Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 6: Ko e Hoko ʻo Haohaoa ʻi he ʻAo ʻo e ʻEikí: ‘Lelei Ange he ʻAho Takitaha’


Vahe 6

Ko e Hoko ʻo Haohaoa ʻi he ʻAo ʻo e ʻEikí: “Lelei Ange he ʻAho Takitaha”

“ʻOua naʻá ke ʻamanaki te ke haohaoa fakaʻangataha pē. Kapau ʻokú ke pehē, te ke loto mamahi. Feinga ke ke lelei ange he ʻahó ni mei he ʻaneafí pea toe lelei ange ʻa e ʻapongipongí mei he ʻahó ni.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe ʻalu ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki naʻe tuʻu ai ha fakafofonga ʻo e kōlomu takitaha ʻo e kaumātuʻá ʻo lipooti e ngāue kuo fai ʻe heʻene kōlomú. ʻI he fakafanongo ʻa Palesiteni Sinou ki he kau talavoú ni, naʻá ne manatu ai ki heʻene moʻuí ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa ange ai. ʻI heʻene tuʻu hake ke leá, naʻá ne pehē ange:

“Kapau ʻe lava, ʻoku ou fie leaʻaki ha meʻa he ʻikai teitei ngalo ʻiate kimoutolu pea ʻoku ou tui te u lava ʻo fai ia.

“ʻOku ou mamata, ʻo hangē ko ia ʻoku ou meimei mamata ki ai he taimi kotoa pē ʻoku fakataha mai ai ʻa e Kaumātuʻá, ki he momou ke lea ʻi muʻa ʻi ha haʻofangá. ʻOku ou vakai ki ai he pongipongí ni ʻi he kau talavou kuo nau tuʻu hake ke leá mo fai ha fakamatala fekauʻaki mo e ngāue kuo nau faí.

“Mahalo ʻoku totonu ke u kiʻi fakamatala atu ki he meʻa ne hoko kiate au heʻeku kamata fai ha lea ki he kakaí, ki muʻa peá u hoko ko ha Kaumātuʻá. ʻOku ou manatuʻi e fuofua taimi ne fai ai ʻeku fakamoʻoní. … Ko ha meʻa ia ne u manavasiʻi ki ai, ka ʻi he taimi tatau pē, ne u ongoʻi ko hoku fatongia ia ke u tuʻu, ka naʻá ku tatali mo tatali pē. Naʻe tuʻu hake ha taha ʻo fai ʻene fakamoʻoní, hoko hake mo ha taha, pea mo e taha, pea naʻe mei ʻosi ʻenau fakamoʻoní ka ne u kei manavasiʻi pē ke tuʻu hake. Kuo teʻeki ai ke u lea kimuʻa ki ha haʻofanga kakai. … [Faifai] peá u pehē ke u tuʻu hake ā. ʻOku mou pehē ko e hā e lōloa ʻeku leá? Mahalo naʻe vaeuaʻi miniti—he naʻe ʻikai laka ia he miniti ʻe tahá. Ko ʻeku ʻuluaki feingá ia; pea ʻoku ou tui naʻe tatau pē mo e fika uá. Naʻá ku mā, … ka ne u fakapapauʻi ʻi he loto maʻu mo fakapapau, ko e taimi kotoa pē ʻe tala mai ai ke u fai ha fatongia ʻoku natula peheni pe kehe mei heni, te u fai ia neongo pe ko e hā hono olá. Ko e konga ia ʻo e fakavaʻe ʻo ʻeku lavameʻa ʻi heʻeku hoko ko ha Kaumātuʻa ʻi ʻIsilelí.”

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Sinou ki he kau talavoú, naʻe ʻikai fuoloa mei he meʻa ko iá, kuó ne kau atu ki he fuofua fakataha ʻo ʻene hoko ko ha faifekau taimi kakató. Naʻá ne manatu ki ai ʻo pehē, “Kuo teʻeki ai ke u manavasiʻi pehē ki ha faʻahinga meʻa ʻi heʻeku moʻuí, ʻo hangē ko e fakataha ko iá. Ne u lotua he ʻahó kakato peá u fakalaulauloto mo ui ki he ʻEikí. Kuo teʻeki ai ke u lea [ki ha kakai] kimuʻa, tukukehe pē ʻi he houalotu fakamoʻoní. Ne u nofo ʻo ilifia ki ai. ʻOku ou tui mahalo naʻe ʻikai ha taha ia ʻe nofo ʻo ilifia pehē ki ha meʻa ʻo laka ange ʻiate au he taimi ko iá. Naʻe ui ʻa e fakatahá pea fonu hake ʻa e lokí. … Ne kamata ke u lea pea ʻoku ou tui ne u lea ʻi ha miniti ʻe fāngofulu mā nima.”1 ʻI haʻane fakamatala fekauʻaki mo e fakataha tatau pē, naʻá ne tohi ai ʻo pehē: “ʻI he taimi ne u tuʻu ai ʻi muʻa he haʻofanga ko iá, neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke u leaʻakí, ka ko e taimi pē ne u fakaava ai hoku ngutú ke leá, naʻe nofoʻia moʻoni au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ne fakamaama ʻeku fakakaukaú mo fakahoko mai ha ngaahi fakakaukau pea mo e lea totonu ke u leaʻakí. Naʻe ofo ʻa e kakaí pea nau toe kole mai ke toe fai ha fakataha.”2

Naʻe vahevahe mai ʻe Palesiteni Sinou ʻa e lēsoni naʻá ne fakaʻamu ke ako ʻe he kau talavou mei he meʻa ko ʻení: “ʻE hoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ʻi ai ha faingamālie maʻamoutolu ke mou hoko ʻo maʻongoʻonga—ki he tuʻunga maʻongoʻonga te mou fakaʻamu ki aí. ʻI hoʻo kamata ko ia ʻi he moʻuí, mahalo ʻe tokanga homou lotó ke mou aʻusia ha meʻa ʻe faingataʻa ka ʻe lava pē ke aʻusia. ʻI hoʻo fuofua feinga ko ia ke fakafiemālieʻi hoʻo ngaahi fakaʻamú, mahalo pē he ʻikai ke ke lava, pea te ke lau hoʻo toutou feingá ʻo pehē kuo ʻikai ke ola lelei. Ka ʻi hoʻo feinga ʻi he founga angatonú pea fakavaʻe hoʻo ngaahi holí ʻaki e angamāʻoniʻoní, kuo pau ke ʻaonga kiate koe ʻa e taukei ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo faifeinga ke aʻusia e meʻa ʻokú ke fakaʻamuá, pea ʻe aʻu pē ki hoʻo ngaahi fehalākí, kapau te ke fai ha ngaahi fehalaaki, ʻe hoko kinautolu ko ha meʻa lelei kiate koe.”3

Ko ha kaveinga ʻeni naʻe manako ai ʻa Palesiteni Sinou. Naʻá ne faʻa fakamanatu ki he Kāingalotú e fekau ʻa e ʻEikí ke tau haohaoá peá ne fakalotolahiʻi kinautolu te nau lava ʻo talangofua ki he fekau ko iá ʻo kapau te nau ngāue faivelenga pea tokoni mai ʻa e ʻEikí. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻOku totonu ke tau ongoʻi ʻi hotau lotó ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea neongo ʻoku tau fai ha ngaahi fehalaaki mo vaivai, ka ʻo kapau te tau feinga ki he lelei taha te tau lavá ke tau ofi ai he haohaoá, ʻe lelei ʻetau meʻa kotoa pē.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻE lava ke tau talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke hoko ʻo haohaoá, ʻi he ngāue mālohi, faʻa kātaki pea mo ha tokoni fakalangi.

“Pea ʻi he hivangofulu mā hiva taʻu ʻo e motuʻa ʻa ʻEpalamé naʻe hā mai ʻa Sihova kia ʻEpalame, ʻo ne pehē kiate ia, ko au, ko e ʻOtua Mafimafi; ke ke ʻeveʻeva ʻi hoku ʻaó, pea ke haohaoa.” [Sēnesi 17:1]

Te u lau atu ha konga ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene malanga ʻi he Moʻungá ke fakafehokotaki mo ʻeni, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he veesi fakaʻosi ʻo e vahe 5 ʻo e tohi ʻa Mātiú.

“Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku he langí.” Mātiu 5:48

ʻOku tau ako naʻe hā ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻo fai kiate ia ha ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga pea ki muʻa ke ne mateuteu ke ne maʻu kinautolú, naʻe ʻi ai ha fie maʻu makehe naʻe pau ke ne fakakakato, kae lava ke ne [ʻĒpalahame] hoko ʻo haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Pea naʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa tatau pē mei Heʻene kau Ākongá, kae lava ke nau hoko ʻo haohaoa, he ʻokú Ne haohaoa mo ʻEne Tamai ʻoku ʻi he Langí. ʻOku ou lau ʻeni ko ha kaveinga ʻoku fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻo e Siasí; pea ʻoku ou fie fai atu ha ngaahi lea ko ha ngaahi fokotuʻu ke fakakaukau ki ai ʻa kinautolu ʻoku kaungatonu ki ai ʻa e meʻá ni.

ʻOku fakataumuʻa e ʻEikí ke Ne foaki e ngaahi tāpuaki fungani tahá ki he Kāingalotu ʻo e Siasí; kae hangē ko ʻĒpalahamé, kuo pau ke tau mateuteu ki ai pea ke fai ʻení kuo ʻomi ai kiate kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tauhi ʻa e fono tatau naʻe ʻoange kiate iá. ʻOku fie maʻu foki ke tau aʻu ki ha tuʻunga ʻo e haohaoá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; pea ʻi he meʻá ni pea mo ha ngaahi tūkunga tatau kehe, kuo teʻeki ai ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha fie maʻu he ʻikai lava ke fakahoko, ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kuó Ne ʻomi ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi founga ʻe lava ke nau muimui ai ki Heʻene fokotuʻutuʻu toputapu ko ʻení. ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻa e fie maʻu ko ʻení, naʻá Ne ʻoange ai ha ngaahi founga ʻe lava ke ne feʻunga ai ke talangofua ki he fonó mo lavaʻi kakato ʻa e fie maʻu ko iá. Naʻá ne maʻu e faingamālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻoku talamai naʻe malangaʻi e ongoongoleleí kia ʻĒpalahame pea fakafou ʻi he ongoongolelei ko iá ʻa e lava ke ne maʻu ha tokoni fakalangi ʻo lava ai ke mahino kiate ia e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá he ka ne taʻeʻoua ia he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fai ia; ka ʻikai ia he ʻikai lava ke aʻusia ʻe ha tangata ia e tuʻunga haohaoá ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko ki he Kāingalotu ʻo e Siasí; he ʻikai ke nau lava ʻo aʻusia ha tuʻunga angamaʻa mo fakalaumālie taʻe kau ai ha tokoni mo ha poupou fakaʻotua [fakalangi]. ʻOku ʻikai foki ke tau ʻamanaki atu ʻe muimui pau e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he fono ko ʻení ʻi he tūkunga kotoa pē. ʻOku fie maʻu ki ai ha taimi; ʻoku fie maʻu ki ai ha kātaki lahi mo mapuleʻi ʻo e fakakaukaú mo e lotó kae lava ʻo talangofua ki he fekaú ni. Pea neongo he ʻikai ola lelei ʻetau fuofua feingá, ka ʻoku totonu ke ʻoua naʻa lotofoʻi heni ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí mei heʻenau fakapapauʻi te nau vilitaki atu ʻi he muimui ki he fie maʻu maʻongoʻonga ko ʻení. Neongo naʻe fie maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e tuí ka ne lava ʻo ʻaʻeva ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fakatatau mo e fono fakalangi ko ʻení, ka naʻe ʻi ai pē ha ngaahi taimi naʻe ʻahiʻahiʻi lahi ai ʻene tuí, ka naʻe ʻikai ke ne lotofoʻi he naʻá ne fakahaaʻi ʻene loto vilitaki ke ne moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Mahalo ʻoku tau fakakaukau he ʻikai ke tau lava ʻo moʻuiʻaki ʻa e fono haohaoá, pea tau fakakaukau ʻoku fuʻu faingataʻa ke fakahaohaoaʻi kitautolu. Mahalo pē ʻe moʻoni ʻeni, ka ʻoku kei tuʻu pē ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko ha fekau ia kuo ʻomi ʻe he ʻOtua Māfimafí kiate kitautolu pea he ʻikai lava ke tau taʻetokanga ki ai. ʻI he taimi ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi mōmeniti faingataʻá, ko e taimi ia ke tau fakaʻaongaʻi ai e faingamālie maʻongoʻonga ko e ui ki he ʻEikí ke maʻu ha ivi mo ha loto mahino, ʻatamai lelei mo e ʻaloʻofa, ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻaki e vaivai ʻo e kakanó, ʻa ia te tau hokohoko fepaki mo iá.5 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 mo e 2 ʻi he peesi 115.]

Ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki ha fie maʻu mei he ʻEikí, ʻoku tau haohaoa leva ʻi he ngāue ko iá.

Naʻe ui kia ʻĒpalahame ke ne mavahe mei hono kakaí mo hono fonuá [vakai, ʻĒpalahame 2:1–6]. Kapau naʻe ʻikai ke ne muimui ki he fekau ko ʻení, naʻe ʻikai mei hōifua ʻa e ʻEikí kiate ia. Ka naʻá ne talangofua; pea ʻi heʻene mavahe ko ia mei hono ʻapí, naʻe ʻikai toe veiveiua ʻene moʻui talangofua ki he fono fakalangi ko ʻeni ʻo e haohaoá. Kapau naʻe ʻikai ke ne lavaʻi ʻeni, ko e moʻoni naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtua Māfimafí. Pea ʻi heʻene mavahe ko ia mei he fale ʻo ʻene tamaí, pea lolotonga ʻene fakahoko e sivi ko ʻení, naʻá ne fai ai e meʻa naʻe fakahā ange ʻe hono konisēnisí mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá naʻe totonu ke ne faí, pea naʻe ʻikai mei fai ia ʻe ha taha ʻo lelei ange, he naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa hala ʻi heʻene fai e ngāue ko ʻení.

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe he Kāingalotú ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi puleʻanga mamaʻó, pea ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻa e ʻOtua Māfimafí ke nau mavahe mei he ngaahi fonua ʻo ʻenau tamaí pea tuku honau kāingá ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĒpalahamé, naʻa nau muimui ai ki he fekau ko ʻení, naʻa nau talangofua ai ki he fono ko ʻení pea ne nau hoko ko ha kau tangata haohaoa ʻi he ngaahi tūkunga ko iá pea mo e ngāue ne nau faí, ʻo ʻikai ʻuhinga ia ne nau haohaoa ʻi he ʻiló mo e mālohí mo e alā meʻa peheé; ka ʻi heʻenau ngaahi ongó, ʻi heʻenau angatonú, ngaahi taumuʻá pea mo e loto vilitakí. Pea ʻi heʻenau kolosi ko ia ʻi he ʻōseni lolotó, naʻe ʻikai ke nau lāunga pe hanu ka naʻa nau talangofua ki he ngaahi faleʻi ne fai kiate kinautolú pea nau fakahaaʻi ʻenau tāú ʻi heʻenau tōʻonga kotoa pē, pea naʻa nau haohaoa ʻo fakatatau mo e tuʻunga ne fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke nau aʻusiá.

ʻOku palani ʻa e ʻEikí ke Ne ʻave kitautolu ki he puleʻanga fakasilesitialé. Kuó Ne fakahaaʻi mai ʻi ha fakahā fakahangatonu ko ʻEne fānau kitautolu naʻe faʻu ʻi ha ngaahi maama taʻengata pea kuo tau omi ki he māmaní koeʻuhí ko ha taumuʻa makehe ke teuteuʻi kitautolu ke maʻu ʻa hono fonu ʻo e nāunau ʻo e Tamaí ʻi he taimi te tau toe foki ai ki Hono ʻaó. Ko ia kuo pau ke tau feinga ke tau malava ʻo tauhi ʻa e fono ko ʻení ke fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻetau ngaahi taumuʻá, holí, ongó mo e fakakaukaú ke lava ʻo haohaoa mo māʻoniʻoni pea fakavaivaiʻi hotau lotó ʻi he meʻa kotoa pē ki he finangalo ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku haohaoa ʻa e faʻahinga tangata peheé pea ʻoku taau ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ne fai mo e feituʻu kotoa pē te ne ʻi ai.

Ka ʻoku tau moʻulaloa ke fai ha tōʻonga taʻe-fakapotopoto, ʻo tau fakavaivai ki he kakanó pea ʻi he siʻi ʻetau ʻiló pe ʻi heʻetau taʻeʻiló, ʻoku tau hehema ai ke fai ha fehālaaki. ʻIo, ka ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ia ke tau taʻe-muimui ai ki he fekau ʻa e ʻOtuá, tautautefito ki heʻetau mamata ko ia kuó ne tuku mai ha ngaahi founga ke fakahoko ʻaki e ngāué ni. ʻOku mahino kiate au ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e foʻi lea ko e haohaoá, ʻo hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe hotau Fakamoʻuí mo e ʻEikí kia ʻĒpalahamé.

Mahalo pē ʻe haohaoa ha taha ia ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, kae ʻikai haohaoa ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. Ko e tokotaha ko ia ʻoku talangofua faivelenga ki he lea ʻo e potó, ʻoku haohaoa ia ʻi he fono pē ko iá. ʻI heʻetau fakatomala ko ia mei heʻetau ngaahi angahalá mo papitaiso ke fakamolemoleʻi kinautolú, naʻa tau haohaoa ai ʻi he tafaʻaki pē ko iá.6 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 115.]

Te tau lava ʻo fakatomala mo kole ki he ʻOtuá ha ivi ke tau ngāue ʻo toe lelei ange, kae ʻoua naʻa tau lotofoʻi he taimi te tau tōnounou aí.

ʻOku talamai ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ko e “fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu pea ʻoku teʻeki ai hā mai pe te tau hoko ko e hā: ka ʻoku tau ʻilo ʻo ka hā mai ia, te tau tatau pē mo ia; he te tau mamata totonu kiate ia. Pea ko ia kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni kiate ia, ʻokú ne fakamaʻa ia ʻo hangē ko e maʻa [ʻa Kalaisí].” Vakai, 1 Sione 3:2–3. ʻOku ʻi ai e ʻamanaki ʻe aʻu ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he tuʻunga haohaoa ko ʻení; ʻoku tau ʻamanaki ke tau hangē ko ʻetau Tamaí mo e ʻOtuá, ʻo hoko ko ha fānau taau mo feʻunga ke nofo ʻi Hono ʻaó; ʻoku tau ʻamanaki ko e taimi ko ia ʻe hā mai ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻe liliu mo fakanāunauʻiaʻi hotau sinó pea “ʻe fakafoʻou hotau sino koví ni ʻo fakatatau ia ki he sino ʻo hono nāunaú.” Vakai, Filipai 3:21.

Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻamanaki mai meiate kitautolú. Ka tau takitaha fehuʻi loto hifo pē kiate kitautolu ʻení: ʻOku pau nai e fakavaʻe ʻo ʻetau ngaahi ʻamanakí? Pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau feinga nai ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu? ʻE ongoʻi tonuhia fēfē ha mēmipa ʻo e siasí kae ʻoua leva kuó ne feinga ke fakahaohaoaʻi ia he ʻoku haohaoa ʻa e ʻOtuá, kae ʻoua kuó ne tauhi hono konisēnisí ke taʻehalaia ki he ʻOtuá mo e kakaí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻuí? ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau fononga atu ʻi he loto taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻaho ki he ʻaho, mo e uike ki he uike, pea mo e māhina ki he māhina, ʻi he ʻulungaanga taau mo fekumi fakamātoato ʻi he angamalū kakato ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ke Ne tataki hotau hala fakaʻahó; ka ʻoku ʻi ai pē ha taimi makehe ʻi heʻetau moʻuí ʻoku lahi ai hono ʻahiʻahiʻi pe ikunaʻi kitautolú; pea kapau ko ia, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke ʻoua naʻa tau toe feinga ai, ʻi he ivi lahi ange mo e loto fakapapau ke lavaʻi ʻetau taumuʻá.7

ʻOku fie fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ha angaʻofa ki Heʻene fānau he māmaní, ka ʻokú Ne finangalo ke nau fakahaaʻi ha fakatomala moʻoni he taimi ʻoku nau maumaufono pe tōnounou ai ʻenau faifatongiá. ʻOkú Ne ʻamanaki mai te nau talangofua pea nau ngāue ke siʻaki ʻa e angahala kotoa pē, kae fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu mo hoko ko Hono kakai, ko Hono Kāinga Māʻoniʻoni pea nau mateuteu ke omi ki Hono ʻaó, pea hangē ko Iá ʻi he meʻa kotoa pē mo pule mo Ia ʻi Hono nāunaú. Ke fakahoko ʻení, kuo pau ke nau ʻaʻeva ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí pea ʻai ke toe lelei mo fakalakalaka ange ʻenau moʻuí mo fonu ʻi he tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ia ʻa Kalaisí pea fakahoko faivelenga honau fatongia kotoa pē ʻi he Ongoongoleleí.8

Kapau te tau lava ʻo fakamatalaʻi fakalautelau e moʻui ʻa ʻĒpalahamé pe ko e moʻui ʻa ha kau tangata kehe ne maʻongoʻonga mo māʻoniʻoni, ko e moʻoni te tau ʻiloʻi naʻe ʻikai ola lelei maʻu pē ʻenau faifenga ke angamāʻoniʻoní. Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau lotofoʻi ʻo kapau ʻe ikunaʻi kinautolu ʻi he momeniti ne tau vaivai ai; ka ke tau fakatomala leva mei he hala pe fehalaaki kuo tau fakahokó, pea tau fakaleleiʻi ia ki he lelei taha te tau lavá, pea fekumi ki he ʻOtuá ke Ne fakafoʻou hotau iví ke tau hoko atu pea ngāue ke toe lelei ange.

Naʻe lava ʻa ʻĒpalahame ia ʻo ʻaʻeva haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻaho takitaha naʻá ne mavahe ai mei he fale ʻo ʻene tamaí, pea naʻá ne fakaʻasi mai e mataotao mo e lelei ʻene fakakaukaú ʻi heʻene fokotuʻu ange ʻa e meʻa ke fai he taimi naʻe kē ai ʻene kau tauhi monumanú mo e kau tauhi monumanu ʻa hono fakafotu ko Loté [vakai, Sēnesi 13:1–9]. Ka naʻe ʻi ai ha taimi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé naʻe fuʻu faingataʻa fau; ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe toe mamafa ange ai; ʻa ia ko e taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke ne feilaulau ʻaki hono foha pē ʻe toko tahá, ʻa ia ko e tokotaha naʻá ne ʻamanaki atu ʻe fakahoko ai e talaʻofa maʻongoʻonga ne fai ange kiate ia ʻe he ʻEikí; ka naʻe fakahaaʻi mai kiate ia e founga totonu ke ne lava ʻo ikunaʻi ʻaki e ʻahiʻahi ko iá mo fakamoʻoniʻi ʻene tuí mo e angatonú ki he ʻOtuá [vakai, Sēnesi 22:1–14]. He ʻikai lava ke tau pehē naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha ʻatamai pehē mei heʻene mātuʻa tauhi ʻotua tamapuá; ka ʻoku taau ke tau tui naʻe makatuʻunga he tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻene lava ke maʻu e ʻatamai ko iá, hili ʻene foua ʻa e fefaʻuhi tatau pē mo e kakanó ʻo hangē ko ia ʻoku tau faí pea ʻoku ʻikai ha toe veiveiua naʻe faʻa ikunaʻi ia he taimi lahi peá ne ikuna foki kae ʻoua kuó ne lava ʻo matuʻuaki ha ʻahiʻahi mamafa.

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ke ʻiate kimoutolu ʻa e lotó ni, ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsū: ko ia ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtuá, naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha faʻaoa ke na taha mo e ʻOtuá.” [Vakai, Filipai 2:5–6.] Ko e tangata kotoa ʻokú ne taumuʻa ʻaki ʻení, te ne fakahaohaoaʻi ia he ʻoku haohaoa ʻa e ʻOtuá pea te ne feinga ke ʻaʻeva haohaoa ʻi Hono ʻaó. ʻOku tau takitāuhi pē ʻa e tōnounou mo hotau ngaahi vaivai; ʻoku totonu ke tau feinga ke ikunaʻi kinautolu he vave tahá pea ʻoku totonu ke tau fakatōkakano e ngaahi ongo ko ʻení ʻi he loto ʻo ʻetau fānaú ke nau tupu kei siʻi hake ʻo manavahē ki he ʻOtuá pea ke nau ako ke ʻulungaanga taau ʻi Hono ʻaó ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē.

Kapau ʻe aʻu ʻo ʻaho ʻe taha ha nofo taʻe kē ha husepāniti mo hono uaifí pe te na taʻe feangakoviʻaki pe taʻe fakaʻitaʻi e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga founga, ʻe lelei moʻoni ia; ʻokú ne haohaoa ai. Ka te ne feinga ʻi he ʻaho hokó ke fai e meʻa tatau pē. Ka ʻo kapau he ʻikai ke ne lava ʻo fai ia he ʻaho hono hokó, ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ia ke ne taʻe-lava ʻo fakahoko lelei ia he ʻaho hono tolú. …

ʻOku totonu ke tanumaki maʻu pē ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e holi ko ʻeni ʻoku fakahā mahino mai ʻe he kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá. ʻOku totonu ke tau ʻaʻeva he ʻaho takitaha ʻoku haohaoa hotau konisēnisí mei he fakatupu ʻita ki ha taha. Pea kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ʻi he siasí ʻe lava ke faitokonia ai kitautolu, ʻa ia ko e kau ʻAposetolo mo e kau Palōfita mo e kau ʻEvangeliō, mo e alā lakanga pehē, “ko hono fakahaohaoa ʻo e Kakai Māʻoniʻoní,” etc. [Vakai, ʻEfesō 4:11–12.] Pea kuó ne foaki mai foki ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakahinohino pau ke ne tuʻu ko ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻi hotau tafaʻakí ʻo fakahā mai ʻa e meʻa ke tau faí pea foaki mai ʻa e mālohi mo e tokoni ʻoku tau fie maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e filí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke tau lotofoʻi he taimi kotoa pē te tau ʻiloʻi ai hotau vaivaí. ʻOku tātātaha ke tau maʻu ha sīpinga mei he ngaahi sīpinga nāunauʻia kotoa kuo tā ʻe he kau palōfitá, ʻi he kuonga muʻá pe ʻi onopōní, ne nau fakaʻatā ai ke fakatupu lotofoʻi e Tokotaha Angakoví kiate kinautolu; ka naʻa nau toutou feinga mālohi ke ikunaʻi ia, ke ikunaʻi ʻa e palé pea mo teuteuʻi kinautolu ke maʻu e nāunaú ʻi hono fonú.9 [Vakai ki he fokotuʻu fika 4 ʻi he peesi 115.]

Te tau lava ʻo mavahe hake mei he kovi mo e hikisia ʻo e māmaní, ʻo fakafou ʻi ha tokoni fakalangi.

Ko ʻetau tohitongi pē ʻi hotau ʻatamaí ʻoku tau maʻu e mālohi ʻo fakafou ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú, ke ikunaʻi ʻetau ngaahi holí, hotau uʻá pea ke tau fakavaivaiʻi hotau lotó ʻi he meʻa kotoa pē ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní kae ʻoua te tau fakaongo atu ha ongo taʻefakafiemālie ki hotau fāmilí mo e niʻihi ʻoku tau feohí ka tau tokoni lahi ke faʻu ha konga ʻo lahi ʻi māmani, ʻe lava leva ke tau pehē kuo tau ikunaʻi ha vaeua ʻo e feingataú. Ko e taha e ngaahi faingataʻa lalahi ʻoku tofanga ai ha tokolahi, ko ʻetau fakatovave ko ia ke ngalo ʻiate kitautolu e taumuʻa maʻongoʻonga ʻo e moʻuí, ʻa e taumuʻa ne ʻomi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki he moʻui fakamatelié ni, kae pehē foki ki he ui māʻoniʻoni kuo uiuiʻi kitautolu ki aí; pea ʻikai ke tau ikunaʻi ʻa e fanga kiʻi fakafeʻatungia ʻo taimí, ka tau faʻa tukuhifo kitautolu ke tau tuʻunga tatau mo e māmaní, kae ʻikai ke tau feinga ke maʻu e tokoni fakalangi kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá, ʻa ia te ne lava tokotaha ke ikunaʻi iá. ʻOku ʻikai ke tau toe kehe mei he toenga ʻo e māmaní ʻo kapau he ʻikai ke tau tanumaki e lotoʻaki ke haohaoá, he ʻoku haohaoa ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí.

Ko e naʻinaʻi ʻeni ʻa e Fakamoʻuí ki he kāingalotu he kuonga muʻá, ʻa ia ko ha kakai ne nau maʻu e holi tatau pea naʻa nau foua ʻa e ʻahiʻahi tatau pē mo kitautolu, pea naʻá Ne ʻafioʻi pe ʻe lava e kakaí ʻo ikunaʻi ia pe ʻikai; kuo teʻeki ai ha taimi pea he ʻikai pē ha taimi te Ne ʻamanaki mai ai ki ha meʻa mei Heʻene fānaú ʻe faingataʻa ke nau fakahoko. Tautautefito ki he Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻoku totonu ke nau tanumaki ʻa e laumālie ko ʻení, he ʻoku fie maʻu ke nau ō atu ki he māmaní ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo e fakamoʻuí ʻi he lotolotonga ʻo ha toʻu tangata pikopiko mo paongataʻa, ʻi he uhouhonga ʻo ha kakai ʻoku fonu ʻi he koví mo e faihalá. Pea ʻikai ko kinautolu pē, ka ʻoku totonu ke hanga ʻe he tokotaha kotoa pē, ʻa e talavou mo e finemui kotoa pē ʻi he Siasí ni ʻoku taau ke ui ko ha māʻoniʻoní, ʻo tanumaki ʻa e holi ko ʻeni ke ne moʻui ʻo taau mo e fekau ko ʻení kae lava ke nau maʻu ha konisēnisi ʻoku maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia ke maʻu ʻe he kakai kei talavou mo matuʻotuʻá ʻa e fakakaukau ko ʻení; ʻoku toe fakafiefia makehe foki ke mamata ki hono tuku ʻe hotau toʻu tupú ke malama mei honau fofongá e maama mo e poto ʻo e ʻOtuá, pea nau lava ʻo maʻu ha mahino totonu ki he moʻuí pea nau lava ke moʻui ʻo mavahe hake mei he kovi mo e hikisia ʻo e māmaní kae pehē ki he fehālaaki mo e faiangahala ʻa e tangatá.10

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke nofo ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení. ʻE matafi kotoa atu kinautolu. ʻOku totonu ke tukutaha hotau lotó ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá; ke nau faifeinga ke aʻusia ʻa e haohaoa naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisí, he naʻá Ne talangofua haohaoa ʻi he meʻa kotoa pē ki he Tamaí ʻo Ne maʻu ai ʻa Hono hakeakiʻi maʻongoʻongá peá Ne hoko ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki Hono kāingá. Ko e hā leva ka tau tokanga mo hohaʻa ai ki he ngaahi meʻa fakaemāmani ko ʻení, lolotonga ko iá ʻoku fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia hotau ikuʻangá? Kapau te tau pikitai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea muimui ki Heʻene ngaahi founga haohaoá pea tau feinga ke maʻu ʻa e momona taʻengata ʻo Hono puleʻanga fakalangí, ʻe lelei leva ʻetau meʻa kotoa pē pea te tau lavameʻa mo ikuna ʻi he ngataʻangá.11

ʻOku totonu ke hā ʻi hoʻo ngaahi ngāué mo ho ʻulungāngá ʻa e teuteu longomoʻui ʻokú ke fai he taimí ni ke hokohoko tuʻuloa atu hoʻo moʻuí ʻo aʻu ki he taʻengatá; ʻoua naʻá ke muimui ki ha tefitoʻi moʻoni te ke mā ai pe te ke taʻe fie fakahoko ʻi he langí, pea ʻoua naʻá ke feinga ke maʻu ʻaki ha koloa ʻi ha founga ʻe taʻefakafiemālie ki ho konisēnisi maama mo fakalangí. Neongo ʻoku ueʻi koe ʻe hoʻo ngaahi ongó mo hoʻo ngaahi holí ke ke ngāue leva, ka ke tuku ke hanga maʻu pē ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa, fakaʻeiʻeiki, māʻoniʻoni mo anga māʻoniʻoní ʻo puleʻi mo tataki koe.12

He ʻikai lava ke tau haohaoa fakaʻangataha pē, ka ʻe lava ke tau hoko ʻo lelei ange ʻi he ʻaho takitaha.

ʻOku tupu hake ʻa e tamasiʻí mei heʻene kei siʻí ʻo talavou, pea mei heʻene kei talavoú ʻo fatutangata, pea ʻoku pau mo vave ʻene tupú; ka heʻikai ke ne lava ʻo tala ʻa e founga mo e taimi ʻoku hoko ai ʻa e tupulaki ko iá. ʻOku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻokú ne tupulaki; ka ʻi heʻene tauhi ko ia ʻa e fono ʻo e moʻui leleí mo anga fakapotopotó, ʻokú ne aʻu ai ki he tuʻunga fatutangatá. ʻOku pehē pē mo kitautolu Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku tau tupulaki mo fakalakalaka. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ia he momeniti ko iá; ka ʻi he hili ha taʻu ʻe taha pe lahi ange ʻoku tau toki ʻiloʻi ai ʻoku tau tupulaki ʻo laka ki muʻa pea tau ofi ai ki he tumutumú. ʻOku tau ongoʻi ʻoku tau tui ki he ʻEikí; ʻoku ʻaonga maʻu pē ʻEne tokoní; ʻoku tau fehokotaki mo Ia; ko Ia ʻetau Tamaí pea ʻokú Ne tataki kitautolu ʻi he moʻuí.13

ʻOua naʻá ke ʻamanaki ʻe fakaʻangataha pē hoʻo hoko ʻo haohaoá. Kapau te ke ongoʻi pehē, ʻe siva hoʻo ʻamanakí. Feinga ke ke lelei ange he ʻahó ni mei he ʻaneafí pea lelei ange ʻapongipongi mei he ʻahó ni. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ko ia ne nau mei ikunaʻi kitautolu he ʻahó ni, ʻoua naʻa tuku ke nau ikunaʻi kitautolu ʻa pongipongi. Ka tau hokohoko feinga ke tau lelei ange he ʻaho takitaha; kae ʻoua naʻa tau tuku ke tau mate ʻoku teʻeki ai ke tau fakahoko ha lelei ki he niʻihi kehé pea mo kitautolu foki.14

ʻOku totonu ke hoko ʻa e ʻaneafí pe uike kuo ʻosí ko e lelei taha ia kuo tau aʻusiá, pea ʻoku totonu ke tau fakalakalaka ki muʻa he ʻaho takitaha, ʻi he ʻiló mo e potó pea mo ʻetau malava ke fai leleí. ʻI he tupu ʻo matuʻotuʻa angé, ʻoku totonu ke tau toe ofi ange ai ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē hono hokó.15 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 115.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. Naʻe talamai ʻe Palesiteni Sinou ʻoku hanga ʻe he fekau ko ia ke hoko ʻo haohaoá ʻo fakatupu ha loto hohaʻa ʻi ha Kāingalotu ʻe niʻihi (peesi 105–07). ʻI hoʻomou ako ʻa e vahe ko ʻení, fekumi ki he faleʻi te ne ala fakafiemālieʻi ha taha ʻe hohaʻa ʻi he fekau ko ia ke hoko ʻo haohaoá.

  2. ʻI he konga ko ia ʻoku kamata he peesi 105, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “tokoni fakalangí” ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e ʻEikí ke tau hoko ʻo haohaoá?

  3. ʻI he peesi 107, mou vakaiʻi e fakamatala ʻa Palesiteni Sinou ʻo fekauʻaki mo ʻĒpalahamé pea mo e kau fuofua paionia ʻo e Siasí. ʻOku mou pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hoko ʻo haohaoa ʻi he “tuʻunga ʻoku tau lolotonga ʻi aí”? Fakalaulauloto ki he meʻa te mou lava ʻo fai ke haohaoa ange ai ʻa hoʻomou “ngaahi ongoʻí, … angatonú, taumuʻá mo e vilitakí.”

  4. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou, “Kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke tau lotofoʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai hotau vaivaiʻangá” (peesi 112). Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau mavahe hake ai mei he ongoʻi lotofoʻí? (Ki ha sīpingá, vakai ki he peesi 109–112.)

  5. Ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai kiate koe ke ʻoua naʻá ke “ʻamanaki atu ke fakaʻangataha pē hoʻo hoko ʻo haohaoá”? (Vakai ki he peesi 114.) Fakakaukau ki ha ngaahi founga tukupau ʻe lava ke ke muimui ai ki he naʻinaʻi ʻa Palesiteni Sinoú ke ke “hoko ʻo lelei ange ʻi he ʻaho takitaha.”

  6. Kumi hake ha fakamatala ʻe taha pe ua ʻi he vahe ko ʻení ʻoku mahuʻinga makehe kiate koe. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai he ngaahi fakamatala ko ʻení?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: 1 Nīfai 3:7; 3 Nīfai 12:48; ʻEta 12:27; Molonai 10:32–33; T&F 64:32–34; 67:13; 76:69–70

Tokoni Fakafaiakó: “ʻOku ongo ki he fakafoʻituitui ʻa e taimi ʻoku fakamālōʻiaʻi mo fakahaaʻi ai ʻenau ngaahi tokoní. Te ke lava ʻo fai ha feinga makehe ke fakamālōʻiaʻi e tali ʻa e tokotaha kotoa pē pea kapau ʻe lava, ʻai e tali ko iá ke hoko ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki fakakalasí” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 38).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he “Anniversary Exercises,” Deseret Evening News, Apr. 7, 1899, 9.

  2. ʻI he Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 16.

  3. ʻI he “Anniversary Exercises,” 9.

  4. ʻI he “Impressive Funeral Services,” Womanʻs Exponent, Oct. 1901, 36.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, June 3, 1879, 1.

  6. Deseret News: Semi-Weekly, June 3, 1879, 1.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, June 3, 1879, 1.

  8. Deseret Semi-Weekly News, Oct. 4, 1898, 1.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, June 3, 1879, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, June 3, 1879, 1.

  11. Deseret Semi-Weekly News, Oct. 4, 1898, 1.

  12. Millennial Star, Dec. 1, 1851, 363.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1899, 2.

  14. Improvement Era, July 1901, 714.

  15. Improvement Era, July 1899, 709.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻo pehē, “Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:48).

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame, “Ke ke ʻeveʻeva ʻi hoku ʻaó, peá ke haohaoa” (Sēnesi 17:1).

ʻOku totonu ke tau faifeinga he ʻaho kotoa pē ke fakaleleiʻi hotau vā fetuʻutaki mo e kau mēmipa ʻo hotau fāmilí.