Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: ‘E ʻOtua, ʻAfioʻi Au, peá ke ʻIloʻi Hoku Lotó’


Vahe 8

“E ʻOtua, ʻAfioʻi Au, peá ke ʻIloʻi Hoku Lotó”

ʻOku faifeinga e Kāingalotu angatonu ʻo e Siasí ke nau “fokotuʻu ha ʻulungaanga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke nau fakafalala ki ai he taimi ʻo e faingataʻá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI he ʻaho 15 ʻo Tīsema 1899, lolotonga e kei Palesiteni ʻa Lolenisou Sinou ʻi he Siasí, naʻá ne lea ai ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Felengilini D. Lisiaté, ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he fakaofiofi ke ʻosi e malanga ʻa Palesiteni Sinoú, naʻá ne pehē, “ʻOku ou kole ki he ʻEiki ʻo ʻIsilelí ke Ne tāpuakiʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí pea ke tau lava ʻo mateuteu ki he ngaahi meʻa ʻe vave hoko mai he kahaʻú, pea fakahaohaoaʻi hotau lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”

ʻI hono fakatātaaʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻa e fie maʻu ko ia ke tauhi “hotau lotó ke haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí,” naʻá ne fakamatala ai ki ha meʻa naʻe hoko kiate ia mo Palesiteni Lisiate ʻi he ngaahi taʻu 1850 tupú ʻi heʻena kei foʻou ki he tuʻunga ʻAposetoló. ʻI he taimi ko iá, naʻe tataki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ha liliu ʻi he Siasí, ʻo ne ui ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fakatomala mo fakafoʻou ʻenau tukupā ke moʻui angatonú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou, “ʻI he taimi naʻe ueʻi ai ʻa Palesiteni ʻIongi ke ne tala ki he kakaí ke nau fakatomala pea liliú, naʻá ne lea fefeka ʻi he meʻa naʻe totonu ke fai ʻe ha kakai ʻe niʻihi—naʻe tonu ke toʻo meiate kinautolu honau Lakanga Fakataulaʻeikí koeʻuhí ko e ʻikai ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi totonu iá. ʻE manatuʻi ʻe ha houʻeiki tangata ne moʻui he ngaahi ʻaho ko iá ʻa e mālohi ʻene lea ʻi he meʻá ni. Naʻe ongo ia ki he loto ʻo Misa Felengiliní pea naʻe ongo foki ia kiate au; pea ne ma talanoa ai ki he meʻa ko iá. Ne ma pehē ke ma ō kia Palesiteni ʻIongi ʻo fakafoki ange kiate ia ʻa homa Lakanga Fakataulaʻeikí. Kapau naʻá ne ongoʻi ʻi he huafa ʻo e ʻEikí kuo ʻikai ke ma fakaʻaongaʻi totonu homa Lakanga Fakataulaʻeikí, te ma fakafisi leva ke maʻu ia. Ne ma ō kiate ia mo mau talanoa fakatāutaha mo ia peá ma fakahā ange ki ai e meʻá ni. ʻOku ou tui pē naʻe fakatē loʻimata heʻene pehē mai, ‘ʻE Lolenisou mo Felengilini, kuó mo fakaʻaongaʻi totonu hoʻomo Lakanga Fakataulaʻeikí ʻo fakahōifua ki he ʻEikí. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoua ʻe he ʻOtuá.ʻ”1

ʻI he kotoa e moʻui ʻa Palesiteni Sinoú, naʻá ne fakaʻamu ke haohaoa ʻa hono lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, pea naʻá ne fakalotolahiʻi foki e Kāingalotú ke nau vakavakaiʻi honau tuʻunga tāú. Naʻá ne lea ʻi ha “founga naʻe fakalahi ai ʻetau mahinó” ʻo kau ki he fie maʻu ke fokotuʻu maʻu ha “ʻulungaanga taau ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotú, ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí.”2 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 ʻi he peesi 138.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Kapau kuo tau fokotuʻu ha ʻulungaanga taau, ʻe lava ke tau fakaafeʻi lototoʻa ʻa e ʻOtuá ke Ne ʻafioʻi hotau lotó.

ʻOku ou ongoʻi mālohi, ko e fakakaukau mahuʻinga tahá pea mo ia ʻe tokoni taha ki heʻetau toe foki ki he maama ʻo e ngaahi laumālié, ʻa e fakakaukau ko ia kuo tau fokotuʻu ha ʻulungaanga taau mo fisifisimuʻa ko e Kāingalotu faivelenga mo taʻe-ueʻia ʻi he tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ko ʻení.

ʻI he taimi ʻoku tohi kole ai ha taha foʻou ki ha ngāue pe ko ha lakanga falalaʻanga, ʻoku faʻa fie maʻu ia ke ne ʻomi ha fakamatala fakapepa ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa hono tuʻunga tāú, mei ha niʻihi falalaʻanga, ʻa ia ko ha ngaahi tohi fakaongoongolelei pe fakafeʻiloaki ʻoku mahuʻinga fau, ke tokoni ke maʻu ʻaki e ngaahi leleí mo e faingamālié he ka ʻikai ʻe faingataʻa ke ne maʻu ia. Neongo ia, ʻoku faingofua ke maʻu ha tohi fakamoʻoniʻi ʻo e ʻulungāngá, ʻo hangē pē ko hono fakaleá, ʻa ia ko ha tohi fakamoʻoni te ne faʻo ʻi hono kató; ka ʻi he anga ʻeku vakaí, ʻoku lahi e kakai ʻoku nau toʻo holo ha ngaahi tohi fakamoʻoni ʻoku ʻikai ko honau ʻulungaanga pe toʻonga moʻui totonú ia.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu ʻoku ʻiloa ko ha kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku nau feinga tavale ke ʻiloʻi kinautolu ʻe he kakai ʻoku nau feohí, ka ʻoku ʻikai hā ki tuʻa honau ʻulungaanga totonú, pe ʻoku nau anga puli. … Ko e lotu ko ʻeni ʻoku ou lau ki aí ʻoku ui ko e—“ʻE ʻOtua, ʻafioʻi au, peá ke ʻiloʻi hoku lotó: ʻahiʻahiʻi au, mo ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahaló: Peá ke vakai pe ʻoku ai ha hala kovi ʻiate au, peá ke tataki au ʻi he hala taʻengatá” [Saame 139:23–24]—ʻoku mahuʻinga fau ia; ko ha lotu ia naʻe lototoʻa ʻa Tēvita ke ne fai ki he ʻEikí ʻi he taimi faingataʻa ʻo ʻene moʻuí. Ka naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne ongoʻi taʻepauʻia mo vaivai ʻi hono fai ʻo ha lotu peheni.

ʻOku ou tui ʻoku tokolahi ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha taimi lahi ʻo ʻenau moʻuí, te nau lava ʻo maʻu ha lototoʻa ke hū ki he ʻEikí pea mo fai ʻa e lotu tatau pē ko ʻení—“ʻE ʻOtua, ʻafioʻi au, peá ke ʻiloʻi hoku lotó: ʻahiʻahiʻi au, mo ke ʻiloʻi ʻeku ngaahi mahaló: Peá ke vakai pe ʻoku ai ha hala kovi ʻiate au;” ka ʻo kapau te tau lava ʻe kitautolu kakaí ʻo moʻui ke tau lava he taimi kotoa pē ʻo punou he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fai ha lotu peheni, ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ia, ko ha lavameʻa lahi ia ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi he angamāʻoniʻoni pea mo e ngaahi ngāue leleí! … ʻOku ou fie fokotuʻu atu ke fakahoko leva [ʻe he tokotaha kotoa pē] ʻa e lotu ko ʻeni ʻa Tēvitá peá ne vakaiʻi pe ko e hā e ofi taha te ne lava ʻo moʻui ai ʻo fakatatau mo e maama ʻokú ne maʻú pea hoko ia ko ha konga fakamātoato ʻo ʻene tauhi mateaki ki he ʻOtuá. ʻOku tōnounou ha tokolahi ʻi he tuʻunga haohaoa ko ʻení he ʻoku nau fai fakapulipuli ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke mamata ki ai ʻa e mata fakamatelié, pea nau faʻa mavahe ai mei he ʻOtua Māfimafí mo nau tekeʻi ai e Laumālie ʻo e ʻOtuá. He ʻikai lava ʻe ha kakai pehē ʻo fakaʻaongaʻi e lotu ko ʻení ʻi he taimi ʻoku nau toko taha aí; he ʻikai ke nau lava ʻo fai ia kae ʻoua kuo nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá mo fakaleleiʻi ʻenau ngaahi fehālākí, pea nau fakapapauʻi te nau ngāue ke toe lelei ange ʻi he kahaʻú ʻo laka ange ia he meʻa kuo nau fai ʻi he kuohilí, pea fokotuʻu ha ʻulungaanga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke nau fakafalala ki ai he taimi ʻo e ʻahiʻahí ʻa ia te nau taau ai ke feohi mo e kakai māʻoniʻoní pea mo e Tamaí foki ʻi he taimi te nau hiki atu ai ki he maama ʻo e ngaahi laumālié.

… Kuo pau ke tau hoko ko ha kau tangata mo fafine angatonu; kuo pau ke fakatupulaki lahi ʻetau tuí pea tau moʻui taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngāue ʻo e māʻoniʻoní ʻi he ʻaho kotoa pē, ke tau lava ai ʻo feilaulauʻi ʻetau fie maʻú koeʻuhí ko e finangalo ʻo e Tamaí pea tau fakafepakiʻi hotau natula hingá kae fai ʻa e meʻa ʻoku totonú koeʻuhí pē ko ʻetau ʻofa ʻi he totonú mo maʻu ha mata ʻoku sio tāfataha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá. Ke fai ʻení, kuo pau ke tau ongoʻi loto ʻa e mahuʻinga ʻo e fatongia ʻoku tau fuesiá mo ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku tokaimaʻananga mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu pea kuo pau ke tau fai ha fakamatala fekauʻaki mo ʻetau ngāue mo e taumuʻa kotoa pē; pea kuo pau ke tau uouangataha [faaitaha] maʻu pē mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.3 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 138.]

ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻa e founga ke fakaleleiʻi ʻaki hotau ʻulungāngá.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku ou tanganeʻia ai he ʻulungaanga ʻo e kau palōfitá, tautautefito kia Mōsese. ʻOku ou mālieʻia ʻi heʻene loto vilitaki ke fakahoko e folofola mo e finangalo ʻo e ʻOtuá fekauʻaki mo ʻIsilelí kae pehē ki heʻene mateuteu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe malava ʻe he mafai ʻo e tangatá, ʻi hono tokoniʻi ia ʻe he ʻOtua Māfimafí; ka ko e meʻa tēpuú, ʻoku makehe kiate au ʻene angatonú mo ʻene anganofo ki he ʻEikí. …

ʻOku fakahōifua ki he ʻOtuá he ʻahó ni ha kau tangata mo fafine ʻoku nau tulifua ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní pea nau matuʻuaki e ngaahi mālohi ʻo Sētané ʻokú ne fakafepakiʻi kinautolú, pea nau lava ʻo pehē ange, Sētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻá [vakai, Luke 4:8], mo nau moʻui angatonu mo anga faka-ʻOtua pea tākiekina kinautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻaonga ʻenau lotú [vakai, Sēmisi 5:16]. Hangē ko ʻení, naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e mālohi ʻo e ʻOtua Māfimafí ke liliu ʻEne [ʻOtuá] taumuʻá ʻi ha taimi makehe. ʻE manatua naʻe houhau ʻa e ʻEikí ki he kau ʻIsilelí peá Ne folofola kia Mōsese te Ne fakaʻauha kinautolu pea te Ne ʻave ʻa Mōsese ʻo ngaohi ia ke hoko ko ha kakai maʻongoʻonga pea foaki kiate ia mo hono hakó ʻa e talaʻofa naʻá Ne fai ki ʻIsilelí. Ka naʻe faivelenga ʻa e taki mo e tangata foaki fono maʻongoʻongá ni ki hono fatongiá ʻo ne tuʻu hake ai ʻo tautapa ki he ʻEikí koeʻuhí ko hono kakaí; pea ʻi he mālohi naʻe lava ke ne fakaʻaongaʻí mo ia naʻá ne fakaʻaongaʻí, naʻá ne fakahaofi ai ʻa e kakaí mei he fakaʻauha ne tuʻunuku atú. [Vakai, ʻEkesōtosi 32:9–11; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻEkesōtosi 32:12.] Meʻa fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia moʻoni ko Mōsese ia ʻi he fofonga ʻo e ʻEikí, pea ko ha maʻuʻanga fiemālie maʻongoʻonga moʻoni ia kiate Ia ke Ne ʻafioʻi naʻe taki ʻe ha tangata pehē ʻa hono kakai filí ʻi honau tuʻunga kia kekeva mo taʻeʻilo ko iá.

ʻOku tau maʻu ha ʻulungaanga makehe ʻia Siona foki. ʻI he kei folaua ʻe Siona ʻa e tahi hoú pea fakahaaʻi ʻe he kau kauvaká ʻenau manavasiʻi pe te nau lava nai ʻo fakahaofi e vaká, naʻá ne ongoʻi lavea hono konisēnisí ʻi he meʻa kuó ne faí ʻi he ʻikai ke ne ʻalu ki Ninive ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí, ko ia naʻá ne tuʻu mai ʻo vetehia ko ia naʻe tupu mei ai e faingataʻa ne ʻamanaki ke nau tofanga aí, pea naʻá ne loto fiemālie ke feilaulauʻi ia kae hao ʻa kinautolu naʻe ʻi he vaká. [Vakai, Siona 1:4–12.] ʻOku pehē pē mo ha kau palōfita mo ha kau tangata kehe ʻa e ʻOtuá, neongo ne nau hangē ko Sioná ʻo fakahaaʻi ha vaivai, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa fakaʻeiʻeiki mo mahuʻinga ʻi honau ʻulungāngá.4 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 138.]

ʻOku tupulaki māmālie ʻiate kitautolu ʻa e ʻulungaanga māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí mo fakatomala mei heʻetau ngaahi fehalākí.

Ko e ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻa ko ia ne hāsino he moʻui ʻa ha kau tangata moʻui taau he kuonga muʻá, naʻe ʻikai ke hoko noa pē kinautolu, pea naʻe ʻikai maʻu pē kinautolu he ʻaho ʻe taha, pe uike pe māhina pe taʻu, ka naʻe fakatupulaki māmālie ia, ko e ola ʻo ʻenau hokohoko tauhi faivelenga ki he ʻOtuá mo e moʻoní, kae ʻikai fakafalala ki he fakamālō pe ko e fakaanga ʻa e tangatá.

… ʻOku mahuʻinga ke mahino ia kiate kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí pea tau manatuʻi ʻoku hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo ʻetau fakatupulaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia naʻá ne tataki e kakai anga māʻoniʻoni ne tau talanoa ki aí. ʻOku ʻikai ko e fakakaukaú ke tau failelei koeʻuhí ko e fakamālō ʻa e tangatá; ka ke tau fai lelei koeʻuhí he ʻoku hanga ʻe heʻetau faileleí ʻo fakatupulaki ʻa e anga fakaʻotua ʻoku tau maʻú pea tau moʻuiʻaki ai ʻa e anga fakaʻotuá, ʻa ia ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene hoko ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí. …

ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi taimi ʻoku tau faʻa ongoʻi fakameʻapangoʻia nai koeʻuhí ko ha meʻa naʻa tau fai? ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻo kapau te tau taʻofi leva hono fai e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku halá; ko e meʻa pē te tau lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku tau mamata ai ki he koví, ko ʻetau liliu pea ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke fai ʻe ha faʻahinga tangata pē. Ka ko e moʻoni ʻoku fuʻu faingataʻa ia ki ha niʻihi he ʻoku nau fakakaukauʻi mo manavasiʻi ki hano ʻilo lahia ʻenau faihalá ʻo lahi ange ia heʻenau manavasiʻi hono fai e fehalākí; ʻoku nau fifili pe ko e hā e lea ʻe fai ʻe he kakaí he taimi te nau fanongo ai ki aí mo e alā meʻa pehē. ʻI he taimi tatau pē ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻi ai ha meʻa pau ke nau fai ke maʻu ai e tokanga honau kaungāmeʻá pea kapau he ʻikai maʻu ha lea lelei pe fakamālōʻia ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku nau ongoʻi leva hangē kuo taʻeʻaonga ʻenau ngāué pea kuo iku launoa ʻa e meʻa kotoa pē kuo nau fai.

Sai, kapau ʻoku tau holi moʻoni ke ofi ange ki he ʻOtuá; kapau ʻoku tau fie fakahōifua ki he ngaahi laumālie lelei ʻo e ngaahi maama taʻengatá; kapau ʻoku tau fie fakatōkakano ʻi hotau lotó ʻa e tui ko ia ne tau talanoa ki aí ʻa ia naʻe fakahoko ʻaki ʻe he Kāingalotu he kuonga muʻá ʻenau ngaahi ngāue maʻongoʻongá, kuo pau foki ke tau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, muimui ki heʻene ngaahi fanafaná pea talangofua ki heʻene ngaahi fokotuʻú pea ʻoua naʻa tau fai ha meʻa ke ne mavahe ai mei heʻetau moʻuí: Ko e moʻoni ko ha kakai vaivai mo fehālaaki kitautolu ʻoku tau fakahehema ke fakatupu loto mamahi ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá he taimi kotoa pē; ka ʻi heʻetau ʻiloʻi pē kuo tau fai ha fehalākí, ʻoku totonu ke tau fakatomala leva mei he faihala ko iá pea tau feinga ʻi he lelei taha te tau lavá ke fakaleleiʻi e fehālaaki kuo tau fakahokó. ʻI heʻetau fai e founga ko ʻení, ʻoku tau fakamālohia ai hotau ʻulu-ngāngá, ʻoku tau fakalakalaka ai ʻetau ngāué pea tau fakamālohia ai kitautolu mei he ʻahiʻahí; pea ʻe lahi e ngaahi meʻa te tau ikunaʻí ko ia te tau ofo ai ʻi he toe lelei ange ʻetau mapuleʻi pē kitautolú mo ʻetau fakalakalaká.5 [Vakai ki he fokotuʻu fika 4 ʻi he peesi 138.]

ʻI heʻetau paotoloaki hotau ʻulungaanga māʻoniʻoní, ʻoku tau toe ofi ange ai ki he ʻEikí.

Kuo tau maʻu ha Ongoongolelei ʻoku fakaofo hono fakalelé: ʻi heʻetau talangofua ki hono ngaahi fie maʻú, te tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki fungani taha kuo talaʻofa maí pe foaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha faʻahinga kuonga ʻo e māmaní. Kae hangē ha kiʻi tamasiʻi mo haʻane meʻavaʻingá, ʻoku tau faʻa fiemālie pē foki ʻi he ngaahi meʻa fakatupu ʻauha ʻo e kuongá, pea ngalo ʻiate kitautolu e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke fakatupulaki ai ʻi hotau lotó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻongoʻongá, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e moʻuí mo e moʻoní. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki ʻoku vāofi ange ʻi Hono vā mo kitautolú; ʻokú Ne fakaʻamu ke hikiʻi hake kitautolu ki ha tuʻunga ʻo e moʻuí mo e ʻatamai leleí, pea ʻe toki lava pē ke fai ʻeni ʻo fakafou ʻi he Ongoongolelei taʻengatá, ʻa ia kuo teuteuʻi makehe maʻá e taumuʻa ko ʻení. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné: “Pea ko ia kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni ʻiate iá, ʻokú ne fakamaʻa ia ʻo hangē ko e maʻa ʻaʻaná (Kalaisi).” [1 Sione 3:3.] ʻOku fakahoko nai ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, mo fakahoko ai e palani ʻa e ʻOtuá?

… Ko e hā leva te tau lava ʻo fai ʻi he ngaahi tūkunga ʻokú ne langaki pē kitautolu ke toe māʻolunga ange ʻetau anga māʻoniʻoni ki hotau ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi lelei, tāpuaki mo e faingamālie ʻoku ʻomi ʻe he founga ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia kuo tau talangofua ki aí pea ʻe founga fēfē haʻatau ʻiloʻi kinautolu? Kapau naʻe fie maʻu ki ai ha feilaulau, ʻe hoko ia ko ha faingamālie lelei kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fie ako ki he meʻa fakalotú pea nau tukupā ke muimui ki hono ngaahi fie maʻú, ʻo nau moʻuiʻaki ia he ʻaho kotoa pē mo fakahaaʻi ʻenau loto fiemālie ke tukulolo ki he finangalo ʻo Sihová pea fakahaaʻi Hono toʻukupú ʻi he taimi ʻo e faingatāmakí mo e faingamālié.

… ʻE lelei ke tau vakavakaiʻi kitautolu pea fai ha lotu lilo ke fakapapauʻi hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, koeʻuhí kapau ʻe fie maʻú pea tau fakafoʻou ʻetau ngāue mālohi mo faivelengá pea fakatupulaki ʻetau ngaahi ngāue leleí.

ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ʻi heʻetau lea fakalūkufua ki he kakaí, ʻoku tau fakalakalaka lahi moʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ko e meʻa ʻeni ʻoku hokó, ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu mo ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe lava ke fakatupulaki, pea kapau te nau fili ke fai ia ʻo mahulu hake he tuʻunga ʻoku nau lolotonga ʻi aí pea te nau lava ʻo fakalakalaka vave ange ʻi he founga ʻo e māʻoniʻoní mo toe ofi ange ai ki he ʻEikí. Ka ʻoku nofoʻia kinautolu ʻe he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai ke nau fakatupulaki ai e ngaahi mālohi mo e tāpuaki fakalaumālie ko iá; ʻoku ʻikai ke nau fokotuʻu ai kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku vāofi mo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku nau faingamālie ke fakahokó.6

ʻOku totonu ke paotoloaki haohaoa hotau ʻulungāngá ʻi heʻetau hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí, neongo pe ko e hā ha meʻa ʻe hokó pe feilaulau ʻe fie maʻu ki aí. ʻOku taau ke tau maʻu e ʻulungaanga ko ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá neongo kapau he ʻikai fakatōliʻa ai hotau lotó ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

ʻI heʻetau moʻui ko ia he foungá ni, ʻe lava ke tau hanganaki atu ki muʻa … , ʻi he loto fakapapau … ʻe fakapaleʻi kitautolu ko e ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea tau maʻu ʻa e koloa mo e nāunau ʻo e puleʻanga faka-Silesitialé.7 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 138.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. ʻI hoʻomou toe fakamanatu ʻa e fakamatala ʻi he peesi 129 mo e 131, ko e hā ʻoku mou ako mei he meʻa naʻe fai ʻe ʻEletā Lolenisou Sinou mo ʻEletā Felengilini D. Lisiaté? Fakakaukauʻi ha founga ʻe lava ke ke vahevahe ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí pe niʻihi kehé.

  2. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou, “Kuo pau ke tau hoko ko ha kau tangata mo fafine angatonu” (peesi 132). ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha tangata pe fefine angatonú?

  3. Fakakaukauʻi e fakamatala ʻa Palesiteni Sinou ʻo fekauʻaki mo e ngaahi sīpinga ʻa Mōsese mo Sioná (peesi 133–34). Ko e hā ʻokú ke mamata ki ai ʻi he fakamatala takitaha ko ʻení ʻe lava ke tokoni ke fakalakalaka ai hotau ʻulungāngá?

  4. Fakalaulauloto ki he palakalafi fika uá kotoa ʻi he peesi 135. ʻOku mou pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau ʻiloʻi hotau ngaahi vaivaí kae lava ke fakamālohia ai hotau ʻulungāngá? Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai hotau ngaahi vaivaí kae ʻoua naʻa hoko ia ko ha meʻa ke tau lotosiʻi ai?

  5. Mou toe fakamanatu e naʻinaʻi ʻa Palesiteni Sinou ʻi he konga fakaʻosi ʻo e vahé (peesi 136–37). Fakakaukauʻi ke ke ʻai ha kiʻi taimi ke ke vakavakaiʻi ai koe mo ke fakapapauʻi e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai he ʻao ʻo e ʻEikí.

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Saame 24:3–5; 2 Pita 1:2–11; Mōsaia 3:19; ʻAlamā 48:11–13, 17; ʻEta 12:25–28; T&F 11:12–14; 88:63–68

Tokoni Fakafaiakó: Kole ki he kau akó ke nau fili ha konga ʻe taha ʻi he vahé ʻo nau lau fakalongolongo ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakulupu ʻo tautau toko ua pe toko tolu mo e niʻihi ne nau lau e vahe tatau peé pea nau aleaʻi e meʻa kuo nau akó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Deseret Semi-Weekly News, Dec. 19, 1899, 5.

  2. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, Feb. 9, 1886, 1.

Palesiteni Franklin D. Richards

Neongo naʻe ʻi ai ha “ngaahi vaivai” ʻo Siona, ka ʻe lava ke tau ako mei hono ngaahi ʻulungaanga “fakaʻeiʻeiki mo mahuʻingá.”