Aoaoga a Peresitene
Mataupu 12: Oa Tamaoaiga o Loo i Tusitusiga Paia


Mataupu 12

Oa Tamaoaiga o Loo i Tusitusiga Paia

Pe a tatou suesue i tusitusiga paia i le Agaga e tasi lea na auina mai ai, tatou te maua se malamalamaaga sili atu o le finagalo o le Atua.

Mai le Soifuaga o Wilford Woodruff

Ile aso 1 o Mati, 1846, na maua ai e Elder Wilford Woodruff, o le sa auauna e avea ma pulefaamalumalu o le Ekalesia i le Atu Peretania, se tusi mai sana uo i le Iunaite Setete. Sa aofia faatasi ai ma lena tusi se kopi o se isi tusi, lea sa faataatia mai ai se fuafuaga a se tagata i le lolomiina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i Egelani ma malupuipuia ai le puletaofia iina mo ia lava. O le mea na faia e lenei tagata na semanu e taofia ai le lolomiina o le tusi e le Ekalesia i Egelani. Sa tusia e Elder Woodruff i lana tusi talaaga: “O lenei fuafuaga o se mea matua lototele, le alu atu o le tagata ua liliuese po o le au liliuese latou te lolomiina tusi a le Ekalesia ona gaoi ai loa lea o tupe e maua mai i le faatauina atu o ia tusi. O la’u vaai i ai e le o se isi lava mea ua na o le alofa tunoa o le Atua na faailoa mai ai lenei mea ia te au. Sa ou faaaluina le aso e iloilo ai le tulafono e vaai ai po o le a se mea ou te aoao mai ai e uiga i le malupuipuia o le puletaofia.”1Sa ia faafaigaluegaina se lomitusi e taina ma lolomi ia kopi e 3,000 o le tusi.2 Ina, ua ia mauaina se malamalamaaga e uiga i tulafono a Peretania e faatatau i le puletaofia, o lea sa ia faamalupuipuia ai loa le puletaofia i lona lava igoa i le aso 7 o Iuni, 1845, “i le fasefuluvalu itula talu ona maua itulau mulimuli mai le lomitusi.”3 O lea sa ia faasaoina mai ai ia aia tatau faaletulafono a le Ekalesia e lolomiina ai le tusi i Egelani.

E le o le taimi muamua lea na galue ai Wilford Woodruff ina ia maua e le Au Paia o Aso e Gata Ai ia tusitusiga paia. A o lei taitai lava lolomiina le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa ia kopiina le tele o faaaliga faatusilima ma ave i ana femalagaaiga faafaifeautalai. A o ia auauna i lana uluai misiona i Egelani, mai ia Ianuari 1840 seia oo atu ia Aperila 1841, sa latou galulue ai ma Peresitene Polika Iaga ma isi e lolomi le lomiga muamua o le Tusi a Mamona i fafo o le Iunaite Setete. Sa mulimuli ane ona ia fesoasoani i le Perofeta o Iosefa Samita i Navu, Ilinoi, e faatulaga mataitusi mo le lolomiina o le tusi a le Ekalesia na faaulutalaina Times and Seasons. I le va o Mati 1, 1842, ma Ianuari 16, 1843, sa maua ai i totonu o le Times and Seasons ia tusitusiga ia na faatoa maua i le tele o tausaga mulimuli ane i totonu o le Penina Tau Tele: o le tusi a Aperaamo; Iosefa Samita—Talafaasolopito; le tusi a Wentworth, lea e maua ai Mataupu Faavae o le Faatuatua; ma se vaega o le tusi a Mose.

I lona fesoasoani ai ina ia maua e le Au Paia ia tusitusiga paia, sa uunaia i latou ina ia “teuina i o [latou] loto.”4 Sa ia faapea mai: “E tatau ona tatou ola i aoaoga a la tatou lotu. E tatau ona tatou ola i tatou lava i mea tatou te talai atu. E tatau ona tatou teuina upu o le ola. E tatau ona tatou suesue faamaumauga o upumoni paia. E tatau ona tatou saili ia malamalama i le vaitaimi ma le augatupulaga o loo tatou ola ai. O la’u vaaiga lea i lo tatou tulaga i le aso. Ou te le vaai atu i faaaliga ua faamaumauina i nei tusi, o loo aoao mai ai le augatupulaga o le atoatoaga o taimi, e pei o se mea e mavae atu e aunoa ma le faataunuuina.”5

Aoaoga a Wilford Woodruff

E tatau ona tatou aoaoina upumoni o loo i tusitusiga paia, faatauaina i o tatou loto, ma faataitai ai i o tatou olaga.

Faitau le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma tusitusiga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, ma faaputuina nei faaaliga ma vaai po o a [mea] ua folafola mai e le Alii ia i tatou. Ona tatou teu ai lea o ni mea taua ia i tatou.6

O lo tatou tiute … i le avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai le mafaufau loloto, le tomanatu, le faitau o le afioga a le Atua, ma taumafai e malamalama i lo tatou laasaga, lo tatou tulaga, ma lo tatou tiutetauave i luma o le Alii.7

O loo mamao le lalolagi mai le Alii. O i tatou lava o se nuu o loo ua mamao tele lava mai le Alii. E tatau ona tatou faalatalata atu i le Alii, ma galulue ina ia maua le Agaga Paia, ia tatou faitauina faaaliga a le Atua ia tatou faitauina e ala i le Agaga lava e tasi lea na tuuina mai ai [na faaaliga]. Ona tatou malamalama ai lea i lo latou [uiga] pe a tuuina atu i le fanauga a tagata.8

O le tiapolo o loo i ai i le atulaulau i le lalolagi, ma o le a ia faaumatia tagata uma e mafaia e ia. Suesue tusitusiga paia ia ua aumai sao lava ia i tatou, faapea foi na o loo i le Tusi Paia, ma aoao ia malamalama i le mafaufau ma le finagalo o le Atua, lea e mafai ona tatou faia e ala i le faitauina pe a i ai le malamalama o le Agaga Paia i totonu ia i tatou, ma saunia ai outou lava mo mea uma o le a tutupu i le olaga.9

O nei mea [mataupu faavae ua aoao mai i tusitusiga paia] e moni ia. E tatau ona tatou suesueina; teuina i o tatou loto, ma faaaoga i o tatou olaga.10

O Perofeta, Aposetolo ma Peteriaka ua tuua a latou tusitusiga musuia i tusi mo lo tatou faaaogaina ma lo tatou manuia, ma o le a faamasinoina i tatou i le faaaogaina o lo tatou saolotoga i le ala tatou te taulimaina ai le Afioga a le Atua lea ua tuuina mai ia i tatou.11

O le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ua tuufaatasia e folafola atu ai le atoatoaga o le talalelei.

Ou te le ma e faailoa atu o a’u lava o se tasi e talitonu maumaututu i le faataunuuina patino o le Tusi Paia, faapea ma fesootaiga uma a le Atua i tagata. … Ou te talitonu o alii paia o anamua sa tusitusi ma saunoa e tusa ai ma le uunaiga mai i le Agaga Paia, ma sa faamaoni i latou i mea sa latou ta’u mai, ma … “ua leai se valoaga o i le Tusi e faamatalafuaina.” [2 Peteru 1:20.]12

Ou te molimau atu o Iosefa Samita sa faatuina e le Atua Silisiliese e avea ma se Perofeta i le augatupulaga mulimuli ma le atoaga o taimi; sa ia aumaia le Tusi a Mamona ma faaliliuina i le meaalofa ma le mana o le Atua mo le manuia o le lalolagi i aso e gata ai. Ou te iloa o le Tusi a Mamona e moni ma o se tusi sa musuia mai le lagi.13

Ua ia i tatou le Tusi Paia—le laau a Iuta—o loo i ai le tulafono a le Atua na auala mai ia Mose ma perofeta ma peteriaka anamua. Ua faasolo mai ia i tatou i le afe ma afe o tausaga ua te’a ma mavae atu. Ina ua faatafunaina ia faletusi, e pei o le fale tusi o Alexandria, [Aikupito], sa faasaoina le Tusi Paia mo i tatou, ma ua i ai ina ia tatou faitauina. Ua tuuina mai ai ia i tatou le tulafono a le Atua sa tuuina atu anamua. Ae e leai lava se suiga i lena tulafono, e tusa ai ma le talalelei, mai lena aso e oo mai i lenei aso. O le Tusi Paia— le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou—e aumaia ia i tatou le tulafono lea e mafai ai ona faaeaina i tatou ma toe foi atu i le afioaga o le Atua ma ola ai ma Ia e faavavau faavavau lava. E tuuina mai ia i tatou le ala e tatau ona tatou mulimuli ai ina ia tatou maua se vaega o le uluai toetutu, ina ia tatou tulai mai ua faaofuina i le mamalu, tino ola pea ma le ola e faavavau. E aumaia foi ia i tatou le talafaasolopito, e le gata i mea ua mavae e uiga ia Iutaia, ae faapea foi mea o le a tutupu. Ona i ai foi lea ia i tatou o le Tusi a Mamona—le laau a Iosefa i le lima o Efaraima—lea sa tusiaina i le konetineta [o Amerika] e aposetolo ma perofeta. O loo i ai, faatasi ma isi mea, ia aoaoga a Iesu Keriso ina ua ia faaali mai ina ua mavae lona toetu, i lona tino ola pea ma le mamalu, ma aoao mai le talalelei iinei. O na faaaliga sa i ai le anoanoai o aoaoga faavae. Latou te faaali mai ia i tatou mea o le a tutupu i aso gataaga i le lalolagi, le tulaga o Papelonia le sili ma faamasinoga ia o le a tutupu i aso gataaga ao lei afio mai le Atalii o le Tagata.14

Ua fai mai Esekielu faapea o aso gataaga o le laau a Iosefa i lima o Efaraima e tatau ona tuu faatasi ma le laau a Iuta, e vaai i ai malo e ala i le aao o le Alii, mo se faamoemoega faapitoa—ina ia faapotopotoina le aiga o Isaraelu i aso e gata ai [tagai Esekielu 37:15–28]. O nei tusitusiga e lua sa tatau foi ona faaaogaina ina ia talai atu ai le atoatoaga o le talalelei e faavavau ia Iutaia ma Nuuese; ma o le a tulai i latou i le faamasinoga faatasi ma le augatupulaga o loo ola i le lalolagi i le taimi e tulai mai ai i latou.15

O le Tusi Paia lenei, le faamaumauga a Sa Iutaia, sa tuuina mai i le musumusuga a le Alii e ala mai ia Mose ma peteriaka ma perofeta anamua. O se mea pepelo ea, e pei ona fai mai ai le au le talitonu, se galuega ea a se tagata? E leai, e le o i ai i le mana o se tagata ua manavaina le manava o le ola e faia sea tusi e aunoa ma le musumusuga a le Silisiliese. O le tulaga lea o le Tusi a Mamona—o le poto uma o tagata uma i lalo o le lagi e le mafai ona tusia ma tuuina mai i le lalolagi se tusi e pei o le Tusi a Mamona. O ana aoaoga faavae e paia—e mai le Atua. E le mafai lava ona tupu mai i se mafaufau o se tagata pepelo, pe mai le mafaufau o se tagata tusi tala. Aisea? Aua o folafolaga ma valoaga o loo i ai o loo faataunuuina i luga o le fogaeleele uma.16

Pe ese ea se talalelei o loo i le Tusi a Mamona mai lena o loo i le Tusi Paia? E leai. O loo aumaia ai se talafaasolopito o se nuu lea sa ola i le konetineta [o Amerika] anamua, o loo ta’u mai ai le mea na latou o mai ai ma faapefea ona latou o mai iinei, o loo ta’u mai ai fesootaiga uma a le Atua ma i latou, ma le faavaeina o le Ekalesia a Keriso ia i latou. Sa asiasia i latou e Iesu ina ua mavae Lona toetu. O lea na ia fetalai ai, “O loo ia te a’u foi isi mamoe e le o i lenei lotoa; e tatau ona ou ta’ita’iina mai o i latou foi, e faalogo foi i latou i lo’u leo, ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi.” [Ioane 10:16] … O tusi uma e lua o loo i ai le talalelei e tasi. E lei i ai lava nisi ua na o le tasi le talalelei ma o le a le i ai lava nisi e faaalia mai i tagata.17

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o la tatou molimau i aso e gata ai.

O loo i ai foi ia i tatou le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga, lea o loo i ai i o outou fale ma lea e mafai ona outou faitauina. O lenei faatulagaga o faaaliga sa tuuina mai e ala i le fofoga o le Perofeta o Iosefa Samita, e ala i le Urima ma le Tumema ma isi. O lena tusi o loo i ai nisi o mea sili ona mamalu ma faaaliga sili ona faagaeetia ua tuuina mai e le Atua i tagata. E faaali mai ia i tatou mea o loo i o tatou lumanai, o a mea o loo faatali mai i lenei atunuu ma atunuu uma o le lalolagi, ma mea o loo ua i faitotoa o tagata o le lalolagi. O nei mea e manino, e tuusao mai, e malolosi, ma o faaaliga ia mai le Atua, o le a faataunuuina, e tusa pe talitonu i ai tagata pe leai.18

Ua ou umia i lo’u lima le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo i ai faaaliga sa tuuina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita ao soifua o ia i la le tino. Faitau na faaaliga, ma e mai le amataga i le faaiuga latou te faatasia ma augatupulaga uma ua tuuina mai e le Atua i le lalolagi.19

Ou te mafaufau faapea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, la tatou Molimau, o loo i ai le faatulagaga o folafolaga sili ona mamalu, sili ona faale-Atua ua faia mo le aiga o le tagata. Ou te talanoa e uiga i le “Faaaliga” [i le vaega 76] na o ia, o se faaaliga lea ua sili atu le malamalama, sili atu upumoni ma sili atu aoaoga faavae ua ia aumaia nai lo se isi lava faaaliga o i ai i se isi lava tusi ua tatou faitauina. Na te faamaninoina mai i lo tatou malamalamaaga e uiga i lo tatou tulaga i le taimi nei, o fea na tatou o mai ai, aisea ua tatou i ai iinei, ao fea foi tatou te agai i ai. E mafai ona iloa e soo se tagata e ala i faaaliga lana vaega ma lona tulaga o le a i ai. Aua e iloa e tagata uma tulafono latou te tausia, ma o tulafono e tausia e tagata iinei o le a iloa ai lo latou tulaga mulimuli ane; o le a faasaoina i latou e na tulafono ma maua ai faamanuiaga e o i latou.20

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga [o] se faatulagaga o faaaliga ia sa tuuina mai e le Alii ia Iosefa Samita. O lenei tusi o loo i ai nisi o faaaliga silisili ona mamalu e uiga i mataupu faavae, e uiga i aoaoga faavae, e uiga i pulega faalemalo, e uiga i le malo o le Atua ma mamalu eseese, ma uiga i isi mau mea e tele ia e oo atu i le lalolagi faavavau.21

O le Penina Tau Tele o loo i ai upumoni mamalu sa faaalia i le Perofeta o Iosefa Samita.

Faaaliga: O le tele lava o le soifuaga o Wilford Woodruff, e lei avea ai le Penina Tau Tele o se tasi o tusitusiga faavae o le Ekalesia. Ae peitai, o aoaoga [o loo i le Penina Tau Tele] sa faitau faalauaitele e le Au Paia, faatasi ai ma isi tusitusiga sa uluai lomia i nisi o mekasini a le Ekalesia. I le aso 10 o Oketopa, 1880, sa avea ai le Penina Tau Tele ma se tusi faavae o le Ekalesia e ala i se fuafuaga a le Au Peresitene Sili ma le palota lagolago i le konafesi aoao.

I faamatalaga nei mai lana tusi talaaga, sa faaalia ai e Elder Woodruff lana molimau e uiga i le tusi a Aperaamo, lea sa faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita e ala i le mana o le Atua ma lea sa faaopoopo mulimuli ane ai i le Penina Tau Tele.

O loo ua faamanuiaina e le Alii ia Iosefa i le mana e faaali mai ai mea lilo o le malo o le Atua, e faaliliu … faamaumauga anamua ma tusitusiga i ata faaAikupito anamua ua leva e pei o Aperaamo po o Atamu, lea e faapogai ai le mu o o tatou loto a o tatou vaaia le tatala mai o nei upumoni mamalu ia i tatou. O Iosefa le Tagatavaai ua ia tuuina mai ia i tatou ni vaega o le tusi a Aperaamo, lea sa tusia i le aao o [Aperaamo] lava ia ae sa natia mai le iloa o tagata mo le fa afe tausaga ua tuanai ae o lea ua aumaia i le malamalama e ala i le alofa tunoa o le Atua.22

O upumoni o loo i le tusi a Aperaamo e matua faagaeetia, matautia, ma mamalu, ia o loo i ai faatasi ma oa maoae ia ua faaalia mai ia i tatou i aso gataaga.23

O valoaga o loo i tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo mea o le a tutupu i aso mulimuli.

Uso e ma tuafafine, ia tatou faitau faaaliga a le Atua mo i tatou lava, ma pe a tatou faitauina, ia tatou talitonu i ai ma taumafai e ola i se auala o le a saunia ai i tatou mo soo se faamanuiaga lava ua saunia e le Alii mo i tatou, ma ia mafai ai ona tatou faailoaina lona aao e pei ona faia e Iopu, ma ia aua nei o tatou tauseseina o ia ona o ana faatinoga o soo se mea mo i tatou. Afai e le mafai ona tatou malamalama ai i le taimi lenei, o le a mafai ona tatou malamalama i se taimi lata mai.24

“O ai ea a’u, ua faapea mai ai le Alii, e ta’umamaina ai le le tausia o a’u poloa’iga? Po o ai ea a’u, ua faapea mai ai le Alii, ua folafola atu a e le faataunuuina?” [Tagai MFF 58:30–32.] … Ua tatou faapea, mai lea taimi i lea taimi, mai lea tausaga i lea tausaga, faapea o loo tatou ola i se tupulaga ma augatupulaga matua tulaga ese, ma e moni lava lea. E mavae atu taimi, ma mou atu ai ma ona mea tutupu, ma faataunuuina faaaliga a le Atua, aemaise lava ia i tatou. O loo tatou ola i se vaitaimi o le pouliuli; o loo ua ufitia le lalolagi i le le talitonu ma le le faatuatua. … Ua maofa le Au Paia o Aso e Gata Ai i le vaai atu i le tele o le pouliuli ma le le faatuatua o loo ua i le atulaulau i le lalolagi. O le mea lea, i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, ou te manatu ua manaomia i la tatou vaega ona faateleina le faatuatua i le faatinoina o o tatou talitonuga, faapea foi i faaaliga eseese a le Atua ua i totonu o le Tusi Paia, Tusi a Mamona ma le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ua tatou vaai atu i o tatou luma, mai lea tausaga i lea tausaga, i faailoga o le lagi ma le lalolagi, ma le faataunuuina o valoaga, ae i le avea o se nuu, o le a le tele o loo faatupuina ai lo tatou faatuatua i le Atua? O loo faateleina ea lo tatou faatuatua ia talafeagai ma le faateleina o le le faatuatua i le lalolagi? Atonu e le o a’u o se faamasino, ae e foliga mai ia te a’u tatou te le o malamalama. O le galuega o loo ua tatou i ai, ma le Tusi Paia, Tusi a Mamona ma le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga ua moni i le aso e pei lava ona sa i ai i le luasefulu, tolusefulu, po o le fasefulu tausaga talu ai. … Ou te fai atu o lenei galuega ua moni i le taimi lenei e pei lava o taimi na, ma faapena foi le faaupuga lea sa ou siiina mai—“O ai ea a’u, ua faapea mai ai le Alii, ua ta’umamaina ai le le tausia o a’u poloa’iga? Po o ai ea a’u, ua faapea mai ai le Alii, ua folafola atu ae le faataunuuina?” Ou te talitonu o le a faataunuuina e le Alii mea ua ia fetalai mai ai; ou te talitonu o le a ia faataunuuina ana folafolaga i le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le lalolagi, ia Siona ma Papelonia; ma afai e faia e ia ua i ai foi se mea i le faitotoa, se mea mo i tatou, o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faia.25

Ou te fia faapea atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai: Faatino le faatuatua i le Atua, ma faatino le faatuatua i Ana faaaliga, ma faitau na faaaliga ma manatunatu loloto i ai ma tatalo faatauanau ina ia outou maua le malamalamaaga sa’o o mea uma ua faaalia e le Atua, ina ia outou ola i le malamalama ma le atamai o le Atua, ma iloa le taua o le ola i le talalelei ma le ola ma le amiotonu i Ona luma.26

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau v–ix.

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le faitau ia tusitusiga paia ‘e ala i le Agaga lava e tasi lea na tuuina mai ai i latou”? (tagai itulau 120–121).

  • Toe iloilo le parakalafa muamua i le itulau 121. E faapefea ona ofoina mai e tusitusiga paia le puipuiga mai i uunaiga a le tiapolo?

  • I le parakalafa lona lua i le itulau 121, ua fautua mai Peresitene Woodruff ia i tatou e faia mea e tolu i tusitusiga paia. Aisea ua taua ai ia gaoioiga?

  • Aisea e taua ai le suesue uma o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona? (Tagai i itulau 121–123; tagai foi i le 1 Nifae 13:40; 2 Nifae 3:12.)

  • O le a se mea e uiga i le molimau a Peresitene Woodruff o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua iloga na aafia ai ou lagona? (Tagai itulau 123–124). O a ni ala ua avea ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma a “tatou Molimau”?

  • Na saunoa mai Wilford Woodruff o upumoni o loo i le tusi a Aperaamo o “oa maoae” (itulau 125). O a ni oa ua e maua i le Penina Tau Tele?

  • E faapefea ona fesoasoani tusitusiga paia e saunia i tatou “mo mea uma o le a tutupu i le olaga”? (Tagai itulau 121, 125–126).

  • O le a se mea ua e faia e avea ai au suesuega o tusitusiga paia ia loloto atu? O a ni mau ua sili lava ona fesoasoani ia te oe? E faapefea ona fesoasoani nei mau ia te oe?

  • E mafai faapefea e matua, matua o matua, ma faiaoga ona fesoasoani i fanau iti ma le autalavou e aoao tusitusiga paia ma faaaoga i o latou olaga?

Mau E Faatatau I Ai: 1 Timoteo 4:13–16; 2 Timoteo 3:16; 1 Nifae 15:24; Helamana 3:29–30; Moronae 10:3–5

Faamatalaga

  1. Journal of Wilford Woodruff, Mati 1, 1845, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  2. Tagai Journal of Wilford Woodruff, Iuni 7, 1845.

  3. History of the Church, 7:426; tagai foi Journal of Wilford Woodruff, Iuni 7, 1845.

  4. Millenial Star, Novema 21, 1887, 742.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 6, 1880, 1.

  6. Deseret Weekly, Aokuso 17, 1889, 226.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, Setema 7, 1880, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 6, 1880, 1.

  9. Contributor, Aokuso 1895, 639.

  10. Millenial Star, Novema 21, 1887, 742.

  11. Deseret Weekly, Setema 21, 394.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, Mati 26, 1878, 1.

  13. “Mormonism Brought Prominently before the Public,” Millennial Star, Aokuso 5, 1897, 493.

  14. Deseret Weekly, Aperila 19, 1890, 560.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, Me 2, 1876, 4.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, Me 20, 1873, 1.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, Aokuso 16, 1881, 1.

  18. Deseret Weekly, Aperila 19, 1890, 560.

  19. Millennial Star, Novema 10, 1896.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 26, 1881, 1.

  21. “The Keys of the Kingdom,” Millenial Star, Setema 2, 1889, 548.

  22. Journal of Wilford Woodruff, Fepuari 19, 1842.

  23. Journal of Wilford Woodruff, Mati 19, 1842.

  24. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  25. Deseret News: Semi-Weekly, Me 2, 1876, 4.

  26. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 30, 1878, 1.

Ata
woman studying scriptures

“E tatau ona tatou faatauaina upu o le ola. E tatau ona tatou suesue i faamaumauga o upumoni paia.”

Ata
Wilford Woodruff’s signature in the Book of Commandments

O le Tusi o Tulafono, o se tuufaatasiga muamua o faaaliga ia Iosefa Samita. O lenei kopi o le tusi o loo i ai le saini a Wilford Woodruff.