Aoaoga a Peresitene
Mataupu 13: Tusi Talaaga: ‘E Sili Mamao Atu Lona Taua nai lo le Auro’


Mataupu 13

Tusi Talaaga: “E Sili Mamao Atu Lona Taua nai lo le Auro”

O a tatou tusi talaaga e taua ia i tatou lava, ma e mafai ona latou aumaia faamanuiaga i o tatou aiga ma tupulaga uma o le lumanai.

Mai le Soifuaga o Wilford Woodruff

I le 1835 sa amataina ai e Wilford Woodruff lana tusi talaaga muamua, “aua ou te talitonu e aoga e toe tagataga’i ai i o tatou olaga ua tuanai ma e le gata o se avanoa taua ae o se tiute le tausia o se tala sa’o atoatoa o a tatou mea sa fai.” Sa ia tusia, “O le faamoemoe lea o le a ou taumafai ai e amata atu i le taimi lenei e tausia se tusi talaaga o a’u femalagaaiga, afai e manaomia e mafai ona ou tuuina atu se tala o a’u matafaioi.”1 Sa ia tausia se tusi talaaga mo le isi 63 tausaga na sosoo ai, o lana faamaumauga faaiu o Aokuso 31, 1898, toe lua aso ae maliu. O ana faamaumauga o loo i ai se faamaumauga moni ma le faamaoni o lona lava soifuaga, o loo faaali mai ai lona alofa i lona aiga, o ona manatu i lona siosiomaga, o lona filiga i le faatinoina o galuega o aso taitasi, o lona faatuatua i taimi o faigata, ma lana molimau ma lona malamalamaaga i le talalelei. Ua aumaia foi e faamaumauga se vaaiga i olaga o isi tagata o le Ekalesia i lea vaitaimi.

E faaopoopo ai i ana tusitusiga e uiga i lona lava soifuaga ma lana talaiga, sa tausia foi e Wilford Woodruff ma le faaeteete se faamaumauga o le talafaasolopito o le Ekalesia. Sa ia faamatala mai: “Sa musuia ma uunaia a’u [e le Agaga] ina ia tausia se tusi talaaga ma tusia taualumaga uma a lenei Ekalesia e tusa ai ma lo’u mafai. Ou te lei malamalama pe aisea na matua uunaia ai o’u lagona [i le tausia o tusi talaaga] i le faatoa amata mai o le Ekalesia, ae o lenei ua ou malamalama. Soo se taimi lava ou te faalogo ai ia Uso Iosefa po o le Au Toasefululua o lauga pe aoao atu e matua malosi lo’u lagona e tatau lava ona ou tusia i lalo. [A uma loa ona tusia] faatoa lelei lo’u faalogona. E mafai ona ou tusia se lauga a Iosefa i le atoa o le vaiaso talu ona uma ona tuuina atu toeitiiti lava upu i le upu, ma a maea ona tusia, ona galo foi lea i lo’u mafaufau. O se meaalofa lea mai le Atua ia te a’u.”2

O se vaega o lana taumafaiga e tusitusia le talafaasolopito o le Ekalesia, sa faamaumau ai e Peresitene Woodruff auiliiliga taua mai fonotaga sa ia auai. I se tasi fonotaga, sa ia aoao ai se aoaoga faavae e mafai ona faatatau i tusi talaaga faapea foi ma faamaumauga faitaulia a le Ekalesia: “A o savavali ai i se vaitafe, e le mafai lava ona tatou laa faalua i le vai e tasi. E le mafai foi ona tatou faaalu faalua se taimi e tasi. A tatou te’a atu i fafo ma lena faitotoa, o taualumaga o lena fonotaga o le a tapunia mo i tatou e faavavau. O le a le toe i ai lava lenei afiafi tatou te faaaluina lona taimi. Pe le tatau ea la ona tatou tausia se faamaumauga o a tatou galuega, aoaoga, ma fautuaga o loo tatou tuuina atu i lenei fonotaga? E tatau ia i tatou.”3

O ana tusi talaaga, sa tuuina atu ai e Peresitene Woodruff se meaalofa tumau i ana fanau ma tagata uma lava o le Ekalesia. Sa matauina e le tusitala o talaaga o Matthias F. Cowley: “O le olaga o Wilford Woodruff sa tumu i mea ofoofogia. O se olaga e matua faigofie lava lea sa saoloto lava ona faaali mai ai lona loto ma ona faamoemoega. O le faamaoni o ona manatu, o lona faaeteete i auiliiliga, ma lona faaeteetega loloto mo le upumoni ua avea ai o ia, atonu, o le faamatala tala aupito sili ona lelei lea i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia.”4 Na tusia e Elder B. H. Roberts, o se tasi o le Aufono Muamua a Fitugafulu ma o se tusi talafaasolopito iloga a le Ekalesia, e faapea: “Ua tuuina mai e Peresitene Woodruff se auaunaga matua sili ona taua i le ekalesia. O ana Tusi Talaaga, sa tausia i aso uma ma le faaeteete ma le mama ma faapea foi ona malosi le faamaumauina o itulau ma faavaa, … o loo ua aofia ai se oa o faamaumauga faatalafaasolopito moni e taugata. Ua nofo aitalafu le ekalesia i nei Tusi Talaaga mo se faamaumauga faatuatuaina o lauga ma faamatalaga a le Perofeta o le Augatupulaga Fou—o Iosefa Samita—ia ana leai [Peresitene Woodruff] semanu ua leiloa e faavavau. O le tulaga moni lava foi lea i lauga ma faamatalaga a Polika Iaga, ma isi toeaiina iloga o le ekalesia; aemaise o minute o fonotaga taua faaaufono, o faaiuga, faamasinoga, aiaiga, ma le tele o faatinoga aloaia e faalilolilo lo latou natura, ana leai e le mafai e i latou o e faamaumauina talafaasolopito ona maua manatu tonu e tatau ona i ai i le tele o mataupu—i tulaga uma nei ua matua taua ai Tusi Talaaga a Peresitene Woodruff.”5

O le tele o faamatalaga i lenei mataupu o loo sii mai lea i faamaumauga a Peresitene Woodruff o lauga sa ia tuuina atu i fonotaga faaleperisitua. E ui lava sa masani ona ia talanoa i toeaiina i nei faamatalaga, o ana aoaoga ua matua aoga i tagata uma o le Ekalesia.

Aoaoga a Wilford Woodruff

A tatou faamaumauina talafaasolopito o o tatou olaga, e aoga ia i tatou, o a tatou fanau, ma le Ekalesia.

O le faamaumauga ma le talafaasolopito o lenei Ekalesia ma lenei malo o le a manaomia i le lumanai. E lei i ai lava se augatupulaga i le lalolagi ua sili atu le maoae o lona tulaga ese nai lo lea tatou te ola ai. …

E moni sa tausia e Iosefa Samita se talafaasolopito o lona ia lava soifuaga ma isi mea sa i ai so latou sootaga ia te ia. Ua maliu nei o ia, ae o lona olaga ma lana molimau lea ua faasalalauina i le lalolagi. … O Peresitene Iaga foi sa i ai le au tusiupu o e sa faamaumauina ana gaoioiga uma o aso taitasi ma lona soifuaga, lea e sa’o ma lelei. Ae o loo faamaumau ai ea iina le talafaasolopito ola faapea ia feutagaiga a le Atua ma le fia afe o Aposetolo ma toeaiina o e o loo i ai pe o le a i ai i le lalolagi atoa i nuu uma i lalo o le lagi? E leai, leai lava. O le mea lea o outou toeaina uma o Isaraelu, ia taitasi ma tusitusia o outou lava talafaasolopito ma feutagaiga a le Atua ma outou i le lalolagi atoa mo lo outou lava lelei ma le lelei o a outou fanau, mo le lelei o le fanauga a Isaraelu, mo le lelei o Iutaia ma Tagata o Nuuese, mo le lelei o tupulaga o le lumanai.6

Atonu e manatu nisi e leai se taua o le tusitusia po o le tausia o se faamaumauga o a tatou galuega po o le galuega a le Atua, ae ou te talitonu e taua. Ana leai semanu e le musuia perofeta e apoapoai mai ia i tatou ia tatou faatuatua i le faatinoina o lenei mataupu. Ua ta’uina mai e le Alii ia i tatou e faapea, soo se mea tatou te fusifusia i le lalolagi e fusifusia i le lagi ma o mea uma foi tatou te tusi faamauina i le lalolagi o le a tusi faamauina i le lagi, ma e soo se mea foi tatou te le fusifusia pe tusi faamauina i le lalolagi o le a le fusifusia pe tusi faamauina foi i le lagi [tagai i le MFF 128:7–8]. O le mea lea e foliga mai e matua taua lava lo tatou tausia o se faamaumauga moni ma le faamaoni i mea uma lava.7

Atonu e faapea mai nisi [o le tausia o tusi talaaga] o se mea e matua faalavelave tele. Ae e le tatau lava ona tatou taua soo se mea o le a aumaia le lelei o se faalavelave. Ou te avea le vaega o lo’u olaga lea ua faaaluina i le tausia o tusi talaaga ma le tusitusia o talafaasolopito, o se vaega ua matua taua ma ua alu aoga.8

E tusa lava foi pe ana le iloa atu se isi lava faamoemoega vagana ai ia maua le avanoa e toe faitau ai i a tatou lava tusi faamaumau ma maua ai foi le avanoa o a tatou fanau e faitau ai, ua lava lena aoga e tauia ai le taimi na faaaluina e tusitusia ai.9

E tatau ona tatou faamaumauina faamanuiaga a le Atua ia i tatou ma a tatou gaoioiga aloaia i totonu o le Ekalesia.

E tatau i tagata taitoatasi uma ona tusia se otootoga o le talafaasolopito o lona olaga: o ona matua, o lona fanau mai, o lana ekalesia, le taimi na papatiso ai ma le tagata na faia le papatisoga, o le taimi na faaee ai, i le a le tulaga, ae o ai na faatinoina—ia tuuina mai se otootoga o ana misiona uma ma ana gaoioiga aloaia uma ma ana feutagaiga ma le Atua. Afai e oo i le taimi e maliu ai ma ua mananao le au tusi talafaasolopito e tusia ma faasalalauina lona talafaasolopito, o le a i ai ia i latou se mea e faavae ai a latou tusitusiga. E toatele i latou e manatu o lenei mataupu e le aoga ma e le taua, ae e le faapena ia te a’u.10

Ou te fautuaina outou ina ia tusitusia uma o o outou faamanuiaga ma teuina. … Ou te lagona e tatau ona ou poloaiina outou e faia se faamaumauga o galuega aloaia uma i o outou olaga. Afai e te papatisoina, faamauina, faaeeina, pe faamanuiaina soo se tagata pe e te faauuina ma’i, ia tusia le tala o lena mea. Afai e faia lenei mea e tagata uma taitoatasi, o le a mafai ona tusia e le Ekalesia se tala sa’o o lena mea. … Afai o loo manino le i ai o le mana ma faamanuiaga a le Atua i le faasaoina o lo’u ola mai faalavelave. … e tatau ona e faia se faamaumauga o lena mea. Ia tausia se tala o a oulua feutagaiga ma le Atua i aso uma. Ua ou tusia faamanuiaga uma lava ua ou mauaina, ma ou te le faatauina i ni auro.11

E le tatau ea ia i tatou ona lava lo tatou ava i le Atua e faia ai se faamaumauga o na faamanuiaga ia Na te sasaaina mai i o tatou luga ma a tatou gaoioiga aloaia ia tatou te faia i Lona suafa i luga o lenei fogaeleele? Ou te manatu e tatau ia i tatou.12

O le Au Peresitene o le Ekalesia o loo taitaiina nei i tatou. … o loo tausia se talafaasolopito o fesootaiga a le Atua ma tagata ma i latou … ia o le a aoga i le miliona ma miliona o tupulaga o le lumanai. Ae pe o le a fai ea lena ma ‘alofaga o le tele o afe ma afe o toeaina ma faitaulaga sili ma Aposetolo o e ua femalagaai mo le tele o tausaga ma atiina ae lenei Ekalesia ma le malo ma ia i latou meaalofa a le Agaga Paia na latou maua ai le mana e faamalolo ai ma’i ma tulieseina ai temoni, faapupula mata o e tauaso, faalogona i e logonoa, faasavavali e pipili…, ma poloaiina temoni ma latou usiusitai ai ia i latou, ma maua agelu puipui e faasaoina i latou mai faalavelave ma le oti? Ou te fai atu, pe faamanuiaina ea toeaina i nei mea ae le manatu i le aoga o le tusitusia ma faamaumau? Pe le tau lava o sina tosi o se peni [a toeaina] ina ia tuua ai se tala i se faamaumauga mo a latou fanau ma tupulaga o le lumanai e faitau ai? Ou te fai atu e tatau ia i latou. Ou te manatu o loo manaomia lenei mea e le Alii mai i o tatou lima, ma o se talatuu e tamaoaiga ma paia o loo tatou nofo aitalafu moni ai lava ia tatou fanau.13

E tatau ona tatou tusia se faamaumauga o mea tutupu pe a tula’i mai.

O tatou o le nuu na faauuina e le Atua e faavaeina Lona malo i luga o le fogaeleele, atiina ae Siona, ma saunia le ala mo le afio mai o Iesu Keriso. O lenei, pe le tatau ea ona tatou tausia se tusi talaaga, faamaumauga, ma se talafaasolopito o fesootaiga a le Atua ma i tatou a o tutupu i lea aso ma lea aso i luma o o tatou mata? E tatau ia i tatou. …

… Nai lo le tuulafoaiina o lenei vaega o la tatou galuega ia taitoatasi le tagata na te mafaia, ona tausia se tusi talaaga ma faamaumauina mea tutupu a o tatou vaavaai atu i ai a o tutupu mai i lea aso ma lea aso. O lenei mea o le a avea ma meaalofa e matua taua tatou te tuuina atu ia tatou fanau, ma e matautia lona aoga i tupulaga o le lumanai e ala lea i le tuuina atu ia i latou o se talafaasolopito moni o le siitia ma le alualu i luma o le Ekalesia ma le malo o le Atua i luga o le fogaeleele i lenei augatupulaga faaiu, nai lo le tuu atu i o tatou fili e tusia se talafaasolopito sese o le Ekalesia moni a Keriso.14

E le vave ona tatou manatu i le taua o mea tutupu a o faapea ona oo mai ia i tatou, ae faatoa tatou lagonaina le taua o ia mea mulimuli ane. O loo tatou ola i le tasi o tupulaga aupito sili ona taua ua ola ai tagata, ma e tatau ia i tatou ona tusia se tala o na fesootaiga o loo tutupu i luma o o tatou mata i le faataunuuina o valoaga ma faaaliga a le Atua. O loo i ai le lolo tele o le faataunuuina o faaaliga i o tatou aso, ma a o tutupu ia mea i luma o o tatou mata tatou te mananao ia tusitusi ni faamaumauga o na mea.15

E tatau i tamaiti ona vave amata ona tausia tusi talaaga.

Ou te fia fai atu i a’u uo laiti faapea o le a avea ma faamanuiaga sili ia i latou, ma a latou fanau e mulimuli mai ia i latou, pe afai latou te tausia se tusi talaaga o aso uma ma mea e tutupu ia i latou ma siomia i latou. Ia aveane e tama ma teine uma se tama’i tusi, ma tusitusi ai ia toetoe lava o aso uma taitasi.

“O le a se mea e tatau ona ou tusia?” o la outou fesili lea. Ia tusitusia soo se mea lava e aoga ona faasaoina, po o le mea sili o loo ia te outou; ma afai e amataina lenei mea a o outou laiti, o le a matua faigofie lava ia te outou pe a oo ina avea outou ma alii ma tamaitai [matutua]. O le a faamalieina ai outou, ma a outou fanau, i le tolusefulu, limasefulu, po o le valusefulu tausaga mai le taimi lenei, tou te nonofo i lalo ma faitau mea sa tutupu ia te outou i lo outou laiti ma lo outou talavou! Tou te le mananao ea e faitau mea sa tutupu i o outou tama, ma tina, ma tama ma tina matutua, a o laiti i latou ma o latou olaga? Ae o le faamoemoe e le na o le taumafai ia e tausia se tusi talaaga a o e laitiiti, ae o le taumafai ia e faaauauina pea seia oo ina avea outou ma alii ma tamaitai [matutua], e oo lava i le atoaga o o outou olaga. E matua faapitoa lava le manaomiaina i le tupulaga lenei o loo outou ola ai, aua o loo outou ola i se augatupulaga e tulaga ese lona taua nai lo se isi lava [tupulaga] ua vaai i ai le fanauga a tagata, ma e matua sili mamao atu le taua o lo outou vave amata ona tausia tusi talaaga ma mulimuli ai i lena masani a o outou ola, nai lo le faia e isi tupulaga.

O outou o le fanau a Siona, ma o o outou matua ua valaauina e le Atua e atiina ae le Ekalesia a Keriso ma le Malo o le Atua i luga o le fogaeleele i aso gataaga, ma ua lata mai le taimi e oti ai o outou matua, ma o le a outou suitulaga ia te i latou. O le a avea outou ma tama ma tina, ma o [outou] alii laiti … o le a avea ma perofeta, aposetolo ma toeaiina, ma o le a outou femalagaai ma talai le talalelei, ma o le a ola e talia le afioga a le Alii. Ona matua manaomia ai lava lea ona tatau ona outou tausia ni tusi talaaga ma tusia tala o fesootaiga a le Alii ma outou. …

… O loo avea i le taimi lenei ma mea e sili ona ou fiafia i ai ma lo’u aiga le nonofo i lalo ma faitau se tala o a matou femalagaaiga, o mea na matou i ai, ma mea ua matou faia, ma fesootaiga a le Atua ma i matou, ma le tele o taimi fiafia ua matou faaaluina faatasi ma a matou uo. E mafai ona ou faitau i a’u tusi talaaga i ni aoaoga matagofie sa ou faalogo i ai i le tele o tausaga ua te’a mai ia Peresitene Iosefa Samita, Polika Iaga, ma Heber C. Kimball, le Au Aposetolo e Toasefululua, ma le toatele o isi toeaina lelei, ma taimi fiafia sa matou faaaluina faatasi. Afai o le a amataina e a’u uo laiti ona faia lenei [mea] ma faaauauina, o le a avea ma mea sili mamao atu lona taua ia i latou i le lumanai nai lo le auro.16

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau v–ix.

  • Aisea ua taua ai tusi talaaga a Peresitene Woodruff i le Ekalesia? (Tagai i itulau 129, 131.) Faamata o le a se saunoaga a Peresitene Woodruff i tagata e manatu e le aoga a latou tusi talaaga e maua ai se eseesega i se isi tagata?

  • O a ni mea ua tutupu i le Ekalesia i le vaitaimi o lou olaga? Faamata e faapefea ona fesoasoani au faamaumauga o nei mea i au fanau ma fanau a au fanau?

  • Toe iloilo le parakalafa muamua o loo i le itulau e 131. E faapefea e le faamatalaga a Peresitene Woodruff i lenei parakalafa ona aoga i le tausia o tusi talaaga? Mafaufau loloto i le aafiaga iloga o mea taua ua tutupu o loo “le iloa uma e le [tupulaga] lenei ma tupulaga uma lava o le lumanai” (itulau 132).

  • Faasolo lau vaai i le mataupu, ma vaavaai ituaiga o faamatalaga eseese e tatau ona aofia i totonu o a tatou tusi talaaga. E faapefea ona aoga ia i tatou lava nei ituaiga o faamaumauga? O a ni auala e aoga ai i o tatou aiga?

  • O le a se mea tou te fia iloaina e uiga i olaga o outou tuaa? O le a la se fautuaga mai lenei tulaga e uiga i mea e mafai ona outou tusitusia i a outou tusi talaaga?

  • Aisea e taua ai le tusitusia [o tala] e uiga i mea tutupu i le taimi lava e uma ai ona tupu? (Tagai i itulau 134–135.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e maua ai le taimi mo le tausia o a tatou tusi talaaga?

  • Susue i itulau e 135–137 ma toe faitau le fautuaga a Peresitene Woodruff i tamaiti ma le autalavou. E faapefea e matua ma matua o matua ona fetufaai o latou manatu ma a latou fanau ma fanau a fanau? Faamata e faapefea ona outou faaaogaina nei manatu i se afiafi faaleaiga po o le fonotaga faaleaiga?

Mau E Faatatau I Ai: 1 Nifae 1:1; Ominae 1:17; Mosaea 1:1–6; Alema 37:1–9; Mose 6:5–6

Faamatalaga

  1. Journal of Wilford Woodruff, leai se aso, Archives a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  2. Journal of Wilford Woodruff, Mati 17, 1857.

  3. Journal of Wilford Woodruff, Mati 17, 1857.

  4. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors As Recorded in His Daily Journals (1964), v.

  5. A Comprehensive History of the Church, 6:354–55.

  6. Journal of Wilford Woodruff, Fepuari 15, 1853.

  7. Journal of Wilford Woodruff, Mati17, 1857.

  8. Journal of Wilford Woodruff, Fepuari 12, 1862.

  9. Journal of Wilford Woodruff, Setema 6, 1856.

  10. Journal of Wilford Woodruff, Mati 17, 1857.

  11. Journal of Wilford Woodruff, Setema 6, 1856.

  12. Journal of Wilford Woodruff, Fepuari 12, 1862.

  13. Journal of Wilford Woodruff, Novema 18, 1855.

  14. Journal of Wilford Woodruff, Fepuari 12, 1862.

  15. Journal of Wilford Woodruff, Setema 6, 1856.

  16. “Keep a Journal,” Juvenile Instructor, Ianuari 1, 1867, 5–6.

Ata
Wilford Woodruff’s journal

I le itulau lea o lana tusi talaaga, o loo faamaumauina ai e Wilford Woodruff ona lagona e uiga i la la’ua faaipoipoga ma Phoebe Whittemore Carter.

Ata
mother and daughter with journal

“Ia tofu tama ma teine uma ma se tama’i tusi, ma tusitusi ai toetoe o aso uma taitasi.”