Aoaoga a Peresitene
Folasaga


Folasaga

Ua faatuina e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faasologa o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia e fesoasoani ai i le faalolotoina o lo outou malamalama i le talalelei toefuataiina, ma faalatalata atili atu ai i le Alii e ala i aoaoga a perofeta o aso e gata ai. A o faaopoopo atu e le Ekalesia voluma i lenei faasologa, o le a e faatupula’ia se faaputuga o tusi mo faamatalaga o le talalelei mo lou aiga.

O loo faalauiloa atu i lenei tusi ia aoaoga a Peresitene Wilford Woodruff, o le sa galue auauna o se Peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, mai ia Aperila i le 1889 ia Setema i le 1898.

Suesuega a le Tagata Lava Ia

Ao e suesue i aoaoga a Peresitene Wilford Woodruff, saili i musumusuga a le Agaga. Ia manatua le folafolaga musuia a Nifae: “Aua o le saili ma le filiga e iloa e ia, e faamatalaina mea lilo a le Atua ia te i latou, i le mana o le Agaga Paia” (1 Nifae 10:19).

I le faaiuga o mataupu taitasi, o le a e maua ai “Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu.” O nei fesili, manatu, ma mau o le a fesoasoani ia te oe ia e malamalama ma faaaoga ai upu a Peresitene Woodruff. Taumafai e iloilo a o lei faitauina le mataupu. Mafaufau foi i fesili ia o loo mulimuli mai a o e suesue:

  • O a mataupu faavae o loo aoao mai e Peresitene Woodruff? O le a [se mea] e mafai ona ou aoaoina mai i lenei [aoaoga]?

  • Faamata e faapefea ona fesoasoani aoaoga a Peresitene Woodruff ia te a’u i lo’u lava olaga? Faamata e faapefea e nei aoaoga ona fesoasoani ia te a’u i o’u tiute i le aiga ma le Ekalesia?

  • O le a se mea e tatau ona ou faia e avea ma taunuuga o mea ua ou aoaoina?

Aoaoga mai Lenei Tusi

Afai e te auauna o se faiaoga i le Aualofa, korama a le au toeaina, po o le vaega a faitaulaga sili, o le a e maua le avanoa e aoao atu ai mai lenei tusi. O le a fesoasoani nei taiala ia te oe.

Tulimatai atu i Upu a Peresitene Wilford Woodruff ma Tusitusiga Paia

Ua poloai mai le Alii ia [aua nei] tatou aoao atu “nisi mea tau lava o mea ua tusia e perofeta ma aposetolo, ma mea e aoaoina ai i [tatou] e le Fesoasoani e ala i le tatalo o le faatuatua” (MFF 52:9).

Atonu e i ai taimi o le a faaosoosoina ai oe e te tuueseina lenei tusi ae saunia au lesona mai isi tusitusiga. Ae o lou tofiga o le fesoasoani atu lea i isi e aoao le talalelei e ala i upu a Peresitene Woodruff ma tusitusiga paia. Ia taula’i atu lesona taitasi i upusii o loo i ai i lenei tusi ma Mau E Faatatau I Ai o loo i le faaiuga o mataupu taitasi. Ia tele se vaega o le lesona e faitau ai ma talanoaina upu a Peresitene Woodruff.

Ia uuna’ia le vasega ina ia aoao mataupu a o lumanai fonotaga po o sauniga o le Aso Sa ma aumai le tusi i le lotu. Pe a latou muai faitau i ai, o le a sili atu la latou sauniuniga e auai i talanoaga ma fefaamalamalamaa’i ai e le tasi le isi.

Saili le Taitaiga a le Agaga Paia

A e tatalo mo se fesoasoani ma sauniuni ma le filiga, o le a taitaiina au taumafaiga e le Agaga Paia (tagai Alema 17:2–3; MFF 11:21; 42:14; 88:77–78). E auala mai i le leo itiiti ma le malu i lou mafaufau ma lou loto, o le a Ia fesoasoani ai ia te oe e filifili ni upusii mai le tusi o le a faamalosiau atu ai i isi e aoao ma ola ai i le talalelei.

A e suesue, tatalo ina ia faatasi mai le mana o le Agaga i au upu ma talanoaga a le vasega. Ua saunoa mai Nifae, “Pe a tautala atu le tagata i le mana o le Agaga Paia, e moliooina ai e le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata.” (2 Nifae 33:1; tagai foi MFF 50:13–22).

Saunia se Otootoga o le Lesona

A o musuia oe e le Agaga i manatu mo le aoaoina atu [o le lesona], tusi i lalo manatu na ina ia mafai ona e manatuaina. Ae e te lei aoao atu, ia saunia se otootoga tusitusia e faamaopoopo ai ou manatu i se ata faataatia o le lesona. Mafaufau i le faaaogaina o lenei metotia faigofie e fa laasaga:

  1. Suesue le mataupu. Faitau le mataupu ia faamasani i aoaoga a Peresitene Woodruff. Mulimuli i fautuaga o loo i le vaega o le “Suesuega a le Tagata Lava Ia,” i le itulau v.

  2. Filifili ma le loto tatalo ia faamatalaga o le a sili ona fesoasoani i e o loo e aoaoina. Aoao le mataupu ia sili atu i le faalua. Toe tagai i soaulutala mata tetele, o loo faapupula mai ai mataupu faavae e tatau ona e aoao atu. Tatalo i le Alii e taitai oe i le filifiliina o faamatalaga o le a sili ona fesoasoani i le tagata e aoaoina ma faaaoga na mataupu faavae. Ona o mataupu taitasi o loo i ai faamatalaga e tele atu nai lo mea e mafai ona e faaaogaina i le taimi [o lau] vasega, e le tatau ona e manatu faapea e tatau ona e aoao atu uma mataupu faavae pe faaaoga uma faamatalaga [o loo aveatu ai].

  3. Faamautu pe faapefea ona aoao atu faamatalaga. A mautu loa ona filifilia faamatalaga, ua e sauni foi e fuafua ni auala e aoao atu ai [ia faamatalaga]. Saili ma le loto tatalo le taitaiga a le Agaga a o e faia [lea tulaga]. Suesue ni manatu i le “Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu” o loo i le faaiuga o le mataupu. Manatua e tatau i lau aoaoga ona fesoasoani i tagata ia malamalama, talanoaina, ma faaaoga upu a Peresitene Woodruff.

  4. Tusi se otootoga e faamaopoopo ai ou manatu. O se otootoga tusitusia puupuu o le a fesoasoani ia te oe e faamaopoopo ou manatu ma faafoe ai le lesona. O lau otootoga e tatau ona aofia ai vaega autu e tolu:

    • Folasaga. Ia saunia sina folasaga puupuu e fesoasoani ai i tagata e tulimatai atu o latou mafaufau i upu a Peresitene Woodruff.

    • Talanoaina o aoaoga a Peresitene Woodruff. Tusi au fuafuaga mo le aoaoina o faamatalaga ua e filifilia. Atonu o le a e manao e vaevae le vaega lea o lau otootoga ia talafeagai ma mataupu faavae o loo i le soaulutala mata tetele.

    • Faaiuga. Sauni e [fai se] otootoga puupuu o mataupu faavae ua uma ona e talanoaina ma tuuina atu lau molimau e uiga i na mataupu faavae. E mafai foi ona e fuafuaina ni auala e valaaulia ai isi e fetufaai atu a latou molimau.

Taitai ni Talanoaga e Malamalama Ai

Na faailoa mai e le Alii mataupu faavae o le aoao atu ia aoga ina ua Ia fetalai mai, “Ia tofia mai ia te outou lava le faiaoga, ma aua nei failauga uma faatasi, a ia tuuina atu i tagata taitoatasi e lauga ma ia faalogo uma i ana upu, ina ia faamalamalamaina uma i lauga a tagata uma, ina ia tutusa le avanoa i tagata uma.” (MFF 88:122).

  • Saili le taitaiga a le Agaga Paia. E mafai ona Ia musuia oe e fai atu ni fesili patino pe faaaofia ni tagata patino i le talanoaga.

  • Fesoasoani i tagata ia tulimatai atu i aoaoga a Peresitene Woodruff. Tuu atu ia i latou e faitau ana upu ina ia faatupuina ai talatalanoaga ma tali fesili. Ia toe tata’i sa’o ma le faaaloalo le talanoaga pe a amata ona alu ese mai le autu.

  • Molimau soo atu i upumoni o loo talanoaina. Valaaulia foi tagata e faasoa mai a latou molimau.

  • Pe a talafeagai, faamatala ni aafiaga e fesootai ma mataupu faavae o loo i le mataupu. Faamalosi atu i isi e faasoa mai [o latou] aafiaga pe a musuia ai i latou e le Agaga Paia ina ia faia.

  • Aua foi e te soona tautala tele. Faamalosi atu i isi e faasoa mai o latou manatu, fai fesili, ma aoao e le tasi le isi.

  • Aua e te fefe i le filemu [o le vasega] pe a uma ona fai atu sau fesili. E manaomia e tagata le taimi e mafaufau ai pe vaai ai i a latou tusi ao lei faasoaina atu ni manatu, molimau, ma ni aafiaga.

  • Ia talia aloa’ia manatu uma i le talanoaga. Faalogo ma le loto, ma saili ia malamalama i faamatalaga a tagata. Faailoa atu le agaga faafetai mo a latou taumafaiga.

  • Pe a faasoa mai e tagata ni manatu, mafaufau e tofia se isi e tusia ia manatu i luga o le laupapa.

  • Aua nei faamutaina vave se talanoaga manaia i se taumafaiga ina ia aoao uma mea na e saunia. O le mea sili ona taua o le lagonaina e tagata o le aafiaga a le Agaga ma faatupula’ia ai i la latou tautinoga e ola i le talalelei.

O fesili lelei e mafai ona agai atu ai i aoaoga loloto, talanoaga ma le faaaogaina. I le faaiuga o mataupu taitasi i lenei tusi, o le a e maua ai ni fesili e fesoasoani [ia te oe] i le “Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoaina Atu.” Fai ma tagai i fesili nei. Pe a manaomia, e mafai foi ona fatu ni a oe lava fesili. Sauni ni fesili o le a taitaiina ai tagata ina ia suesue, faavasega, ma faaaoga aoaoga a Peresitene Woodruff, e pei ona faaalia i lalo.

  • O fesili suesue o le a faamalosia ai tagata e faitau ma talanoaina faamatalaga a Peresitene Woodruff. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fesili atu, “O le a se mea e mafai ona aoao mai i fautuaga a Peresitene Woodruff e uiga i le fetufaai atu o le talalelei?

  • O fesili iloilo o le a taitaiina atu ai tagata e mafaufau loloto i aoaoga a Peresitene Woodruff ma faalolotoina ai lo latou malamalama i aoaoga faavae o le talalelei. Mo se faataitaiga, a maea ona tali e tagata fesili suesue o loo i luga, e mafai ona e fesili atu, “Aisea ua avea ai le galuega faafaifeautalai ma se mea fiafia?”

  • O fesili o le faaaogaina o le a fesoasoani i tagata e iloa ai pe faapefea ona ola e tusa ai ma aoaoga a Peresitene Woodruff. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fesili atu, “O a ni mea patino e mafai ona tatou faia e fetufaai ai le talalelei?”

Faamatalaga e uiga i Punaoa o loo Ta’ua i Lenei Tusi

O aoaoga a Peresitene Woodruff i totonu o lenei tusi o upusii tonu lava ia mai ana lauga, tusitusiga lomia, ma tusi talaaga. I upusii mai ana tusi talaaga, ua maea ona tuu i ai faailoga faaonaponei, o le sipelaga o upu, mataitusi tetele, ma le faapalakalafaina. O isi upusii ua faatumauina o latou faailoga, sipelaga, mataitusi tetele, ma le faapalakalafaina o loo i ai i tusi na sii mai ai sei vagana ai ona o le manaomia o suiga faasa’o po o le faalomitusi ina ia faalelei atili ai le faitauina. Mo lea mafuaaga, atonu o le a e vaaia ni nai feeseesega laiti i le tusi. Mo se faataitaiga, o le upu talalelei o loo mataitusi laiti i isi upusii ae mataitusi tetele i isi.

E masani foi ia Peresitene Woodruff ona faaaogaina upu e pei o men, man, po o le mankind e faasino i tagata uma, alii ma tamaitai. E masani ona faaaogaina e ia le upu he e faasino i itupa e lua. O se tulaga masani lea i le gagana o lona vaitaimi. E ui lava i eseesega i le va o faiga masani o le gagana ma le faaaogaga faaonaponei ae o aoaoga a Peresitene Woodruff e aoga uma i alii ma tamaitai.

Ata
Wilford Woodruff
Ata
Woodruff signature
Ata
teacher and class
Ata
Relief Society discussion