Snow Is Home Again,” 1.

  80. Vakai, sīpinga he, Deseret Evening News, June 24, 1899, 3.

  81. Vakai, sīpinga he, Improvement Era, Aug. 1899, 793.

  82. ʻOasoni F. Uitenei, History of Utah, 4:226.

  83. Hiipa J. Kalānite, ʻi he Conference Report, June 1919, 10.

  84. Vakai, “Special New Century Services,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  85. Lorenzo Snow, “Greeting to the World by President Lorenzo Snow,” Deseret Evening News, Jan. 1, 1901, 5.

  86. Lorenzo Snow, ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1901, 60, 62.

Tamai ʻa Lolenisou Sinoú, ʻŌliva Sinou

Naʻe papitaiso ʻa Lolenisou Sinou mo hilifakinima ʻi Ketilani ʻi ʻOhaiō, ʻi Sune 1836, hili ia ha māhina ʻe ua hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, ʻoku hā atu he taá.

ʻEletā Lolenisou Sinou

Ko ha tokolahi ʻo e kau fuofua Kāingalotú ne nau hikifonua mei ʻIulope ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká..

ʻI he vaka ko e Suenitoní, naʻe fakamoʻui vave ai ha tangata naʻe kafo lahi ʻi he hili ha faingāue ki ai ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou.

Naʻe hoko ʻa Lolenisou Sinou ko ha taki ki ha ngaahi kaungā fononga paionia naʻe toki tūʻuta hifo ki he Teleʻa Ano Māsimá ʻi he 1848.

Naʻe ngaohi ʻa e suú, meʻa tohó, pea mo e tataá ʻi he Kolo Pilikihamí ʻi ʻIutā.

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1898. ʻOtu taupotu ki ʻolungá, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Anthon H. Lund, John W. Taylor, John Henry Smith, Heber J. Grant, Brigham Young Jr., George Teasdale, Rudger Clawson, Marriner W. Merrill. ʻOtu ʻi lotó: Francis M. Lyman, George Q. Cannon, Lorenzo Snow, Joseph F. Smith, Franklin D. Richards. ʻOtu ʻi laló: Matthias F. Cowley, Abraham O. Woodruff.