Aoaoga a Peresitene
O Le Soifuaga ma Galuega a Wilford Woodruff


O Le Soifuaga ma Galuega a Wilford Woodruff

“E galue le Atua i se ala e le mafaamatalaina e faatino ai Ana galuega ofoofogia; Na te totoina Ona tulagaaao i le sami ma luga o matagi malolosi.”1 O le amataga lea o le viiga e sili ona fiafia i ai Peresitene Wilford Woodruff, “E Galue le Atua i Ala e Le Mafaamatalaina.”

“E ese le fiafia o ia i [lena viiga],” na saunoa mai ai Peresitene Heber J. Grant, o le sa auauna o se Aposetolo ao avea Wilford Woodruff ma Peresitene o le Ekalesia. “Sa matou usuina, ou te mautinoa, i nisi taimi e faalua i le masina i a matou fonotaga faalevaiaso i le Malumalu, ma e seasea lava ona te’a atu se masina ae lei talosagaina e Uso Woodruff lena pese ina ia usuina. Sa ia talitonu i lenei galuega ma lona loto ma lona agaga atoa, ma galue ai ma le mana atoa lea sa tuuina i ai e le Atua mo lona faaalualuina i luma.”2

O Matthias F. Cowley, o le sa galulue faatasi ma Peresitene Woodruff, sa ia matauina [faapea]: “Atonu e leai se tagata i le Ekalesia e sili atu le loloto o sona lagonaina o le moni o upu, ‘E galue le Atua i se ala e le mafaamatalaina e faatino ai Ana galuega ofoofogia,’ nai lo Wilford Woodruff. Sa matuai tumu o ia i le faaleagaga, matuai punouai i le galuega a le Atua, o lea i lona soifuaga atoa sa matua anoanoai faaaliga faavavega a le Atua na tuuina mai ia te ia. E lei faapea na faavaeina lona faatuatua i vavega, sa na ona faamaonia ai o mea sa ia talitonu i ai ma lona loto atoa ma lagolagoina ona manatu i aoaoga o Tusitusiga Paia.”3

A o matauina e Peresitene Grant ma Uso Cowley, o le viiga e sili ona fiafia i ai Peresitene Woodruff o se autu talafeagai ma lona soifuaga. Sa faamatalaina foi le alualu i luma sa ia molimauina i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua faaauau le viiga:

Au Paia lotovaivai, faamalosi

O ao o loo tou fa’atu ai

E tumu i le alofa tunoa ma e matala mai

Faamanuiaga i luga o outou ulu.

E taunuu vave Lona faamoemoe,

E faailoa i itula uma;

Le fua tautotogo atonu e oona

Ao le fugalaau e suamalie.

Tauaso i le le talitonu e sese lava

Vaai i Ana galuega ae le iloa;

O le Atua lava na te faamatala,

Ma Ia faamaninoina.

O Wilford Woodruff o se sui iloga i le tele o faatinoga taua i le amata mai o le talafaasolopito o le Ekalesia, ma sa ia masani lelei i faafitauli ia sa iu ina auala mai ai faamanuiaga i luga o tagata faatuatua [o le Ekalesia]. Sa ia tofoina le oona o sauaga ma mafatiaga, ae auala mai i na mea uma sa ia tofoina foi le suamalie o le taitaiina e le aao o le Atua. Ma ao ia tagai atu i le fofola atu o le Toefuataiina o le talalelei, sa ia maua ai se malamalamaaga manino i le galuega a le Atua.

O Le Laitiiti ma le Talavou o Wilford Woodruff: O se Faavae Malosi na Fausia i le Aiga

O Wilford Woodruff sa fanau i le aso 1 o Mati, 1807, i Farmington, Connecticut, ia Aphek Woodruff ma Beulah Thompson Woodruff. Ina ua 15 masina lona matua, sa maliu lona tina i le fiva e mafua i ma’i e oso i le tino. E tusa ma le tolu tausaga mulimuli ane, sa toe faaipoipo ai Aphek. Sa tausia Wilford ma ona uso matutua e toalua e lo latou tama ma lo latou tina fai o Azubah Hart Woodruff. Sa maua se isi fanau e toaono a Aphek ma Azubah, e toafa i latou na maliliu a o pepe po o laiti foi.

O tusitusiga a Wilford Woodruff e faailoa mai ai sa tuputupu ae o ia e pei lava o isi tamaiti o lona vaitaimi. Sa alu o ia i le aoga ma galue i le faatoaga a lona aiga. Sa ia galue foi i le ili laupapa a lona tama a o laitiiti lava o ia, sa maua ai ni aafiaga o le a fesoasoani ia te ia i lona matua ina ua faagaoioia lava e ia le ili. O se tasi o ana mea fiafia o le fagota, ma sa latou fagogota soo lava ma ona uso mo i’a i le vaitafe sa tafe ane i talaane o le ili a lo latou tama.

Sa alofa o ia i lona aiga ma sa matua ava tele o ia i ona matua. Faatasi ai ma lona vaai maualuga ma le agaga faafetai, sa ia faamatalaina lona tama o se tagata malosi o le sa faia “le tele naua o galuega” ma o se “tagata e matautia lona alofa mama, amio sao, faamaoni, ma le tonu.”5 Sa ia manatua foi o aoaoga faaletalalelei a lona tina fai sa fesoasoani e taitaiina o ia e saili le Ekalesia moni a le Atua.6

E oo lava i lona tuputupu ae, o le tele o ona fiafiaga sili i lona olaga sa fesootai atu i ona matua ma nai ona tei. Sa ia auai i le Ekalesia i le aso lava e tasi ma lona uso o Azmon. Sa ia matua olioli ina ua mafai ona ia aoaoina ma papatisoina lona tama ma lona tina fai ma le latou aiga atoa. Mulimuli ane i lona olaga sa ia faamautinoaina le faia o galuega i le malumalu mo lona tina, o se avanoa sa ia faapea mai ua lava lava lea e totogi ai ana galuega uma i lona olaga.7

“O Le Puipuiga ma le Alofa Tunoa o le Atua”

I lona toe tepa i tua i lona laitiiti ma lona talavou, sa faailoa mai ai e Wilford Woodruff le aao o le Alii i le faasaoina o lona ola i le tele o taimi. I se tusitusiga e faaulutalaina “Mataupu o Faalavelave,” sa ia faamatalaina ai nisi o faalavelave faafuasei sa ia mafatia ai, ma sa ofo tele o ia ona o lona ola pea ina ia faamatala mai ai. Mo se faataitaiga, sa ia faamatalaina se mea uiga ese sa tupu ia te ia i le faatoaga a lo latou aiga: “A o ono o’u tausaga, sa toetoe lava oo le oti ia te a’u ona o se povi pulu loto ita tele. Sa ma fafagaina ma lo’u tama ia povi i ni maukeni, [ma] na sau se pulu ma lona ita tele ma tuliese la’u povi mai le maukeni sa ia ’aina. Sa ou alu ma ave le maukeni ma ou alu ese, ma o lea na ia faasasa’o mai ai loa ia te a’u. Sa fai mai lo’u tama ia te a’u e togi i lalo le maukeni ae ou tamoe. Sa ou tamoe atu agai i lalo o se malifa, ma ave le maukeni, ma lo’u mafaufau e tatau lava ona i ai le aia tatau a le povi. Sa tuli a’u e le pulu. Ina ua latalata atu ia te a’u, sa ou tu i se pu sa i ai se pou ma ou pau ai i lalo; sa puna a’e le pulu i o’u luga, e tuliloa le maukeni, ma ia nutililiiina ai i ona seu, ma semanu o le faiga foi lena o a’u, pe a na ou le pau.”8

Sa ia faamatalaina foi se faalavelave faafuasei sa tupu ia te ia a o 17 tausaga o lona matua: “Sa ou tietie i se solofanua loto ita tele ma sa ou le masani ai; ma a o alu atu agai i lalo o se mati’e papa ma le tifato, sa faaaoga ai e le solofanua le agai i lalo o le laueleele e oso faafuasei ese ai mai le auala, ae tamoe atu agai i lalo o le loloto, i luga o maa, i le matua saoasaoa lava, ma amata ona kiki i luga ona vae, ma taumafai e togi ese a’u mai luga o lona ulu agai atu i maa; ae sa ou mau lelei i luga o lona ulu, ma matua uumau e o’u lima ona taliga e lua e pei o le a ou oti, ma lo’u iloa i soo se taimi lava e mafai ona nutililii a’u pe a tau i maa. Ao ou i ai i lenei tulaga, o lo’u nofo lelei lea i luga o lona ua, e leai se faagutu e faafoe ai o ia vagana ona taliga, sa ia puna atu i lalo mai le matie i se matua saoasaoa tele, seia oo ina agai sao atu lava ma taia i se maa, ma palasi ai loa i lalo. Sa ou lele atu i luga o lona ulu ma luga o maa, i le mamao e tusa ma le lima mita po o le lima ma le afa iata, ma taia a’u i le eleele a o ou tu sao lelei i ou vae, pau lea o le mea na laveaiina lo’u ola; aua, ana faapea na taia i lalo se isi lava vaega o lo’u tino, semanu ua ou oti ai lava i le taimi lena; o le tulaga na i ai, sa nuti o’u ponaivi i le pito i lalo atoa o a’u e pei o ni fasi ofe. E lua vaega o lo’u vae agavale na gau, ma sa lala ese uma o’u tapuvae i se tulaga ofoofogia, ma a o taumafai le solofanua e tu i luga sa toeitiiti lava palasi mai i o’u luga. O le uso o lo’u tama o Titus Woodruff, na vaai mai ia te a’u ua ou pau, na aumaia se fesoasoani, ma sii atu a’u i lona fale. Sa ou taoto mai le 2 i le afiafi e tau i le 10 i le afiafi, e aunoa ma se fesoasoani faafomai; ona taunuu mai lea o lo’u tama, ma aumai Dr. Swift, o Farmington, o le sa faasa’osa’- oa o’u ponaivi, faasima o’u vae, ma aveina atu a’u i lana taavale solofanua mo le valu maila i lena po i le fale o lo’u tama. Sa matua matautia lo’u tigaina. Ae peitai, sa lelei lava lo’u mafaufau, ma ina ua maea le valu vaiaso, ua ou savali i fafo i ou tootoo.”9

Sa faasolo pea ina faasaoina le ola o Wilford Woodruff, e ui lava i le tele o faalavelave faafuasei seia oo lava i lona matua. I le 41 o ona tausaga, sa ia tuuina mai ai se otootoga o faalavelave sa aafia ai o ia, ma faailoa mai ai lona agaga faafetai mo le aao faaola o le Alii:

“Ua gaui uma o’u vae e lua—o le tasi i nofoaga e lua—o lima uma e lua, o le ponaivi o lo’u fatafata ma ivi asoaso e tolu, ma na mapeva uma o’u tapuvae e lua. Sa ou malemo, malo i le aisa, mafoefoe ma ai e maile feai—sa ou i lalo o ni vili vai se lua i lalo o vai tutumu—sa ou sao mai ni ma’i faigata i taimi eseese, ma ou aafia i ni mea oona sili ona leaga—sa ou pau i luga o le faaputuga o uamea ma mea malepelepe o le auala o nofoa afi—sa toetoe lava a ou lavea i ni pulu fana, ma ou sao mai i le tele o nisi faalavelave sa toetoe lava ina a ou le sao mai ai.

“Ua foliga mai ia te a’u o se vavega, ona e ui i o’u manua e tele ma o’u ponaivi gaui uma, e leai lava ma so’u vae po o so’u lima e pi’o, ae o loo mafai ona ou faamaeaina ni galuega sili ona faigata, o le faala ma le faatimu ma faigamalaga—sa masani ona ou savali i le fasefulu, limasefulu, ma i se tasi aso, e onosefulu maila i le aso. O le puipuiga ma le alofa mutimutivale o le Atua o loo i luga ia te a’u, ma o loo ua puipuia lo’u ola e oo mai i lenei taimi; mo nei faamanuiaga ou te lagona ai ina ia tuuina atu le faafetai o lo- ’u loto i lo’u Tama Faalelagi, i le tatalo e le aunoa, o le a faaaogaina o’u aso o totoe i Lana galuega ma i le fausiaina o Lona malo”10

Sailia ma le Mauaina o le Ekalesia Moni a le Alii

Sa talavou Wilford Woodruff ina ua ia muai naunautai e auauna i le Alii ma aoao e uiga ia te Ia. Sa ia saunoa mai, “I se vaitaimi o ou laitiiti lava sa gaoioi lo’u mafaufau i mataupu faalelotu.”11 E ui i lea, sa ia filifili na te le auai i se lotu. Ae sa tinou o ia e sailiili le Ekalesia moni e tasi a Iesu Keriso. I lona musuia i aoaoga a ona matua ma isi uo ma ala i musumusuga a le Agaga, sa ia mautinoa “ai o le Ekalesia a Keriso sa i le vaomatua—ma sa i ai se liliuese mai mataupu faalelotu mama ma le le pisia i luma o le Atua ma o loo lata mai se suiga tele.”12 Sa faapitoa sona uunaiga na ala mai i aoaoga a se alii e igoa ia Robert Mason, o le sa vavalo o Wilford o le a ola e tofo i le fua o le talalelei toefuataiina (tagai i itulau 1–3 i le tusi lenei).

I tausaga mulimuli ane, i lona talitonuga o nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai e mafai ona aoao mai i ona aafiaga faaletagata lava ia,13 o lea sa masani ai ona faamatalaina e Peresitene Wilford Woodruff tala o lana sailiiliga mo le upumoni. Sa ia faamatala mai:

“Sa le mafai ona ou mauaina se lotu e tutusa ona mataupu faavae, faatuatua ma galuega, ma le Talalelei a Iesu Keriso, po o sauniga paia ma meaalofa ia sa aoaoina mai e Aposetolo. E ui o faifeau o na aso sa aoao mai o le faatuatua, meaalofa, mea silisili ma sauniga, ia sa olioli ai le Au Paia anamua, sa aveesea ma le toe manaomia, ou te lei talitonu e moni lena mea, vagana ai faapea sa aveesea ona o le le talitonu o le fanauga a tagata. Sa ou talitonu o meaalofa, o mea silisili, vavega ma mana lava e tasi o le a toe faaalia mai foi i se tasi o augatupulaga o le lalolagi e pei lava o se isi, ao i ai se Ekalesia a le Atua i luga o le fogaeleele, ma o le Ekalesia a le Atua o le a toe faatulagaina i luga o le fogaeleele, ma e tatau ona ou ola ou te vaai i ai. O nei aoaoga faavae sa matuai maumaututu i lo’u mafaufau mai a’u aoaoga o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, faatasi ma le tatalo tauanau ina ia faasino mai e le Alii ia te a’u po o le a le mea e sa’o pe sese foi, ma taitai a’u i le ala o le faaolataga, e aunoa ma so’u popole lava i manatu o tagata; ma o musumusuga a le Agaga o le Alii sa aoaoina a’u mo le tolu tausaga a o toeitiiti faatulagaina lana Ekalesia ma lona malo i luga o le fogaeleele i le aso gataaga.”14

“Sa tatai atu lo’u agaga i nei mea,” fai mai a ia. “Ina ua amata ona ou matua sa ou tatalo i le ao ma le po ina ia ou ola ou te vaai i se perofeta. Semanu ou te alu lava i se afe maila tau ina ia ou vaai i se perofeta, po o se tagata sa ono mafai ona aoaoina mai a’u i mea na ou faitau ai i le Tusi Paia. Sa le mafai ona ou auai i se ekalesia, talu ai sa le mafai ona ou mauaina se ekalesia sa lagolagoina nei aoaoga faavae i lena taimi. Sa faaaluina le tele o itula i le tulua o po ma ao, i tafatafa o le vaitafe, i luga o mauga, ma i la’u ililaau. …, ou te valaau atu ai i le Atua ina ia mafai ona ou ola ou te vaai i se perofeta po o se tagata e mafai ona aoaoina a’u i mea o le malo o le Atua e pei ona ou faitau i ai.”15

Sa faamutaina le sailiiliga a Wilford Woodruff ina ua 26 tausaga o lona matua. I le aso 29 o Tesema, 1833, sa faalogo ai o ia i se lauga na faia e Elder Zera Pulsipher, o se faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I lana tusi talaaga sa ia faamatalaina ai ona lagona i le lauga a Elder Pulsipher:

“Sa ia amataina le fonotaga i ni nai upu tomua ona tatalo ai lea. Sa ou lagonaina le Agaga o le Atua ou te molimau atu o ia o le auauna a le Atua. Sa amata loa ona ia lauga, ma na ia faia foi lena mea e pei o i ai le pule, ma ina ua maea lana aoaoga, sa ou matua lagonaina lava o le lauga faaletalalelei muamua lenei ua ou faalogo i ai. Sa ou manatu o se mea tonu lava lea ua leva ona ou sailia. Sa ou lagonaina e le mafai ona ou tuua le fale e aunoa ma le tuuina atu o la’u molimau i luma o tagata. Sa tatala o’u mata ina ia ou vaai, ma ou taliga ina ia ou lagona, ma lo’u loto ina ia ou malamalama, ma o’u faitotoa ina ia ou talimalo ai i le sa taitaiina i matou.”16

Sa valaaulia e Wilford Woodruff ia Elder Pulsipher ma lana soa, Elijah Cheney, e nonofo i le fale o Woodruff. Lua aso mulimuli ane, ina ua maua se taimi e faitauina ai le Tusi a Mamona ma feiloai ma faifeautalai, sa papatisoina ma faamauina ai Uso Woodruff o se tasi O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Mai lena aso na suia ai lona olaga. O lona mauaina o le upumoni, sa ia tuuina atu ai atoa ia lava i le aumaia [o le talalelei] i isi.

“O se Naunautaiga e Alu Atu ma Talai le Talalelei”

I lona tinou e tausia feagaiga sa ia faia i le papatisoga, sa avea ai Wilford Woodruff o se mea faigaluega naunautai i le aao o le Alii, sa saunia i taimi uma e faia Lona finagalo. I le faaiuga o le 1834 sa ia te ia “se naunautai e alu ma talai atu le Talalelei,”17 ma ia maua ai se valaauga e auauna i le Iunaite Setete i sautesasae. Sa ia iloa o loo faatali mai ia e faafitauli ma e ono lamatia ai lona olaga a o ia malaga, ae sa maua e ia le malosi i lana molimau ma lona faatuatua. Mulimuli ane sa ia manatua: “Na ou iloaina o le Talalelei lea sa faaalia mai e le Alii ia Iosefa Samita e moni, ma o se mea sili ona matua taua o lea sa ou manao ai e ta’u atu i tagata o e e lei faalogo i ai. Sa matuai lelei ma manino, sa foliga mai ia te a’u e mafai ona ou faatalitonuina ai tagata.”18

Ina ua amata e Wilford Woodruff lana uluai misiona, sa faatoa maea lava ona faauuina o ia o se ositaulaga i le Perisitua Arona. O lana soa, o le sa faauuina o se toeaina, sa faatasi ma ia a o feagai ma uluai faafitauli o le misiona ae sa vave ona faavaivai ma toe foi ai i lona aiga i Katelani, Ohaio. I le tuua ai na o ia i se nuu e le masani ai, sa tatalo Wilford mo se fesoasoani ma faataunuu pea lana galuega faafaifeautalai, e ui atu i vaivai ma taufusi. Sa iu ina taunuu i le aai o Memphis, Tennessee, “ua matua vaivai ma fia ai.”19 I lona uluai aafiaga faafaifeautalai iina, sa ia lauga ai i se faalapotopotoga tele lava. Sa ia faamatala:

“Sa ou alu i le faletalimalo sili ona lelei i le nuu lea, e tausia e Mr. Josiah Jackson. Sa ou ta’u atu ia te ia o a’u o se tagata ese, ma e leai sa’u tupe. Sa ou fesili ia te ia pe mafai ona ou nofo iina i le po e tasi. Sa ia fesili mai ia te a’u po o le a la’u pisinisi. Sa ou ta’u atu ia te ia o a’u o se faifeau o le Talalelei. Sa ata o ia, ma fai mai ou te le foliga i se faifeau. Ou te le faitio foi ia te ia aua o faifeau uma ua masani ai ia e tietie i solofanua mananaia po o totonu foi o taavale solofanua, e oofu i ie taugata, ma tetele o latou totogi, ma e matamata foi i latou a o pau atu lenei lalolagi atoa i seoli a o lei savali atu se isi o latou i se selau fitusefulu maila o le palapala e tau laveaiina ia tagata.

“Sa manao le pule o le faletalimalo i sina mea malie, o lea sa ia fai mai ai e mafai ona ou nofo pe a fai ou te lauga. Sa fia iloa e ia pe ou te iloa lauga. Ou te ta’u sa’o atu lava e oo mai i le taimi lenei ua fai foi sina o’u ulavale teisi, ma sa ou aioi atu ia te ia e aua nei fai mai ou te lauga. O le tele lava o lo’u aioi atu ou te le lauga, o le tele foi lena o le naunau mai o Mr. Jackson e tatau ona ou lauga. …

“Sa ou nofo i lalo i le potu tele lava ou te ai ai. A o lei uma ona ou ’ai, ae amata ona faatumulia le potu i ni tagata mauoa ma faitifiga o Memphis, o loo laei i ie taugata ma silika, ae o ou foliga e pei lava ona outou silafia, i le mae’a ai o la’u faigamalaga mai le palapala lea sa ou ai. Ina ua uma ona ou ’ai, sa sii ese le laulau mai le potu i luga o ulu o tagata. Sa tuu a’u i le tulimanu o le potu, o lo o i ai se pulelaa ma se Tusi Paia, tusi pese ma se moligao i ona luga, ua siosio e ni alii pe toasefulu ma le toalua, faatasi ai ma le pule o le faletalimalo i le ogatotonu. Sa i ai foi iina ma le pe tusa o le lima selau tagata o e na o mai, e lei o mai e faalogologo i se lauga o le Talalelei ae ia maua sina faafiafiaga. …Faamata e faapefea ona e fiafia i lenei tulaga? O loo e i lau misiona muamua, e aunoa ma sau soa po o sau uo, ae valaauina oe e te lauga atu i se faapotopotoga faapea? Ia te a’u o se tasi lea o itula sili ona ou fiafia i ai i lo’u olaga atoa, e ui lava sa ou lagona pei sa tatau ona i ai sa’u soa.

“Sa ou faitauina se viiga, ma ou talosaga atu ia i latou e pepese. E leai ma se tasi na peseina se upu. Sa ou fai atu ia te i latou e le o i ai sa’u taleni o le pese; ae faatasi ma le fesoasoani a le Alii, o le a ou tatalo ma ou lauga. Sa ou tootuli i lalo ou te tatalo, ma sa taufai punonou uma ulu o alii sa siosioina a’u, i o latou tulivae. Sa ou tatalo i le Alii e auina mai ia te a’u lona Agaga ma faaali mai ia te a’u loto o tagata. Sa ou tautino atu i le Alii i la’u tatalo o le a ou ta’uina atu i le faapotopotoga soo se mea lava Na te tuuina mai ia te au. Sa ou tulai ma lauga mo le itula ma le afa, ma o se tasi lea o lauga silisili i lo’u olaga.

“Sa tatalaina mai olaga o le faapotopotoga i le faaaliga i lo’u mafaufau, ma sa ou ta’uina atu ia te i latou a latou faiga leaga ma le taui latou te mauaina. Sa faapauu ulu o alii sa siosioina au. E tolu minute talu ona uma la’u lauga ae ua toe lava o a’u le tagata sa i totonu o le potu.

“E lei umi ae faasino a’u i se moega, i se potu e sosoo ma le potu tele lea sa faapotopoto ai le toatele o tagata ia sa ou lauga i ai. Sa mafai ona ou lagonaina atu a latou talanoaga. Sa faapea se tasi o alii na te fia iloaina pe faapefea ona iloa e lena tamaitiiti Mamona o latou olaga ua te’a. E lei umi sina taimi ae amata ona fetauai e uiga i ni nai mataupu faavae. Sa fautua atu se isi e valaaulia a’u e fai se tonu o le mataupu. Sa faapea atu le pule o le faletalimalo, ‘leai; ua lava lea mo lenei taimi.’

“I le taeao, sa faia sa’u meaai lelei. Sa fai mai le pule o le faletalimalo afai ae ou toe ui mai iinei ona ou afe lea i lona fale, ma ou nofo ai mo se umi ou te filifili ou te nofo ai.”20

I le masina o Novema 1836, sa faamaeaina le misiona a Wilford Woodruff i le itu i sauté i sasae o le Iunaite Setete. Sa ia faamaumauina i lana tusi talaaga faapea i le 1835 ma le 1836 sa ia malaga ai i le 9,805 maila, sa faia ni fonotaga e 323, faatulagaina paranesi e 4 o le Ekalesia, papatiso le 70 tagata ma faamauina le 62, faatinoina faaeega faaleperisitua e 11, ma faamaloloina tagata e toa 4 i le faaeeina atu o lima ma sa laveaiina mai o ia mai lima o ni vaega se toa 6 a tagata leaga.21 Sa faauuina o ia e avea ma toeaina ia Iuni 1835 ma se Fitugafulu ia Me 1836.

Ina ua toe foi Elder Woodruff i Katelani, sa ia maua atu ua toatele tagata o le Ekalesia iina na pauu atu i le liliuese ma sa tautatala faatuiese i le Perofeta o Iosefa Samita. “I le taimi o le liliuese i Katelani,” sa ia faapea mai ai mulimuli ane, “Sa tau le iloa lava e Iosefa Samita pe a ia feiloai atu i se tagata, vagana ua faaali atu e le Agaga o le Atua ia te ia, po o ia o se uo po o se fili. O le tele lava o alii maualuluga sa faasagatau atu ia te ia.”22

E oo lava “i le lotolotoi o lena pogisa,”23 sa tumau Wilford Woodruff i le faamaoni i le Perofeta ma faamaoni i lona ia lava naunautai e talai le talalelei. Sa valaauina o ia i le Korama Muamua a le Au Fituagafulu, ma i lena tulaga sa faaauau ai pea ona molimau o ia i le upumoni, i le femalagaai lea i konafesi eseese i le eria. A o lei atoa se tausaga talu ona i ai i Katelani, sa mulimuli o ia i se musumusuga e auauna i le misiona i le Fox Islands, e le mamao ma le talafatai o le setete o Maine. Sa ia faapea mai:

“Sa fetalai mai le Agaga o le Atua ia te a’u, ‘Ia e filifili se soa ma o atu sao loa i Fox Islands.’ Ia, e lei sili atu so’u iloaina o se mea o i Fox Islands nai lo se mea o i Kolob. Ae sa ta’uina mai e le Alii ia te a’u ou te alu, ma sa ou alu. Sa ou filifilia Jonathan H. Hale, ma sa ma o faatasi. Sa ma tutuliina temoni iina, talai atu le Talalelei ma faia ni vavega. … Sa ou taunuu i Fox Islands, ma faia se galuega lelei iina.”24 Ina ua taunuu Elder Woodruff ma Elder Hale i Fox Islands, sa la mauaina “se nuu iina sa moomoo mo le faatulagaga anamua o mea.” Sa ia tauina mai mulimuli ane, “E aunoa ma so’u mimita ai, ae ou te fai atu sa ou papatisoina e sili atu i le 100 tagata ao ou i ai iina.”25

Faaauauina o le Auaunaga Faafaifeautalai o se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso

A o auauna pea Elder Woodruff i le misiona i le Fox Islands i le 1838, sa ia mauaina se valaauga lea sa faalauteleina ai lana auaunaga faafaifeautalai mo aso uma o lona soifua. “I le aso 9 o Aokuso, sa ou mauaina ai se tusi,” fai mai a ia, “mai ia Thomas B. Marsh, o le sa Peresitene o le Au Aposetolo e Toasefululua i le taimi lena, e ta’u mai ai ia te a’u faapea o Iosefa Samita, le Perofeta, sa mauaina se faaaliga, e ta’u mai ai igoa o tagata ua filifilia e faatumuina avanoa o e ua pauu: John E. Page, Ioane Teila, Wilford Woodruff ma Willard Richards.

“Sa faaopoopo mai Peresitene Marsh, i lana tusi, ‘Ia e iloa ai, Uso Woodruff, e ala i lenei mea, o oe ua tofia e faatumuina le avanoa o se tasi o le Au Aposetolo e Toasefululua, ma ua talafeagai ma le upu a le Alii, lea sa tuuina mai mulimuli nei lava, faapea ua tatau nei ona e malaga vave mai i Sisifo Mamao, ma i le aso 26 o Aperila o le a sau, e te malaga ese atu ai mai le Au Paia ma malaga atu i isi nuu e ese o latou tau o loo i le isi itu o le sami loloto.’ ”

Sa saunoa mulimuli ane Peresitene Woodruff, “O le aano o lenei tusi sa faaalia mai ia te a’u i ni nai vaiaso i luma atu, ae ou te lei ta’uina lava i se tagata.”26

O le faatonuga ina ia “malaga ese atu mo isi nuu e ese o latou tau o loo i le isi itu o le sami loloto” e faatatau i le poloaiga a le Alii e auauna atu le Toasefululua i ni misiona i Peretania Tele. E lei umi talu ona faauuina o se Aposetolo i le aso 26 o Aperila, 1839, ae malaga ese ai Elder Wilford Woodruff mo Peretania Tele o se tasi o “molimau faapitoa i le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” (MFF 107:23).

O le a mulimuli ane auauna Elder Woodruff i isi misiona i le Iunaite Setete ma Peretania Tele. Sa lauiloa o ia o se tasi o faifeautalai sili ona maoae i le talafaasolopito o le Ekalesia. O lenei tusi o loo aofia ai le tele o tala mai i ona aafiaga faafaifeautalai.

O Le Fesoasoani i le Au Paia e Faapotopoto Faatasi

O le taimi nei, o loo faamalosiauina le Au Paia o Aso e Gata Ai e fausia le malo o le Atua i eria o loo latou nonofo ai, ina ia malosi le Ekalesia i le lalolagi atoa. I uluai taimi o le Ekalesia, sa faamalosiauina e faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i latou sa faatoa liliu mai ina ia malaga atu i le laumua o le Ekalesia, po o fea lava e i ai i Katelani, Ohaio, po o Jackson County, Misuri, po o Navu, Illinois, po o le Aai o Sate Leki, i Iuta.

E tusa ma le lua tausaga talu ona maliu fasia Iosefa ma Ailama Samita, ae tutuli ese faamalosi le Au Paia ina ia tuua o latou aiga i Navu, o lea sa faavaeina ai so latou nofoaga le tumau i Uinita Kuota, Nebraska. O Elder Woodruff, o le sa auauna i le misiona i Egelani, sa toe foi i le mea o loo i ai le aotelega o le Ekalesia. Ina ua latou tuua Uinita Kuota, sa ia fesoasoani e taitaia le Au Paia i la latou faigamalaga tautaua: la latou faigamalaga e ui atu i nofoaga laugatasi ma mauga o le Iunaite Setete agai atu i lo latou nuu folafolaina i le Vanu o Sate Leki. I le avea ai o se vaega o le uluai kamupani o paionia, sa ia aveina atu Peresitene Polika Iaga, o le sa gasegase, i le vaega faaiu o le faigamalaga. Sa auai Elder Woodruff i le taimi na nofo ae ai i luga Peresitene Iaga mai lona moega i totonu o le taavale toso, fua [i lana vaai] le fanua i o latou luma, ma folafola mai: “Ua lava lea. O le nofoaga sao lenei. Alu pea.”27

Sa faaauau pea ona fesoasoani Elder Woodruff i le Au Paia ina ia faapotopoto atu i lo latou nuu folafolaina. I se tasi o ana misiona, sa faaalu ai le lua ma le afa tausaga faatasi ma lona aiga i Kanata ma le Iunaite Setete i matu sasae e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia e malaga atu i le Vanu o Sate Leki. Sa i ai faatasi o ia ma le vaega mulimuli o le Au Paia ina ua tupu lona aafiaga lea, e faaali mai ai le faigofie ona ia lagonaina o musumusuga a le Agaga:

“Sa ou vaaia se setima o loo faapupusa lona asu e sauni o le a alu ese atu. Sa ou alu atu i le kapeteni ma fesili i ai pe toafia lana pasese. ‘Tolu selau ma le limasefulu.’ ‘Faamata e mafai ona e avea se isi selau?’ ‘Ioe.’ ‘Toeitiiti lava a ou fai atu i ai ia te ia matou te mananao matou te o i luga o le vaa ae fetalai mai loa lena Agaga ia te a’u, ‘Aua tou te o i luga o lena vaa, o oe po o lau vaega.’ Ua lelei, sa ou fai atu ai. Sa ou aoaoina ai se mea e uiga i lena leo malu ma le filemu. Ou te lei alu i luga o lena vaa, ae faatalitali seia oo i le taeao na sosoo ai. I le tolusefulu minute talu ona alu ese atu le vaa, ae amata ona mumu ai se afi. Sa faaaoga e le vaa ia maea e faamau ai le foeuli nai lo filifili uamea, ma sa le mafai ona toe uli atu le vaa i le laueleele. O se po pogisa, ma sa leai se tasi na faasaoina. Pe ana ou le usiusitai i le uunaiga a lena tapasa i totonu ia te a’u, semanu ou te i ai foi ma a’u iina, faatasi ma la’u vaega atoa lava.”28

Auaunaga I le Vanu o Sate Leki

Ina ua maea ona faamautu le Au Paia i le Vanu o Sate Leki, sa suia tiute o Elder Woodruff. Sa lei toe auina atu o ia i nuu ese i ni misiona faafaifeautalai. Nai lo lena o ana gaoioiga sa aafia ai le faateleina o lana fesoasoaniga i le Au Paia e malaga mai i le laumua o le Ekalesia, feiloai atu ia i latou o e asiasi mai i le eria, auauna atu o se faitulafono, galue e suaina le eleele ma toto meatoto ma faaalu atu le vai i ai, aemaise le faatupuina o meatoto ma metotia faafaifaatoaga. Sa ia asiasi soo atu i nofoaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Iuta, Arizona, ma Idaho, ma talai atu le talalelei ma faamalosiauina le Au Paia i o latou tiute.

Sa auauna Wilford Woodruff o se Faamaumau Talafaasolopito Lagolago o le Ekalesia mai le 1856 i le 1883 ma o se Faamaumau Talafaasolopito o le Ekalesia mai le 1883 i le 1889, o se taimi sa aofia ai le tele o lana auaunaga i le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua. E ui lava o lenei tiute sa matua manaomia ai le tele o le taimi, ae sa mafaufau lava ia o se avanoa le au maua, ma lona talitonuga faapea “o le talafaasolopito o lenei Ekalesia o le a tumau i taimi uma ma le faavavau.”29 O lana auaunaga o se faamaumau talafaasolopito o se faaauauina o se galuega sa ia faia talu mai le 1835, ina ua amata ona tausia lana tusi talaaga—o se faamaumauga o lona ia lava olaga ma le talaaga o le Ekalesia (tagai itulau 137–146).

I le faauauina pea o ana taumafaiga e faamalosi le Ekalesia, auauna i le nuu ma ona tagata, ma tausi lona aiga, sa mulimuli Wilford Woodruff i aoaoga faavae sa ia aoao mai i lona tama galue malosi. Sa saunoa mai Elder Franklin D. Richards o le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua faapea, o Elder Woodruff o se tagata sa “tautaua i lona toaga, galue malosi ma le malosi o lona tino e faamae’a galuega mamafa. E ui e le o ia o se tagata e tinoa, ae sa mafai e ia ona faia galuega ia e ono matapogia ai isi tagata e lelei o latou fuaitino.”30

O loo tumu le tusi talaaga a Elder Woodruff i faamaumauga o aso uumi o galuega faigata. Sa ia faamatala e uiga i se tasi taimi a o 67 ona tausaga, sa feaei ai ma lona atalii o Asahel i le apefai 12 futu e tau mai ia peaches mai le laau. Sa amata ona lusi le tu a Asahel. A o taumafai Elder Woodruuf e laveai Asahel, sa pau o ia. Sa ia tusia: “Sa ou pau i lalo o le apefai pe tusa e 10 futu mai le eleele ma tau i lalo lo’u tauau taumatau ma lo’u suilapalapa ma sa ou tigaina ai. E lei lavea tele Asahel. Sa ou matuai tiga ma sa le mafai ona ou savali i le po atoa.”31 I le aso na sosoo ai na ia tusia, “Sa matuai ou tigaina ma sa le mafai ona ou savali i le aso, ae peitai sa ou alu i le faatoaga ma toe foi mai i le fale i le afiafi.”32 I se faamatalaga a Matthias Cowley e uiga i lenei mea na tupu, na ia faapea mai: “O le natura o le tagata le fesili po o a mea a se tagata i lenei taimi o lona olaga e fai i luga o se laau. O le mea muamua lava, o Elder Woodruff e le taitai i ai se fesili e uiga i ona tausaga pe a vaai atu i se mea e tatau ona fai, pe afai lena o se mea e mafai ona ia faia. O mea uma lava e i ai o ia. …E saunia foi o ia mo soo se faalavelave faafuasei i soo se taimi. Afai e vaai atu o ia i le tumutumu o le laau o le apu e tatau ona ili ese, e muamua oo i le tumutumu o le laau ae lei i ai se taimi e mafaufau loloto ai i ai, ma e faigata ia te ia ona fai atu i se isi e fai se mea na te iloa e mafai ona faia lava e ia.”33

Fausiaina o Malumalu ma Galuega Faale-Malumalu

Soo se taimi lava e nonofo ai le Au Paia mo se taimi umi i se nofoaga tutotonu, sa latou fausia se malumalu. Sa latou mulimuli i lenei mamanu i Katelani, i Navu, ma mulimuli ai i Aai o Sate Leki. E ala i lea faiga, sa latou faamaoni i se faaaliga mai le Alii e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita—o se faaaliga sa faamaumauina e Elder Woodruff i lana tusi talaaga:

“O le a le faamoemoega o le faapotopotoina faatasi o tagata Iutaia, po o le nuu o le Atua i soo se augatupulaga o le lalolagi? O le faamoemoega autu o le fausiaina i le Atua o se maota lea e mafai ona Ia faaalia ai i Ona tagata sauniga paia o Lona maota ma mamalu o Lona malo ma aoao ai tagata i ala o le faaolataga. Ona e i ai sauniga paia faapitoa ma aoaoga faavae ia e aoaoina ma faataunuuina, ma tatau ona faia i se nofoaga po o se maota e fausia mo lena faamoemoe. O lenei sa faamoemoeina i le mafaufau o le Atua a o lei i ai le lalolagi, ma sa faia mo le faamoemoega sa mamanuina e le Atua e faapotopoto faatasi soo ai tagata Iutaia, ae peitai latou te lei faia. E mo le faamoemoe lava e tasi e ala ai ona faapotopotoina faatasi e le Atua tagata i aso e gata ai—ina ia fausiaina i le Atua se maota e saunia ai i latou mo sauniga paia ma faaeega paia, mulumuluga ma faauuga, ma isi.”34

Sa masani lava ona apoapoai Elder Woodruff i ana uo o le Au Paia ina ia tofotofo i faamanuiaga o loo maua i le malumalu. Sa ia saunoa: “Ou te manatu o le fausiaina o malumalu o le tasi lea o mea sili ona taua e manaomia e le Alii mai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le augatupulaga o le atoatoaga o taimi, ina ia tatou o atu ai i na malumalu ia le gata i le faaolaina o e o ola mai a o le faaolaina foi o o tatou tagata o e ua oti.”35 O lona lava filiga, sa ia faia ai se faataitaiga o galuega faalemalumalu, e faamautinoaina ai le faia o le galuega mo le afe ma afe o ona tuaa ua mavae.

E pei lava o le toatele o perofeta i ona aso, sa vavalo Elder Woodruff e oo mai le taimi o le a i ai malumalu i le lalolagi atoa.36 Sa ia olioli i le avanoa e vaai ai i le amataga o le faataunuuina o valoaga, e pei ona sa fausia ma faapaiaina malumalu e fa i le Itumalo o Iuta i le vaitaimi o le uluai 46 tausaga ina ua mavae le taunuu atu o le Au Paia i le Vanu o Sate Leki—i aai o St. George, Logan, Manti, ma le Aai o Sate Leki.

Sa faia e Peresitene Woodruff le tatalo o le faapaiaga o malumalu i Manti ma le Aai o Sate Leki. I se feau i tagata uma o le Ekalesia, sa molimauina ai e i latou ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili e uiga i faamanuiaga ia e oo mai ia i latou o e auai atu i faapaiaga o malumalu i se agaga tapuai moni: “O musumusuga matagofie a le Agaga Paia o le a tuuina atu ia te i latou ma oa o le Lagi, le fesootaiga a agelu, o le a faaopoopoina mai i lea taimi i lea taimi, aua ua tuuina atu le folafolaga a [le Alii] ma e le mafai ona le taunuu!”37 Sa ia tusia e uiga i se tasi o na aafiaga, lea sa ia mauaina i le faapaiaga o le Malumalu i Logan:

“A o ou auai i le faapaiaina o lenei malumalu, sa ou manatuaina le tele o itula sa ou faaaluina i le tatalo i le taimi amata o lo’u tagata matua i lo’u valaau atu i le Atua e faatagaina mai a’u ou te ola i le lalolagi ina ia ou vaai i le Ekalesia a Keriso ua faavaeina ma se nuu e fausiaina o e o le a mauaina le talalelei anamua ma tauivi atu mo le faatuatuaga pe a tuuina mai i le Au Paia. Sa folafolaina mai e le Alii ia te a’u o le a ou ola e mauaina le nuu o le Atua ma i ai se igoa ma se nofoaga… i totonu o lona maota, o se igoa e sili atu nai lo igoa o atalii ma afafine, se igoa o le a le momotu ese ina. Ma i le aso ou te olioli ai i le maua o se igoa faatasi ma lona nuu ma fesoasoani i le faapaiaga o se isi malumalu i lona suafa paia. Vivii atu ia i le Atua ma le Tamai Mamoe e faavavau.”38

Auaunaga a Wilford Woodruff o le Peresitene o le Ekalesia

Ina ua maliu Peresitene Ioane Teila i le aso 25 o Iulai 1887, sa avea le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua ma tino e taitaia le Ekalesia, ma Peresitene Woodruff o le taitai pulefaamalumalu. I le lagonaina o le avega mamafa o le taitaiina o le Ekalesia atoa, sa faamaumauina ai e Peresitene Woodruff mafaufauga ia i lana tusi talaaga: “O lenei mea ua tuuina ai a’u i se tulaga matua faapitoa lava, o se tulaga ou te lei sailia lava i lo’u olaga. Ae i le fesoasoani a le Atua ua tuuina mai i ou luga, ma ou te tatalo i le Atua lo’u Tama Faalelagi e tuuina mai ia te a’u lona alofa tunoa e talafeagai ma o’u tiute. O se tulaga maualuga ma le tele o ona tiute mo soo se tagata e tu ai ma o se tulaga foi e manaomia le tomai maoae. Ou te lei manatu lava e umi atu ona ou ola ia Peresitene Teila. … Ae peitai ua faataunuuina. …Tau ina ou faapea atu, e ofoofogia ou ala uma, le Alii e Le Atua Silisiliese, aua ua e matuai filifilia lava mea faatauvaa o lenei lalolagi e faia lau galuega i luga o le fogaeleele. Tau ina ia saunia lau auauna o Wilford mo le a lava se mea o loo faatali ia te ia i luga o le fogaeleele ma ia i ai le mana e faatinoina ai soo se mea e manaomia i ona lima e le Atua o le Lagi. Ou te ole atu i lenei faamanuiaga mai lo’u Tama Faalelagi i le suafa o Iesu Keriso, le Alo o le Atua Soifua.”39 Na lagolagoina Peresitene Woodruff e fai ma Peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aso 7 o Aperila, 1889. O ia o le Peresitene lona fa o le Ekalesia i lenei tisipenisione.

Molimauina o le Galuega a le Alii i Aso e Gata Ai

I ana savali i tagata o le Ekalesia, sa saga molimau ai pea Peresitene Woodruff i le toefuataiina o le talatelei, e pei lava ona sa ia faia i lana talaiga atoa. Ae peitai, sa ia tuuina atu lana molimau ma le faateleina o le uunaiga [i le Au Paia] i na tausaga e iva faaiu o lona soifuaga. O ia o le auauna soifua mulimuli o e sa auauna o se Aposetolo faatasi ma Iosefa Samita, ma sa lagona e ia se uunaiga malosi i le manaomia ona tuuina atu o se molimau manino ma le maumaututu o le Perofeta ma le Toefuataiga. E tusa o se tausaga a o lei maliu, sa ia faapea mai:

“O loo i ai le tele o mea ou te le malamalama ai, ma o le tasi o le, pe aisea ua ou i ai iinei i lenei augatupulaga. Ou te le malamalama pe aisea sa faasaoina ai a’u mo le umi ua faasaoina ai a’u ae ua matua toatele Aposetolo ma Perofeta ua valaauina e toe foi atu. …Ua na o a’u le tagata ola i le tino lea sa mauaina faaeega paia mai i aao o le Perofeta o Iosefa Samita. Ua na o a’u le tagata ola i le tino lea sa faatasi ma le Au Aposetolo e Toasefululua ina ua ia tuuina mai le malo o le Atua ia te i latou ma tuuina atu i luga ia te i latou le poloaiga ina ia tauaveina lenei malo. Sa ia tu mo se tolu itula i totonu o le potu ma tuuina mai lana lauga mulimuli. Sa faatumuina le potu e pei o se afi mumu. O lona fofoga sa manino e pei o le pulu manino o le laau o le paina, o ana upu e pei o le emo o le uila ia i matou. Sa matua tofatu ana upu i vaega uma o o matou tino mai le tumutumu o o matou ulu e oo atu i o matou alofivae. Sa ia faapea mai, ‘Uso e, ua faamauina e le Alii Silisiliese i luga o lo- ’u ulu Perisitua uma, ki uma, mana uma, aoaoga faavae uma ia e aofia i le tisipenisione faaiu o le atoatoaga o taimi, ma i le fausiaina o le malo o le Atua. Ou te faamauina i luga o o outou ulu na aoaoga faavae, Perisitua, tofi aposetolo, ma ki uma o le malo o le Atua, ma o lenei ua tatau ia te outou ona faamalosia o outou tauau ma tauaveina lenei malo [a leai] o le a fano outou.’ E le galo ia te a’u na upu—e le galo lava ia te a’u a o ou ola. O le saunoaga mulimuli lena sa ia faia i la le tino nei. E lei umi se taimi mulimuli ane ae maliu fasia o ia ma valaauina e foi atu [i le lagi] i le mamalu.”40

I lona avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa uunaia e Peresitene Woodruff le Au Paia e saili ma mulimuli i le taitaiga a le Agaga Paia, ia faamaoni i a latou feagaiga, talai le talalelei i o latou lotoifale ma nuu ese, faamaoni i o latou tiute faaletino, ma galulue malosi i le galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga. O lana fautuaga e faalogoina ai pea lava pea se faamatalaga sa ia faia a o avea o ia ma se tasi o le Korama a le Toasefululua: “E tusa lava po o le a le lelei ua tatou i ai e tatau ona tatou tulimatai pea lava pea e alualu i luma ma faalelei atili. Tatou te usitaia se tulafono ese ma se talalelei e ese mai lea e usitaia e isi tagata, ma e ese le malo o loo tatou vaai i ai, o lo tatou faamoemoe foi e tatau ona talafeagai i ai le maualuga i luma o le Alii lo tatou Atua, ma e tatau ai ia i tatou ona faapena ona taitaia ma pulea i tatou lava, ma ou te tatalo i le Atua lo’u Tama Faalelagi ia i ai lona Agaga i luga ia i tatou ina ia mafai ai ona tatou faia.”41

Auina atu o le Folafolaga

I le faamalosia e le aao taitai o le Alii, sa taitaiina ai e Peresitene Woodruff le Au Paia o Aso e Gata Ai i se tasi o vaitaimi matuai sili ona fesouaiina i lenei tisipenisione. A o faaiuiu augatausaga o le 1880 sa faaauauina pea e le Ekalesia ona faatinoina faaipoipoga faaautaunonofo i le usiusitai i le poloaiga a le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita. Ae peitai, sa faatoa uma ona faatuina se tulafono e faatuiese ai i lenei masani, faatasi ai ma faasalaga matuia mo le soliaina o na tulafono, e aafia ai le ave faamalosia o meatotino a le Ekalesia ma le faasaina o aia faavae faaletagata a tagata o le Ekalesia, e pei o le aia e palota ai. O nei atinae sa tatalaina ai foi ma avanoa faaletulafono e molia ai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa faataunuuina pea lea masani o faaipoipoga faaautaunonofo. Sa faia e le Ekalesia ni talosaga faaletulafono, ae lei faamanuiaina.

O nei tulaga sa matua mamafa i luga o Peresitene Woodruff. Sa ia saili atu le finagalo o le Alii i le mataupu ma iu ina maua ai se faaaliga faapea ua tatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faamutaina le masani o le ulufale atu lea i faaipoipoga faaautaunonofo. Ona o le usitai i le poloaiga a le Alii, sa ia faasalalauina ai le mea ua ta’ua o le Tautinoga Tonu—o se saunoaga musuia o loo tumau o le faavae o le tulaga o le Ekalesia i le mataupu o faaipoipoga faaautaunonofo. I lenei folafolaga faalauaitele, sa tusia i le aso 24 o Setema, 1890, sa ia faamanino mai ai lona faamoemoe ina ia uai atu i tulafono o le laueleele. Sa ia molimau atu foi ua faamutaina e le Ekalesia le aoaoina o le masani o faaipoipoga faaautaunonofo.42 I le aso 6 o Oketopa, 1890, i se sauniga o le konafesi aoao, sa lagolagoina ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le tautinoga tonu a le perofeta, i le lagolagoina autasi lea o se saunoaga sa ia “faamaonia atoatoa e tusa ai ma lona tulaga, le tuuina atu o le Tulafono.”43

Toe Faamautuina o le Natura Faavavau o le Aiga

E tusa o le tolu masina a o lei maliu fasia le Perofeta o Iosefa Samita, sa ia tuuina atu ai se saunoaga umi i se faalapotopotoga tele a le Au Paia. O Elder Wilford Woodruff, o le sa faamaumauina se aotelega o lea lauga, sa faapea mai sa saunoa le Perofeta i le “tasi o mataupu matua silisili ona taua ma faatupu manatu o mataupu uma ua tuuina atu i le Au Paia.”44 O se tasi o vaega o lea lauga, sa molimau ai le Perofeta e uiga i le natura faavavau o aiga. Sa saunoa e uiga i le manaomia ona faamauina i matua ma le faaauauina o lena sauniga o faamauga i augatupulaga uma:

“O le agaga lenei o Elia, ia tatou faaolaina o tatou tagata ua maliliu ma faafesootai atu i tatou ma o tatou tama o e oi le lagi ma faamauina i tatou i o tatou tagata ua maliliu ina ia toetutu mai i le uluai toetutu, ma o iinei tatou te mananao i le mana o Elia e faamauina i latou o e o loo nonofo i le lalolagi ia i latou o e o loo nonofo i le lagi. … O atu ia ma faamau i luga o le fogaeleele o outou atalii ma afafine ia te outou lava ma faamau outou lava i o outou tama i le mamalu e faavavau.”45

Mo le isi fiasefulu o tausaga na sosoo ai, sa iloa e le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo i ai se “ituaiga o sootaga i le va o tama ma fanau” (MFF 128:18). Ae peitai, e lei matua atoatoa le faamaopoopoina o a latou faatulagaga; e pei ona matauina e Peresitene Woodruff, e lei lava ona soifua le Perofeta o Iosefa na te “tuuina mai ai nisi faamatalaga e uiga i ia mea.”46 I le faia ai e tusa ma le “malamalama ma le poto uma sa ia i [latou],”47 sa masani ona faamauina i latou, pe “vaetama,” i a Iosefa Samita, Polika Iaga, po o isi taitai o le Ekalesia i o latou vaitaimi nai lo le faamauina i o latou tama ma tina. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa tagai Peresitene Wilford Woodruff i lea masani, ma faapea mai: “E lei atoatoa ona tatou faatinoina na aoaoga faavae i le faataunuuina o faaaliga a le Atua ia i tatou, i le faamauina o loto o matua i fanau ma fanau i matua. E lei faamalieina lo’u lagona, e lei faamalieina foi Peresitene [Ioane] Teila, e lei faamalieina foi soo se tagata talu mai le Perofeta o Iosefa o e ua ulufale atu i le sauniga o le vaetamaina i totonu o malumalu o lo tatou Atua. Sa matou lagonaina lava e i ai nisi mea o le a faaalia mai e uiga i lenei mataupu nai lo mea ua uma ona matou mauaina.”48

O lena faaaliga faaopoopo sa oo mai ia Peresitene Woodruff i le aso 5 o Aperila, 1894.49 I le tolu aso mulimuli ane, i sana lauga i le konafesi aoao, sa ia faamatalaina ai e uiga i le faaaliga: “Ina ua ou alu atu i luma o le Alii ina ia ou iloa po o ai e tatau ona vaetama i ai au. …, sa fetalai mai le Agaga o le Atua ia te a’u, ‘E leai ea sou tama, o le sa fanaua oe?’ ‘Ioe, e i ai.’ ‘Aisea la e te le faaeaea ai ia te ia? Aisea e le vaetama ai oe ia te ia?’ ‘Ioe,’ na ou fai atu ai, ‘e sa’o lena.’ Sa vaetamaina a’u i lo’u tama, ma sa tatau ona faamauina lo’u tama i lona tama, ma faasolo atu ai lava i tua; ma o le tiute foi lea ou te manao i alii uma o e pulefaamalumalu i se malumalu ina ia vaai o faatinoina mai lenei aso seia oo atu lava i le faavavau, seiloga e poloai mai le Alii Silisiliese i se isi mea, o lea, ia taitoatasi ai le tagata ma vaetamaina i lona tama. … O le finagalo lena o le Atua i lenei nuu. Ou te manao i alii uma o e pulefaamalumalu i nei malumalu i nei mauga o Isaraelu ina ia tautuana ma i latou. O le a lau aia ou te aveeseina ai le aia tatau o le gafa o se isi tagata? O le a se aia a soo se tagata e faia ai lenei mea? E leai; ou te fai atu ia taitoatasi le tagata ma vaetamaina i lona tama; ona outou faia tonu ai lava lea o le mea ua fetalai mai ai le Atua ina ua ia folafola mai o le a Ia auina mai Elia le perofeta i aso o le gataaga. [tagai Malaki 4:5–6]. …

“Matou te mananao i le Au Paia o Aso e Gata Ai mai lenei taimi ia saili o latou gafa i le mamao e mafai ona latou faia, ma ia faamauina i o latou tama ma tina. Ia faamauina fanau i o latou matua, ma faasolo atu lenei fesootaiga ia oo atu i le mamao e mafai ona oo i ai. …

“Uso e ma tuafafine, ia talia nei mea i o outou loto. Ia tatou agai i luma i a tatou famaumauga, ia faatumu [faamaumauga] i le amiotonu i luma o le Alii, ma faataunuuina lenei aoaoga faavae, ma o le a ia te i tatou faamanuiaga a le Atua, o i latou foi o e ua faaolaina o le a faamanuiaina i tatou i aso a sau. Ou te tatalo i le Atua, i le avea ai o i tatou o se nuu [o le Atua], ia tatou tatalaina o tatou mata ina ia tatou vaai, o o tatou taliga ina ia lagona, ma o tatou loto ina ia malamalama i le galuega maoae ma le mamana lea o loo i luga o o tatou tauau, ma o loo finagalo le Atua o le lagi tatou te faia.”50

“Matou te Tatalo Pea mo Oe”

I le aso 1 o Mati, 1897, sa faatumulia le Tapeneko i Sate Leki e le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faailogaina o le aso soifua lona 90 o Peresitene Wilford Woodruff. O iina sa latou faalogoina ai se viiga fou: “Matou Te Tatalo Pea mo Oe.” Sa faia ni nai suiga e Evan Stephens o nota o se pese sa i ai ma tusia ai ni upu fou e aualofa atu ai i le perofeta faapelepele a le Ekalesia:

Matou te tatalo pea mo oe, lo matou perofeta pele,

Ia aumai e le Atua ia te oe le filemu ma le fiafia;

A o faasolosolo pea i tausaga ona matua lou soifua,

Ae ia susulu pea le pupula mai totonu e pei o le aso,

Ae ia susulu pea le pupula mai totonu e pei o le aso.

Matou te tatalo pea mo oe ma o matou loto atoa,

Ia maua pea e oe le malosi e te galue ai,

E taitai ma fautua ia i matou i aso uma,

E faasusulu se sulu paia i o matou ala,

E faasusulu se sulu paia i o matou ala.

Matou te tatalo mo oe ma le alofa mutimutivale;

Ma a o lagonaina le tatalo a le fanau i luga,

Ia manuia pea oe, ma ia tuuina atu e le Atua

Mea uma e tatau ma sili a o e soifua pea,

Mea uma e tatau ma sili a o e soifua pea.51

E sefuluvalu masina mulimuli ane, i le aso 2 o Setema, 1898, na maliu ai Peresitene Wilford Woodruff, ma oo ai ina faatasi atu i ona uso o le Au Paia o e sa muamua ia te ia ua maliliu. I lona sauniga, lea sa faia i le Tapeneko i Sate Leki, sa i ai “le agaga o le filemu… sa faamalumalu mai i luga o fuafuaga uma, ma faatumuina le faapotopotoga ma tumau ai le faamafanafanaga i lagona o tagata uma.” O totonu o le Tapeneko sa “matua matagofie ona teuteuina i ie papae,” faatasi ai ma le “tele ma le matagofie” o teu fugalaau ma fusi saito ma fusi karite. “I itu taitasi o le okeni sa i ai fuainumera 1847 ma fusi tetele lava o sagebrush ma mataolela [ma] tumutumu o laau o le paina,” e faamanatuina ai le ulufale mai o paionia i le Vanu o Sate Leki i le masina o Iulai 1847. “I luga ae o se ata lapoa lava o Peresitene Woodruff, sa malama mai ai le folafolaga “E ui ina oti ae tautala mai pea,” o se saafiafiga i se perofeta a le Atua e ana aoaoga ma faataitaiga ia o le a faaauau pea ona musuia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i a latou taumafaiga uma e fesoasoani ai e fausia le malo o le Atua.52

Faamatalaga

  1. Hymns, no. 285; text by William Cowper.

  2. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1937, 11.

  3. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors As Recorded in His Daily Journals (1964), 37.

  4. Hymns, no. 285.

  5. “History of Wilford Woodruff (From His Own Pen),” Millennial Star, March 18, 1865, 167–68.

  6. Tagai Journal of Wilford Woodruff, preface to 1838, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  7. Tagai Deseret Weekly, Fepuari 24, 1894, 288.

  8. “History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents,” Millennial Star, Iuni 10, 1865, 359–60; from a document Elder Woodruff wrote in 1858.

  9. “History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents,” Millennial Star, Iuni 17, 1865, 374–75.

  10. “History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents,” Millennial Star, Iuni 24, 1865, 392.

  11. “History of Wilford Woodruff (From His Own Pen),” Millennial Star, Mati 25, 1865, 182.

  12. Journal of Wilford Woodruff, preface to 1838.

  13. Tagai Deseret Weekly, Setema 5, 1891, 323.

  14. Millennial Star, Mati 25, 1865, 182.

  15. Millenial Star, Novema 21, 1895, 741.

  16. Journal of Wilford Woodruff, folasaga.

  17. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Me 30, 1881, 342.

  18. Millennial Star, Me 30, 1881, 342.

  19. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Iuni 20, 1881, 391.

  20. Millennial Star, Iuni 20, 1881, 391.

  21. Tagai Journal of Wilford Woodruff, summaries of 1835 and 1836.

  22. Deseret Weekly, Novema 7, 1896, 643.

  23. Deseret Weekly, Novema 7, 1896, 643.

  24. Deseret Weekly, Novema 7, 1896, 643.

  25. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1897, 46.

  26. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Setema 26, 1881, 621.

  27. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 27, 1880, 2.

  28. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1898, 30.

  29. Journal of Wilford Woodruff, Setema 6, 1856.

  30. “Wilford Woodruff,” Improvement Era, Oketopa 1898, 865.

  31. Journal of Wilford Woodruff, Setema 7, 1874.

  32. Journal of Wilford Woodruff, Setema 8, 1874.

  33. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors, 484.

  34. Quoted by Wilford Woodruff, in Journal of Wilford Woodruff, Iuni 11, 1843.

  35. Deseret News: Semi-Weekly, Me 2, 1876, 4.

  36. Tagai Deseret News: Semi-Weekly, Mati 26, 1878, 1.

  37. “Address from the First Presidency,” Millennial Star, Aperila 10, 1893, 246.

  38. Journal of Wilford Woodruff, Me 17, 1884.

  39. Journal of Wilford Woodruff, Iulai 25, 1887.

  40. Deseret Weekly, Setema 4, 1897, 356.

  41. Deseret News: Semi-Weekly, Tesema 28, 1875, 1.

  42. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga, Tautinoga Tonu 1.

  43. Lorenzo Snow, faamatalaga tusitusia o loo aumaia faatasi ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, Tautinoga Tonu 1.

  44. Journal of Wilford Woodruff, Mati 10, 1844.

  45. Sii mai e Wilford Woodruff, i le Journal of Wilford Woodruff, Mati 10, 1844.

  46. “Discourse by President Wilford Woodruff,” Millenial Star, Me 28, 1894, 338.

  47. Millenial Star, Me 28, 1894, 337.

  48. Millenial Star, Me 28, 1894, 337.

  49. Tagai Journal of Wilford Woodruff, Aperila 5, 1894.

  50. Millenial Star, Me 28, 1894, 338, 339, 341.

  51. Hymns, no. 23.

  52. Tagai “In Memoriam: Peresitene Wilford Woodruff,” Woman’s Exponent, Setema 15, 1898, 44–45.

Ata
Elder Wilford Woodruff and Elder Brigham Young

I le 1839, na tuua ai e Elder Wilford Woodruff (i luma), Elder Polika Iaga (i tua), ma isi uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o latou aiga e talai atu le talalelei i Egelani.

Ata
Woodruff home in Nauvoo

Elder Wilford Woodruff ma lona aiga sa nonofo i le fale lenei i Navu, Ilinoi.

Ata
Manti Utah Temple

O le Malumalu i Manti Iuta, sa faapaiaina e Peresitene Wilford Woodruff i le 1888.

Ata
President Woodruff’s First Presidency

O Peresitene Wilford Woodruff, ogatotonu, faatasi ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili: Peresitene George Q. Cannon, itu tauagavale, ma Peresitene Iosefa F. Samita, itu taumatau.