2010–2019
Faalagolago i le Alii
konafesi aoao ia Oketopa 2019


Faalagolago i le Alii

Na o le pau lo tatou faalagolagoga mautinoa o le faatuatua lea i le Alii ma Lona alofa mo Ana fanau.

O’u uso ma tuafafine pele, o se tusi sa ou mauaina i se taimi ua leva atu ua faalauiloa atu ai le autu o la’u lauga. Sa manatunatu loloto le tusitala i se faaipoipoga i le malumalu i se alii ua maliu lana soa e faavavau. O le a avea o ia ma avā lona lua. Sa ia fesili i lenei fesili: pe mata e mafai ona faia sona lava ia aiga i le olaga a sau, pe o le a tatau ona ia nofo faatasi ma lana tane ma lana ava muamua? Sa na ona ou ta’u atu ia te ia e faalagolago i le Alii.

Ou te faaauau atu i se aafiaga sa ou faalogo i ai mai se paaga pele, lea ou te faasoa atua i lana faatagaga. I le mavae ai o le maliu o lana avā pele ma le tina o lana fanau, sa toe faaipoipo ai se tama. O nisi o le fanau matutua sa matua tetee lava i le faaipoipoga ma saili atu i le fautuaga a se tasi o le aiga e vavalalata i ai, o lē sa avea ma se taitai faaaloalogia o le Ekalesia. I le mavae ai ona faalogo atu i mafuaaga o lo latou tetee, lea sa taulai atu i tulaga ma sootaga i le lalolagi o agaga po o i malo o le mamalu lea e sosoo ma le Faamasinoga Mulimuli, sa faapea atu ai lenei taitai: “O loo outou popole i mea sese. E tatau ona outou popole pe o le a outou oo i na nofoaga. Mafaufau loloto i lena mea. Afai e te oo iina, o na mea uma o le a sili ona matagofie nai lo le mea e mafai ona e mafaufauina.”

O se aoaoga faamafanafana loto tele! Faalagolago i le Alii!

Mai tusi na ou mauaina, ou te iloa o loo atuatuvale isi i ni fesili e uiga i le lalolagi o agaga o le a tatou nofoia pe a tatou feoti ae tatou te lei toetutu mai. O nisi e manatu o le a faaauau pea i le lalolagi o agaga le tele o tulaga faaletino ma faafitauli o loo tatou oo i ai i lenei olaga faaletino. O le a moni lava se mea ua tatou iloa e uiga i tulaga i le lalolagi o agaga? Ou te talitonu e sa’o se tusiga a se polofesa o mataupu faalelotu i le BYU i lenei mataupu: “Pe a tatou fesiligia i tatou lava i mea ua tatou iloa e uiga i le lalolagi o agaga mai tusitusiga faavae, o le tali e ‘lē tele lava e pei ona masani ona tatou mafaufauina.’”1

Ioe, ua tatou iloa mai tusitusiga paia pe a oti o tatou tino e faaauau pea ona tatou ola o ni agaga i le lalolagi o agaga. Ua aoao mai foi tusitusiga paia ua vaevaeina lenei lalolagi o agaga ia i latou o ē na “amiotonu” pe na “faamaoni” i le taimi o le olaga ma i latou o ē amioleaga. Ua faamatalaina mai foi le auala e aoao atu ai e nisi o ē faatuatua le talalelei ia i latou o ē na amioleaga pe na fouvale (tagai i le 1 Peteru 3:19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:19–20, 29, 32, 37). O le mea sili ona taua, ua faaali mai i faaaliga o onapo nei o le galuega o le faaolataga e agai pea i luma i le lalolagi o agaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:30–34, 58), ma e ui e uunaia i tatou e aua ne’i faatuai lo tatou salamo i le olaga faaletino (tagai i le Alema 13:27), ae ua aoaoina foi i tatou o nisi salamo e mafai ona faia iina (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:58).

O le galuega o le faaolataga i le lalolagi o agaga e aofia ai le faasaolotoina o agaga mai le mea ua faamatalaina soo e tusitusiga paia o le “pologa.” O tagata uma i le lalolagi o agaga o loo i lalo o se ituaiga o pologa. O le faaaliga maoae a Peresitene Iosefa F. Samita, ua avea ma tusitusiga paia i le vaega 138 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo ta’ua ai o ē maliliu amiotonu, o ē sa i ai i se setete o le “filemu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:22) a o latou tulimata’i atu i le Toetutu (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:16), “sa vaai e ua maliliu i le umi o le tuuesea o o latou agaga mai i o latou tino, o se pologa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:50).

E mafatia foi ē amioleaga i se pologa faaopoopo. Ona o agasala e le’i salamoina, ua latou i ai i le mea na faasino i ai le Aposetolo o Peteru o le “falepuipui” o agaga (1 Peteru 3:19; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:42). O nei agaga ua faamatalaina o e ua “noanoatia” pe ua “faatagataotauaina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:31, 42) pe o ē e “tutuli ese i fafo i le pouliuli i fafo” ma le “taufaitagi, ma le tagiaue, ma le lilivau o nifo” a o latou faatalitali ai le toetutu ma le faamasinoga (Alema 40:13–14).

O le toetutu mo tagata uma i le lalolagi o agaga ua faamautinoa e le Toetu o Iesu Keriso (tagai i le 1 Korinito 15:22), e ui e tupu i taimi eseese mo vaega eseese. Seia oo i lena taimi atofaina, o mea ua ta’u mai e tusitusiga paia ia i tatou e uiga i gaoioiga i le lalolagi o agaga e faatatau atoa i le galuega o le faaolataga. Isi mea iti ua faaali mai. E tala’i atu le talalelei i ē lē iloa se mea, o ē lē salamo, ma ē fouvale ina ia mafai ona faasaolotoina i latou mai lo latou pologa ma agai i luma i faamanuiaga ua faapolopolo e se Tama Faalelagi alofa mo i latou.

O le pologa i le lalolagi o agaga lea e faatatau i agaga amiotonu ua liuaina, o le manaomia lea ona latou faatalitali—ma e masalo e faatagaina foi i latou e uunaia isi e faanatinati—le faatinoga o o latou sauniga sui i le lalolagi ina ia mafai ai ona papatisoina i latou ma olioli ai i faamanuiaga a le Agaga Paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:30–37, 57–58).2 O nei sauniga sui i la le tino e faamalosia ai foi i latou ia agai i luma i lalo o le pule o le perisitua e faatoatele vaega o ē amiotonu e mafai ona tala’i atua le talalelei i agaga i le falepuipui.

E ese mai nei mea faavae, e itiiti lava ni mea o loo i ai i a tatou tusitusiga paia faavae e uiga i le lalolagi o agaga lea e sosoo ma le oti ma muamua i le Faamasinoga Mulimuli.3 O a la nisi mea ua tatou iloa e uiga i le lalolagi o agaga? E toatele tagata o le Ekalesia na maua ni faaaliga po o isi musumusuga e faailoa atu ai ia i latou le auala e faagaoioi ai mea pe faatulaga i le lalolagi o agaga, ae o nei aafiaga faaleagaga faaletagata lava ia e le tatau ona malamalama i ai pe aoao atu o ni aoaoga faavae aloaia a le Ekalesia. Ma o le mea moni, o loo anoanoai masalosaloga o tagata o le ekalesia ma isi o loo i ai i puna o lomiga e pei o tusi o aafiaga toetoe oo i le oti.4

E tusa ai ma nei mea uma, ua taua ai le manatuaina o lapataiga atamai a Elder D. Todd Christofferson ma Elder Neil L. Andersen i savali o le konafesi aoao na muamua atu. Sa aoao mai Elder Christofferson: “E tatau ona manatuaina e le o faamatalaga uma e faia e se taitai o le Ekalesia i le taimi ua tuanai, po o le taimi nei, e ao ona avea ma se aoaoga faavae. Ua malamalama lava i le tulaga aoao o le Ekalesia o se faamatalaga e fai e se taitai i se sauniga se tasi e tele lava ina fai ma ona manatu patino, e ui sa lelei ona mafaufauina, ae e le avea ma se faamatalaga aloaia mo le Ekalesia atoa.”5

I le konafesi na sosoo ai, sa aoao mai ai e Elder Andersen lenei mataupu faavae: “O le aoaoga faavae, e aoaoina e uso uma e toa 15 o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua. E le o natiaina i se parakalafa faanenefu o se lauga.”6 O le folafolaga i le aiga, na sainia e perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga e toa 15, o se faataitaiga matagofie lea o lena mataupu faavae.

E ese mai se mea ua aloaia e pei o le folafolaga i le aiga, o aoaoga faaperofeta a Peresitene o le Ekalesia, e faamautu e isi perofeta ma aposetolo, o se faataitaiga foi lea o lenei mea. E tusa ai ma tulaga i le lalolagi o agaga, na tuu mai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni aoaoga se lua e latalata i le faaiuga o lana auaunaga ia na aoao soo mai e ē na sosoo ma ia. O se tasi o nei aoaoga, o lana aoaoga i le lauga a King Follett e faapea o tagata o le aiga o ē amiotonu o le a toe faatasi i le lalolagi o agaga.7 O le isi o le faamatalaga lenei i se maliu i le tausaga mulimuli o lona soifuaga: “O agaga o ē amiotonu e faaeaina i se galuega sili atu ma mamalu atu … [i le] lalolagi o agaga. … E le o mamao i latou mai ia i tatou, ma e iloa ma malamalama i o tatou mafaufauga, lagona, ma taga, ma e tele ina tiga i latou ona o ia lagona.”8

Ae a la le fesili e pei ona ou ta’ua muamua e uiga i le mea e nonofo ai agaga? Afai o lena fesili e foliga mai e ese ā pe faatauvaa ia te oe, mafaufau i le tele o au lava fesili, po o fesili foi na ua faaosoosoina oe e tali e fua i se mea na e faalogo i ai mai se isi tagata i se taimi ua tuanai. Mo fesili uma e uiga i le lalolagi o agaga, ou te fautua atu ni tali se lua. Muamua, manatua e alofa le Atua i Lana fanau ma o le a mautinoa e faia mea silisili mo i tatou taitoatasi. Lua, manatua le aoaoga masani lenei o le Tusi Paia, lea na sili ona aoga ia te a’u i le taulimaina o fesili e leai ni tali:

“Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai.

“Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” (Faataoto 3:5–6).

Sa faapena foi ona faaiu e Nifae lana salamo [psalm] maoae i upu nei, “Le Alii e, ua ou faalagolago ia te oe, ma o le a ou faalagolago pea ia te oe e faavavau.” O le a ou lē tuu atu loʼu faalagolago i le lima o le tagata” (2 Nifae 4:34).

E mafai ona tatou tomanatu faalilolilo uma e uiga i tulaga i le lalolagi o agaga pe talanoaina foi nei fesili po o isi fesili e leai ni tali i faatulagaga faaleaiga po o isi faatulagaga vavalalata. Ae aua ne’i o tatou aoao atua pe faaaoga e fai ma aoaoga faavae aloaia mea e le tutusa ma tulaga faatonuina o aoaoga faavae aloaia. O le faia o lena mea e le faalauteleina ai le galuega a le Alii ma e ono faalotovaivaia ai tagata mai le saili atu i lo latou lava mafanafana po o le faagaeetiaina e ala i faaaliga faaletagata lava ia ua sauniaina e le fuafuaga a le Alii mo i tatou taitoatasi. O le soona faalagolago i aoaoga faaletagata lava ia po o masalosaloga e ono tosoeseina ai i tatou mai le gauai atu i le aoaoina ma taumafaiga ia o le a faalauteleina ai lo tatou malamalamaaga ma fesoasoani ai ia i tatou ia agai i luma i luga o le ala o feagaiga.

O le faalagolago i le Alii o se aoaoga masani ma moni i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le aoaoga lena a Iosefa Samita ina ua oo uluai Au Paia i sauaga matuia ma le tele o faafitauli lemafaatoilaloina.9 O loo avea pea lena ma mataupu faavae silisili e mafai ona tatou faaaogaina pe a fetaiai a tatou taumafaiga e aoao po o a tatou tausinioga e saili le mafanafana, ma faafitauli i mataupu e le’i faaalia maia pe le’i taliaina foi e avea ma aoaoga faavae aloaia o le Ekalesia.

O lena mataupu faavae e tasi e faatatau i fesili e leai ni tali e uiga i faamauga i le isi olaga e sosoo ai po o fetuunaiga manaomia ona o mea e tutupu po o soligatulafono i le olaga faaletino. E matua anoanoai mea tatou te le iloaina lea e na o le pau lo tatou faalagolagoga mautinoa o le faatuatua lea i le Alii ma Lona alofa mo Ana fanau.

I le faaiuga, o le mea ua tatou iloa e uiga i le lalolagi o agaga, o le galuega o le faaolataga a le Tama ma le Alo o loo faaauau pea iina. Na amatalia e lo tatou Faaola le galuega o le folafola atu o le saolotoga i ē ua faatagataotauaina (tagai i le 1 Peteru 3:18–19; 4:6; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:6–11, 18–21, 28–37), ma o lena galuega e faaauau pea pe a faaauau pea ona tala’i atu le talalelei e avefeau agavaa ma ta’uaogaina, e aofia ai le salamo, ia i latou o loo manaomia pea ona aafiaga o le faamamaina (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:57). O le faamoemoega o na mea uma o loo faamatalaina i le aoaoga faavae aloaia a le Ekalesia, na tuuina mai i faaaliga o ona po nei.

“O e e salamo o e ua oti o le a togiolaina, e ala i le usiusitai i sauniga o le maota o le Atua,

“Ma a uma ona latou totogi o le sala o a latou solitulafono, ma mulumulu mamā, o le a latou maua se taui e tusa ma a latou galuega, aua o i latou o ni suli o le olataga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:58–59).

O le tiute o i tatou taitoatasi o le aoao atu lea o le aoaoga faavae o le talalelei toefuataiina, tausi i poloaiga, alofa ma fesoasoani atu i le tasi ma le isi, ma faia le galuega o le faaolataga i malumalu paia.

Ou te molimau atu i le moni o mea sa ou talanoa atu ai iinei atoa ai ma upumoni ua aoaoina ma o le a aoaoina i lenei konafesi. Ua mafai nei mea uma ona o le Togiola a Iesu Keriso. E pei ona tatou iloa mai faaaliga o aso nei, o Ia “ua faamamaluina le Tama, ma laveai galuega uma a ona aao” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:43; faaopoopo le faamamafa). I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “What’s on the Other Side? A Conversation with Brent L. Top on the Spirit World,” Religious Educator, vol. 14, no. 2 (2013), 48.

  2. Tagai i Aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, sel. Joseph Fielding Smith (1976), 309–10; Joseph Smith, “Journal, December 1842–June 1844; Book 2,” p. 246, The Joseph Smith Papers, josephsmithpapers.org.

  3. O se faaaliga ia Iosefa Samita e tele ina ta’ua e uiga i le lalolagi o agaga e faapea, “O lea lava mafutaga ua i ai ia te i tatou iinei o le a i ai ia te i tatou iina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:2). E ono faamatalaina e lenei mea se malo o le mamalu nai lo le lalolagi o agaga, ona e talu ai e faaauau pea, “Ae o le a nao na faatasia ma le mamalu e faavavau, o se mamalu e lē o ia i tatou i le taimi nei” (fuaiupu e 2).

  4. Mo se faataitaiga, George G. Ritchie, Return from Tomorrow (1978) and Raymond Moody, Life after Life (1975).

  5. D. Todd Christofferson,“O Le Mataupu Faavae a Keriso,” Liahona, Me 2012, 88; tagai foi i le Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 42. Tagai i le, mo se faataitaiga, le faamatalaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74:5 e uiga i se aoaoga patino a le Aposetolo o Paulo.

  6. Neil L. Andersen, “Tofotofoina o lo Outou Faatuatua,” Liahona, Nov. 2012, 41.

  7. Tagai i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 175.

  8. Talafaasolopito o le Ekalesia, 6:52; o loo aofia i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita, 326; e tele ina ta’ua soo, e pei o le Henry B. Eyring, Ia Faalatalata Atili i le Atua (1997), 122; tagai foi i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), mataupu 38, “O Le Lalolagi o Agaga.”

  9. Tagai i Aoaoga: Iosefa Samita, 318.