Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Ului he Moʻuí Kotoa: Hokohoko atu e Fakalakalaka ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Moʻoní


Vahe 3

Ului he Moʻuí Kotoa: Hokohoko atu e Fakalakalaka ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Moʻoní

“ʻOku totonu ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻetau tui fakalotú pea ʻoua naʻa toe lava ke tukuange.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe papitaiso pea hilifakinima ʻa Lolenisou Sinou ʻi Sune ʻo e 1836. ʻI heʻene manatu ki he tupulaki ʻene fakamoʻoní, naʻá ne pehē kimui ange: “Naʻá ku tui naʻe maʻu ʻe he [Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní] ʻa e tui fakalotu moʻoní ko ia ne u kau ai ki he Siasí. Ka ko e talu mei ai mo e hoko ʻeku uluí ko ha ʻuhinga pē.”1 Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Ne u fiemālie kakato kuó u fai ʻa e meʻa naʻe fakapotopoto ke u fai he ngaahi tūkunga ko iá.”2 Neongo naʻá ne fiemālie ʻi ha kiʻi taimi ʻi he mahino ko ʻení, ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ne holi ke maʻu ha fakahā makehe mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai fakahaaʻi mai ha meʻa, ka naʻá ku fakatetuʻa atu ki ai.”3

Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke hoko leva ʻa e fakahaá ʻi he hili hoku papitaisó, ʻo hangē ko ʻeku ʻamanakí, ka neongo ne liliu e taimí, ka ko e taimi ko ia naʻá ku maʻu aí, naʻe hangē ha maná ʻene hoko maí pea haohaoa ʻene hokó ʻo laka ange ia ʻi heʻeku ngaahi ʻamanaki ʻa ia ne u fakatetuʻa ki aí. Lolotonga ia ʻeku ako ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne kamata ke u fakakaukau hake ne teʻeki ai ke u maʻu ha ʻilo ki hono moʻoni ʻo e ngāué—kuo teʻeki ai ke u sio ki hono fakahoko ʻo e talaʻofa: ʻko ia ia ʻe fai ki hoku finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí;ʻ [vakai, Sione 7:17] pea kamata ke u ongoʻi taʻefiemālie.

“Ne u tuku ʻeku ʻū tohí ki he tafaʻakí, mavahe mei fale, peá u lue holo pē he ngoueʻangá kuó u moʻua ʻi he mālohi fakamafasia ʻo ha laumālie fakaumiuminoa mo taʻefakafiemālie, lolotonga iá naʻe hangē ka kāpui au ʻe ha ʻao fakapoʻuli naʻe ʻikai faʻa mafakamatalaʻi. Kuó u anga ʻaki ʻi he ʻosi ʻa e ʻahó ke u ʻalu ki ha vaoʻakau naʻe ofi mai pē ki hoku nofoʻangá ke fai ʻeku lotu liló, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe ʻikai haʻaku ongoʻi ke fai pehē.

“Kuo mavahe atu e laumālie ʻo e lotú pea hangē naʻe tāpuni mai ʻaupito pē kiate au ʻa langí. Ka ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo hokosia e taimi angamaheni ke fai ai ʻeku lotu liló, ne u pehē ke ʻoua naʻá ku taʻefakahoko ʻeku lotu efiafí, ko ia ne u tūʻulutui hifo ʻo hangē ko ia ne u anga ʻakí, pea ʻi he feituʻu pē ko ia kuó u anga ki aí, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ongo ko ia ne u anga ki aí.

“Ko ʻeku fakaava pē hoku ngutú ʻo feinga ke lotú, mo ʻeku ongoʻi ha meʻa naʻe feʻunga tonu hifo pē mo hoku ʻulú, hangē ko e ongo ʻo e ngaue ʻa ha ngaahi kofu siliká, pea naʻe ʻalu hifo he taimi pē ko iá e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo nofoʻia ʻiate au, ʻo ne takatakaiʻi kotoa hoku sinó, pea fakafonu au mei he tumuʻaki ʻo hoku ʻulú ki hoku laʻivaʻé, pea ʻOiauē, ʻa e fiefia mo e nēkeneka ne u ongoʻí! He ʻikai lava ʻe ha lea ke fakamatalaʻi ʻa e fetongi naʻe hoko he taimi pē ko iá mei he ʻao matolu ʻo e fakapoʻuli ʻo e ʻatamaí mo e laumālié ki ha maamangia he māmá mo e ʻiló, ʻo hangē ko ia ne foaki ki heʻeku mahinó. Ne u maʻu leva ha ʻilo haohaoa ʻoku moʻui e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, pea mo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, pea mo hono kakato ʻo e Ongoongoleleí.

“Ko ha papitaiso kakato ia—ko ha fakauku hifo ʻi he tefitoʻi moʻoni pe ʻelemēniti fakalangí, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko hono ngaahi ola ʻi he konga kotoa pē ʻo hoku sinó naʻe moʻoni mo ongo ange ia ki hoku sinó ʻi hono fakauku ko ia ʻi he vaí; ʻo ne tekeʻi atu ke taʻengata, ʻo fakatatau ki he manatú mo e ʻuhingá, ʻa e tālaʻa kotoa pe ilifia fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe tukufakaholo hifo kiate kitautolu ʻi he hisitōliá, ko e ‘Valevale ʻo Pētelihemáʻ ko e ʻAlo moʻoni ia ʻo e ʻOtuá; pea ko e moʻoni ʻoku fakahā Ia he taimí ni ki he fānau ʻa e tangatá, pea ʻokú ne foaki mai ʻa e ʻiló ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he kuonga ʻo e kau ʻAposetoló. Ne u fiemālie kakato, ʻo hangē ko ia ʻoku lava ke hokó , he kuo hoko ʻo lahi ange ʻi he ngaahi ʻamanaki ne u maʻú, ʻo lava pē ke u pehē ʻoku ʻi he tuʻunga ʻe ʻikai hano ngataʻanga.

“ʻOku ʻikai te u lava ke tala hono fuoloa ʻeku maʻu ʻa hono kakato ʻo e fiefiá mo e fakamaama fakalangí, ka naʻe ʻosi ha ngaahi miniti lahi kimuʻa pea kamata ke mahuʻi atu meiate au ʻa e ʻelemēniti fakasilesitiale naʻá ne fakafonu mo takatakaiʻi aú. ʻI heʻeku tuʻu hake mei heʻeku tūʻulutuí, pea fonu hoku lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻo mahulu atu ia ʻi he mālohi ke fai hono fakamatalaʻí, naʻá ku ongoʻi—naʻá ku ʻiloʻi kuó Ne foaki kiate au ʻa e meʻa naʻe toki lava pē ke foaki ʻe ha taha māfimafiʻia—ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi hake ʻi he koloa mo e lāngilangi ʻe lava ke foaki ʻe māmaní.”4

Naʻe tauhi faivelenga ʻe Lolenisou Sinou ʻa e fakamoʻoni naʻá ne maʻu he ʻaho ko iá, pea naʻá ne ngāue tōtōivi ke fakatupulaki ʻene ʻilo fakalaumālié mo tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau pē. Naʻá ne pehē, “Talu mei he taimi ko iá mo ʻeku feinga ke moʻui ʻi ha founga he ʻikai mole ai meiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ke hokohoko atu ʻene tataki aú, peá u feinga ke liʻaki ʻeku siokitá mo ha faʻahinga fakaʻamu taʻetotonu ka u tukupā ke ngāueʻi ʻEne ngaahi taumuʻá.”5 Naʻá ne pehē, “Ko e hā pē lōloa ʻeku manatú mo ʻeku ʻatamai leleí, he ʻikai ke u teitei tukulotoʻi ʻo taʻe-vahevahe atu ʻa e fakamoʻoni mo e ʻilo mālohi ko ia kuo foaki mai kiate aú.”6 [Vakai ki he fokotuʻu 1 ʻi he peesi 75.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Ko e maʻu ko ia ʻo ha fakamoʻoní, ko ha kamataʻanga lelei ia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻOku fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia ʻa e fakavaʻe ʻoku fakatoka ai ʻetau tuí. ʻOku ou ʻiloʻi tonu ʻeni. Ne taimi nounou pē ʻeku kau ki he Siasí ni ʻi he taimi ne u maʻu ai ha ʻilo haohaoa taha ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea ko Hono ʻAló ko Sīsū Kalaisi pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻEne palōfita ʻa Siosefa Sāmita. Ko ha ʻilo ia he ʻikai lava ke maʻu mei ha tangata. Naʻe ʻomi ia ʻi ha fakahā mei he ʻOtua Mafimafí. Ko ha kamataʻanga lelei ia ki ha mēmipa ʻo e Siasí, pea ko ha meʻa ia ʻe fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻokú ne loto ke fakalakalaka atu ʻi he hala ko ʻení. Te ne aʻusia ha tuʻunga te ne fie maʻu ai ha ivi, ha ivi ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi e moʻoni ko e hala ʻokú ne fononga aí, ʻe iku ʻo ne maʻu ai ʻa e ngaahi holi māʻolunga mo fisifisimuʻa tahá.7

ʻE kāinga, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki ai. Kuo hokosia e taimi ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakavaʻe ʻokú ne tuʻu aí. ʻOku totonu ke tau faifeinga kotoa pē ke tau toe ofi ange ki he ʻEikí. ʻOku fie maʻu ke tau kiʻi laka atu ki muʻa ʻo ʻiloʻi kakato ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mahino kakato ange kiate kitautolú. Ko e faingamālie ia ʻoku maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.8 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 75.]

ʻE lava ke tau tupulaki ʻi heʻetau tuí mo e ʻilo fakalaumālié.

ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he houʻeiki tangatá mo fafiné ʻenau ʻilo fakalaumālié; ʻe lava ke toe lelei ange ia ʻi he fakaʻau ke nau motuʻa angé.9

ʻOku ou ongoʻi ʻoku fakalakalaka e Kāingalotu ʻo e Siasí; ʻoku nau ako fakaʻatamai. ʻOku tau kaka pē ke toe māʻolunga ange. ʻOku tau fakalakalaka ki ha tuʻunga mo ha feituʻu ʻoku māʻolunga angé pea ʻoku tau ako ai he ʻikai lava ʻe he poto ʻo e māmaní mo hono ngaahi lavameʻá mo hono ngaahi tokāteline loí mo e tefitoʻi moʻoní, ʻo uesia ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí, he ʻoku nau mahulu hake kinautolu ʻi he ngaahi fakakaukau mo e ʻilo foʻou ʻa e tangatá ʻo nau fakalakalaka ʻi he ngaahi meʻa moʻoni ʻokú ne ueʻi hake ʻa e fakakaukau, hakeakiʻi ʻa e mahinó pea nau fokotuʻu maʻu ange kinautolu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻo e moʻuí mo e nāunaú. ʻOku fonu hotau lotó ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení pea heʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻaho pe houa kuo fakatupulaki ai ʻetau tuí, ka ʻi hono fakafoki ʻetau manatú ki he uike, māhina pe taʻu kuo ʻosí, ʻoku tau ongoʻi ai kuo fakatupulaki ʻetau tuí mo ʻetau ʻilo ki he tui mo e mālohi ʻo e ʻOtuá; ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau toe ofi ange ki hotau ʻOtuá pea tau ongoʻi ʻoku tau takaua mo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí.10 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 75.]

Kapau ʻoku tau fie fakatupulaki ʻetau tuí mo e ʻilo fakalaumālié, kuo pau ke tau ngāueʻi ia.

Kuo pau ke ako e tangata kotoa pē ke ne ngāueʻi ʻene ʻilo pē ʻaʻaná; kuo pau ke ʻoua te ne fakafalala ki hono kaungāʻapí; kuo pau ke ne fakafalala taha pē ki hono ʻOtuá. ʻOku makatuʻunga ʻiate ia pē ʻa ʻene ikunaʻi e faingataʻá mo e meʻa ʻokú ne fakafeʻatungiaʻi hono hala ʻo e fakalakalaká. ʻE lava ke ʻilo lahi ange ha tangata ʻo fakafou he ngaahi ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ke ne ofi ki he ʻOtuá mo fakatupulaki ʻene tuí mo ʻene ʻatamai leleí.11

ʻOku faingataʻa ke fakalakalaka ʻi he ngaahi tefito ʻo e moʻoní, ke fakatupulaki e ʻilo fakalangí, [kae ʻoua] kuo tau fakaʻaongaʻi hotau ʻatamai leleí mo ngāue ʻi he founga totonu. ʻOku hiki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha fakamatala ki he taʻemahino e tefitoʻi moʻoni ko ʻení kia ʻŌliva Kautelé. Naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí ʻa e meʻafoaki ke ne liliu e ngaahi lekooti fakakuonga muʻá. Hangē ko e tokolahi ʻo kitautolu he ʻahó ni, naʻá ne maʻu hala ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e meʻafoaki ko ʻení. Naʻá ne fakakaukau ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke ne fai fekauʻaki mo e meʻafoaki ko ʻeni kuo talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá, ko ʻene tuku pē nofonoa pē hono ʻatamaí taʻe-fai ha ngāue, kae ʻoua ke toki ngāue ʻiate ia pē. Ka ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e ʻū lekooti ko ʻení, naʻe ʻikai ha ʻilo ia ʻe fakahoko ange, naʻe kei fakamaʻu pē kinautolu ia, pea ʻikai hoko mai kiate ia ʻa e mālohi ke liliu leá.

Neongo kuo foaki ange ʻa e meʻafoaki ke liliu leá, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fai ʻa e ngāué he naʻe ʻikai ke ne ngāue ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke fakatupulaki e meʻafoaki ʻi hono lotó; pea naʻá ne loto mamahi lahi ai pea ʻi he angalelei mo e mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, naʻá Ne fakahaaʻi ange ʻene fehalākí ʻo Ne folofola ange—

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au; kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe,” etc. [Vakai, T&F 9.]

Ko ia ʻoku tau pehē pē ʻi he ngaahi ngāue ʻoku tau faí. ʻOku tau ʻamanaki atu ke toe lelei ange, ke fakalakalaka ʻi he ngāue ʻoku tuku maí pea mo maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi nāunau ko iá ʻo tau aʻusia ʻa e tuʻunga ʻo e hakeakiʻi ʻoku tau fakatetuʻa ki aí, ka kuo pau ke tau fakakaukau mo manatu, kuo pau ke tau ngāueʻi ia ʻaki hotau tūkuingatá.12

ʻOku totonu ke tau … maʻu ʻa e Laumālié ʻe kitautolu pea ʻoua naʻa tau fiemālie ke ʻaʻeva ʻi he maama ʻa e niʻihi kehé; ʻoku totonu ke tau ʻai ke fengāueʻaki ia mo hotau laumālié. …

ʻI he fuofua feinga ko ia ʻa ha taha ke ne ako ifi ʻa e fulutá, ʻe faingataʻa ki ai ke ne lavaʻi e notá, ka ke ne lava ʻo ifiʻi ha foʻi ongo ke tonú, ʻe fie maʻu ki ai ha ngāue lahi mo ha faʻa kātaki. Kuo pau ke ne tuiaki atu, kiʻi mālōlō, toe foki ʻo kamata foʻou, ka ʻi he hili pē ha kiʻi taimi, kuó ne lava pea hili mo ha toutou feinga lahi, te ne pōtoʻi leva hono tā e fasi ko iá. Ko e taimi ko ia ʻe toe kole ange ai ke ne tā e foʻi fasi ko iá, he ʻikai fie maʻu ia ke ne manatuʻi e feituʻu ke hili ai hono ʻuluʻulutuhú, he ʻe fakanatula pē ʻene tā iá. Naʻe ʻikai ke ne ʻuluaki tafoki hake pē he kamataʻangá ʻo tā lelei ia; naʻe pau ke fai e kātaki lahi mo e faʻa ngāue kimuʻa peá ne toki lava ʻo taaʻi lelei e foʻi fasí.

ʻOku faitatau pē ia mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau ngāue mālohi ʻo fakalakalaka atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ke fakatōkakano e lao ʻo e ngāué ʻi heʻetau moʻuí ʻo lava ke fakanatula pē ʻetau fai e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolú.13 [Vakai ki he fokotuʻu fika 4 he peesi 76.]

ʻI heʻetau ako lahi ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá pea hokohoko atu ʻetau faivelengá, ʻoku hoko leva ʻetau tui fakalotú ko ha konga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ʻo e fiemālie pē he fakalakalaka fakangalingalí, ʻa ia ko e fai fakamamata pē. ʻOku tau talanoa ʻo kau ki he ʻaʻeva he maama ʻo e Laumālié pea mo hono ongoʻi ia ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku tau fai nai e ngaahi meʻa ko ʻení? ʻOku totonu ke tau fakaʻutumauku ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, langa hotau fakavaʻé ʻi he funga maká kae ʻoua ke tau aʻu ki he vai ko ia te ne nofoʻia ʻetau moʻuí ko ha matavai ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.14

ʻOku ʻi ai ha kau tangata ʻi hotau lotolotongá naʻe nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtua Mafimafí ʻi ha taimi, pea naʻe lelei mo haohaoa ʻenau taumuʻá ʻo hangē ha kau ʻāngeló pea nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ke tauhi kiate Ia mo fai ʻEne ngaahi fekaú ʻi he tūkunga kotoa pē. … Ka ʻoku fēfē nai e Kaumātuʻa ko iá he taimí ni? ʻOku ʻikai ke nau maʻu e fakamoʻoni tatau he ʻahó ni. ʻOku tokanga honau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení ne hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻai ke faingofua ʻenau maʻú, ka ʻoku nau fakatatali pē he taimí ni ke toki fakakounaʻi kinautolu pea taimi lahi ko e taimi ʻoku ui ai kinautolú, ʻoku lahi ange ʻenau talangofua ko e holi ke pukepuke honau tuʻungá mo e lakangá, kae ʻikai ke nau fai ia ko e ongoʻi ʻofa moʻoni ki he ngāue kuo ui kinautolu ki aí.

Ko e tuʻunga ʻeni ʻoku ʻi ai e tangata kotoa pē, neongo e lelei ʻenau kamatá, ka ko ʻenau tuku pē ʻenau fakakaukaú mo e ʻofá ke muimui ʻi he meʻa ʻo e māmaní mo hono ngaahi halá, pea ko e taimi ʻoku hā mahino mo taʻeveiveiua ai ʻeni mei he tangatá, ʻoku nau ʻofa leva kinautolu ia ʻi he māmaní ʻo laka ange ʻi he ʻEikí mo ʻene ngāue ʻi he māmaní. ʻI heʻetau maʻu ko ia ʻa e maama ʻo e Ongoongolelei taʻengatá mo ʻinasi he ngaahi meʻa lelei ʻo e puleʻangá pea tau hoko ko e hako ʻo ʻIsilelí mo e ʻea hoko ki he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga mo nāunauʻiá, ʻoku totonu ai ke tau ngāue faivelenga mo tōtōivi ke fakahoko e meʻa kuo palani ʻe he ʻOtuá ke tau faí; ʻoku totonu ke tau hoko ko ha houʻeiki tangata mo fafine ʻo e tuí mo e mālohí pea mo e ngaahi ngāue leleí, pea ko e taimi ʻoku tau taʻetokanga pe fakafiefiemālie aí, ʻoku totonu leva ke tau ʻiloʻi ia kae fakatonutonu hotau halá pea tau foki ki he hala ʻo e ngāué.15

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe hā ngalivale ange ka ko ha tangata ʻokú ne vete ʻene tui fakalotú ʻo hangē ha pulupulu pe valá. ʻOku ʻikai ha meʻa pehē ke tukuange ʻe ha tangata ʻene tui fakalotú, taʻe te ne tukuange ai pē mo ia. ʻOku totonu ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻetau tui fakalotú pea ʻoua naʻa toe lava ke tukuange. Kapau ʻe hokosia e taimi ʻe tukuange ai ʻe ha tangata ʻene tui fakalotú, ko e momeniti te ne fai ai iá, ʻokú ne tuʻu ai ʻi ha tuʻunga taʻeʻiloa peá ne tukulolo ai ki he mālohi ʻo e fakapoʻulí ko ia ʻoku ʻikai ke ne kei tuʻu ai ʻi he feituʻu totonu pea ʻikai haʻane totonu ke ʻi ai. Ko ʻetau fakakaukau atu ko ia ki he takuanoa pe kapekape, loi mo e konā kavamālohi ʻa e Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻoku ʻikai ʻaupito taau ia mo kinautolu; ʻoku totonu ke nau mahulu hake ʻi he faʻahinga meʻa peheé. Tau siʻaki muʻa e kovi kotoa pē mei heʻetau moʻuí ka tau moʻuiʻaki e folofola kotoa pē ʻoku tō mai mei he fofonga ʻo e ʻOtuá [vakai, T&F 98:11]. Tau fakahoko muʻa e fatongia kotoa pē ʻoku vahe mai ke tau faí ʻi he loto vekeveke mo e ivi lahi kae lava ke hokohoko atu ai pē ʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻa e maama ʻo e moʻoní pea mo e ngaahi fakahaá ʻi heʻetau moʻuí.16

Nofomaʻu ʻi he loto vaka ʻo Saioné. Ka fakaofi mai ha fanga kiʻi vaka he tafaʻakí ʻo fakaʻaliʻali mai ha ngaahi ʻata mo ha ngaahi palōmesi fakaʻofoʻofa, ʻoua naʻá ke hifo mei he vaká ka ke heka ʻi ha vaka kehe ki ʻuta; ka ke nofo pē ʻi he loto vaká. Kapau ʻoku ngaohikovia koe ʻe ha niʻihi ʻoku ʻi he loto vaká ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e laumālie totonú, manatuʻi ʻoku sai pē ʻa e vaká ia. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā ke fakakonahi ʻetau ngaahi fakakaukaú koeʻuhí pē ko ha faʻahinga meʻa ʻe fai mai ʻe he kakai he loto vaká; ʻoku sai pē ʻa e vaká ia pea sai pē mo e kau kauvaká ia pea te tau tonu pē kitautolu ʻo kapau te tau nofo maʻu he loto vaká. Te u lava ʻo fakapapauʻi atu ʻe ʻave koe ʻe he vaka ko iá ki he fonua nāunauʻiá.17

Te u [fai atu] ha kiʻi fakatātā fekauʻaki mo hono ʻomi pea fakahū e laumālie ko ʻení ki hotau lotó pea tau ngāue mālohi koeʻuhí ko e taimi ʻe tō mai ai ʻa e faingataʻá, he ʻikai lava ke tau hē. Faʻo ha foʻi kiukamipā ʻi ha hina vinika pea he ʻikai haʻane fuʻu uesia fēfē he ʻuluaki houá, pe ko e ʻuluaki houa ʻe 12. Vakavakaiʻi ia pea te ke ʻiloʻi ai ko e kilí pē ʻoku uesiá he ʻoku fie maʻu ha taimi fuoloa ange ia ke fakatolonga ʻaki e meʻakaí ʻi he viniká. ʻE ʻi ai ha faʻahinga liliu ʻe aʻusia ʻe ha taha ʻi heʻene kau mai ki he siasí, ka he ʻikai ke tunu hake pē ʻungá pea kula. He ʻikai fokotuʻu maʻu ʻi hono lotó ʻoʻona he ʻuluaki houa ʻe 12 pe 24, ʻa e lao ʻo e meʻa ʻoku totonú mo e fatongiá; kuo pau ke ne nofo ʻi he siasí, ʻo hangē ha foʻi kiukamipā ʻi he loto viniká kae ʻoua kuo fakafonu ia ʻe he laumālie totonú peá ne moʻuiʻaki e ‘tui faka-Māmongá,ʻ ʻi he fono ʻa e ʻOtuá; kuo pau ke tau tuku ke fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki e ngaahi meʻa ko iá.

… ʻE kāinga, … ʻoku ou tuku atu e kaveinga ko iá ke mou fakaʻaongaʻi, fakakaukau mo fakalaulauloto ki aí, pea mou lotu ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻetau ngaahi tamaí ke Ne lilingi hifo Hono Laumālié ki Hono kakaí. Ko kimoutolu kuo fili ʻe he ʻEikí ke fakahikihikiʻi Ia ʻi Hono ʻaó, pea ʻofa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí mo Ne fakafonu kimoutolu ʻaki Hono Laumālié pea ʻofa ke fakaʻā homou matá ke mou ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo homou fakamoʻuí. Pea kapau ʻe ʻi ai ha tangata pe fefine ʻoku ʻikai ke ʻāʻā lelei, ʻofa ke vavé ni pē hokosia e taimi ʻe nofoʻia ai kinautolu ʻe he Laumālie mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne akoʻi kiate kinautolu e ngaahi meʻa ʻo e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú, pea ke tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fakatōkakano ʻa e moʻui angamāʻoniʻoní mo e tefito ʻo e moʻoní ʻi heʻenau moʻuí, ke nau lava ʻo mateuteu atu ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí.18 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 76.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. Mou toe fakamanatu e meʻa ne hoko kia Lolenisou Sinoú ʻa ia ʻoku hā ʻi he peesi 65, 67–69. Ko e hā ha founga naʻe hoko ai ʻo moʻoni hoʻo fakamoʻoní kiate koé? Fakakaukau ke ke vahevahe ange meʻa ne hoko kiate koé, ki ha mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻa, pe ko ha taha ʻokú ke faiako fakaʻapi pe faiako ʻaʻahi ki ai.

  2. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou ko hono maʻu ʻo e fakamoʻoní ko ha “kamataʻanga lelei ia ki ha mēmipa ʻo e Siasí” (peesi 69). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai pē ʻa e fakamoʻoní ko ha kamataʻangá—kae ʻikai ko ʻetau taumuʻa aofangatukú ia?

  3. ʻI he konga ko ia ʻoku kamata he konga ki lalo ʻo e peesi 69, naʻe fakafehoanaki ai ʻe Palesiteni Sinou ʻa e ako he māmaní ki ha ako “māʻolunga ange” ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí. Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau fakahoko ai e “ako māʻolunga ange” ko ʻení? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo mou maʻu ʻi hoʻomou fai ʻení?

  4. Lau e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 71. Ko e fē nai ha taimi naʻe fie maʻu ke ke “ngāueʻi [hoʻo] ʻilo pē ʻaʻaú”? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau faiakó ke nau tokoniʻi ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau ngāueʻi ʻenau ʻilo pē ʻanautolú?

  5. Mou toe fakamanatu e faleʻi ʻa Palesiteni Sinou ʻi he konga fakaʻosi ʻo e vahé (peesi 72–75). ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fakaʻutumauku ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá”? ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fakafonu ʻetau moʻuí” ʻaki ʻetau tui fakalotú?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: 2 Nīfai 31:20; Mōsaia 5:1–4, 15; ʻAlamā 12:9–10; 3 Nīfai 9:20; Molonai 10:5; T&F 50:24

Tokoni Fakafaiakó: “ʻOku lahi ha akoʻi ʻi he Siasí ʻoku fai ʻi he founga fefeka, ʻo hangē ia ha malangá. ʻOku ʻikai ke tau faʻa tali lelei e malanga ʻi loki akó. ʻOku tau fai ia ʻi he houalotu sakalamēnití mo e konifelenisí, ka ko e akoʻí ʻoku totonu ke fakatouanga kae lava ke fai ha ngaahi fehuʻi. ʻE lava ke faingofua pē haʻo fakahoko e ngaahi fehuʻí ʻi he kalasí” (Boyd K. Packer, “Principles of Teaching and Learning,” Ensign, June 2007, 87).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Frank G. Carpenter, “A Chat with President Snow,” hā ʻi he Deseret Semi-Weekly News, Jan. 5, 1900, 12.

  2. “The Grand Destiny of Man,” Deseret Evening News, July 20, 1901, 22.

  3. ʻI he “A Chat with President Snow,” 12.

  4. Juvenile Instructor, Jan. 15, 1887, 22–23.

  5. “The Object of This Probation,” Deseret Semi-Weekly News, May 4, 1894, 7.

  6. Millennial Star, Apr. 18, 1887, 242.

  7. “Glory Awaiting the Saints,” Deseret Semi-Weekly News, Oct. 30, 1894, 1.

  8. Millennial Star, Apr. 18, 1887, 244.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 31, 1868, 2.

  10. Salt Lake Daily Herald, Oct. 11, 1887, 2.

  11. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200; mei hano fakamatalaʻi fakaikiiki ʻo ha malanga ʻa Lolenisou Sinou naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1888.

  12. Deseret News, June 13, 1877, 290.

  13. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

  14. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 15, 1882, 1.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 31, 1868, 2.

  17. Deseret Semi-Weekly News, Mar. 30, 1897, 1.

  18. Deseret News, Jan. 28, 1857, 371.

“ʻOku totonu ke tau fakaʻutumauku ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, langa hotau fakavaʻé ʻi he funga maká kae ʻoua ke tau aʻu ki he vai ko ia te ne nofoʻia ʻetau moʻuí ko ha matavai ʻoku mapunopuna hake ki he moʻui taʻengatá.”

Hili pē hono papitaiso pea hilifakinima ʻa Lolenisou Sinoú, naʻá ne maʻu ha fakahā fakalongolongo mo liliu moʻui mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he houʻeiki tangatá mo fafiné ʻenau ʻilo fakalaumālié; ʻe lava ke toe lelei ange ia ʻi he fakaʻau ke nau motuʻa angé.”