2010–2019
Mataala i le Tatalo e Le Aunoa
konafesi aoao ia Oketopa 2019


Mataala i le Tatalo e Le Aunoa (Alema 34:39; Moronae 6:4; Luka 21:36)

E manaomia le mataala i taimi uma e faafetaia’ia ai le faamalieina i nai mea ua i ai ma le faasamasamanoa.

Ou te tatalo ma le faamaoni mo le fesoasoani a le Agaga Paia mo outou ma a’u a o tatou olioli ai i le tapuai faatasi.

Ia Aperila o le 1976, sa saunoa patino ai Elder Boyd K. Packer i le autalavou o le Ekalesia i le konafesi aoao. I lana savali lauiloa na faaulutalaina “Korokotaila Faaleagaga,” sa ia faamatalaina ai le taimi sa i ai i se tofiga i Aferika sa ia matauina ai ni korokotaila e le iloa e mata o loo faatalitali e lamaina nisi ta’umamaina. Ona ia faatatauina lea o korokotaila ia Satani, o loo lamaina le autalavou lē faaeteete i le natiaina o le natura lamatia o le agasala.

Sa 23 o’u tausaga i le taimi na tuu mai ai e Elder Packer lena lauga, ma sa ma tulimatai atu ma Susan i le fanau mai o le ma tamaitiiti muamua i ni nai aso. Sa faagaeetia i ma’ua i le aano o lana savali e uiga i le aloese mai le agasala ma le ala atamai na ia faaaogaina ai amioga masani o manu e aoao ai se lesona taua faaleagaga.

Sa ma faimalaga foi ma Susan i Aferika i le tele o tofiga. Ma sa ma maua ai ni avanoa e vaai ai i manu ofoofogia o loo ola i lena konetineta. I le manatuaina ai o le aafiaga o le lauga a Elder Packer i o ma olaga, sa ma taumafai ai e matau ma aoao ni lesona mai amioga a manu Aferika.

Ou te fia faamatala atua ni uiga ma ni togafiti a ni cheetah se lua sa ma matamata i ai ma Susan a’o tuliina ni manu e ai ma faasoa atu nisi o mea na ma mataua i le ola ai i aso uma i le talalelei a Iesu Keriso.

Cheetah ma Anetelope (Topis)

O cheetah o manu sili ia ona saosaoa i le lalolagi ma e oo atu lona saoasaoa i le 75 maila i le itula (120 km/h). O nei manu mananaia e mafai ona oso vave mai se mea o tu ai ma tamoe saosaoa i le 68 maila i le itula (109 km/h) i lalo ifo o le tolu sekone. O cheetah o manufeai e tolotolo atu i manu na te aina ma tamoe i sina mamao puupuu e tuli ma osofai.

Ata
O cheetahs o loo maimoa i ai Elder ma Sister Bednar

Toeitiiti lua itula sa ma faaaluina ma Susan e matamata ai i ni cheetah se lua o tolotolo atu i se vaega tele o anetelope, o anetelope e sili ona taatele ma salalau solo i Aferika. O le vao uumi ma mamago o le togavao o Aferika sa enaena pei e auro ma sa toetoe a lilofia atoa ai manufeai pe a latou tulia se vaega o anetelope. Sa valavala cheetah mai le tasi ma le isi pe tusa ma le 100 iata (91 m) le mamao ae sa galulue faatasi i le la tuliga.

A o nofo sa’o i luga le tasi cheetah i le vao ma le minoi, sa lafi i lalo le isi cheetah i le palapala ma tolotolo lemu ia latalata atu i anetelope e le o iloa le mea o tupu. Ona oo lea ina mou atu le cheetah lea sa nofo sa’o i luga i le vao i le taimi tonu na nofo sa’o ai i luga le isi cheetah. O le mamanu felafolafoai o le tasi cheetah sa lafi i lalo ma tolotolo atu i luma a o nofo sa’o i luga le isi cheetah i le vao, sa faaauau pea mo se taimi umi. O le leleoa ma le tomai faimailei o le fuafuaga sa faamoemoe e faalavelave ma faasese ai anetelope ma mafai ai ona aveesea lo latou taulai mai le lamatiaga o loo latalata atu. I le onosai ma le tumau, sa galulue ai cheetah e lua o se vaega e pu’e mai le la meaai e sosoo ai.

Sa tutu i le va o le vaega tele o anetelope ma cheetah ua lalata atu, o ni anetelope matutua ma malolosi atu, sa tutu o ni leoleo i luga o ni maupu’epu’e teremaite (teremite mounds). O le vaaiga manino o le togavao mai tama’i maupu’epu’e sa mafai ai e nei anetelope leoleo ona vaavaai atu mo ni faailo o se lamatiaga.

Ona faafuasei lea ona iloa atu cheetah ua i ai i le mamao e osofai ai, sa liliu ai le vaega atoa o anetelope ma taufetuli ese. Ou te le iloa pe faapefea ona fesootai atu anetelope leoleo i le vaega toatele lea, ae sa avatu lava se lapataiga, ma sa o atu ai anetelope i se nofoaga saogalemu.

Ma o le a la le isi mea na faia e cheetah? Sa aunoa ma le faatuai, sa toa amata ai foi e cheetah e lua le la mamanu felafolafoai o le tasi cheetah sa lafi i lalo ma tolotolo atu i luma a o nofo sa’o i luga le isi cheetah i le vao. Sa faaauau le mamanu o le tuliga. La te le’i taofi. La te le’i malolo pe fai sina toma. Sa la tumau i le mulimulita’ia o le la fuafuaga o le faalavefauga ma le taufaasese. Sa ma vaaia ma Susan le mou ese o cheetah i se mamao, ma sa agai latalata atu pea i le vaega o anetelope.

I lena po sa ma faia ai ma Susan se talanoaga lē mafaagaloina e uiga i mea sa ma matauina ma aoaoina. Sa ma talanoaina foi lenei aafiaga ma le ma fanau ma fanau a fanau ma faailoa le tele o lesona taua. Ou te faamatala atu nei lesona e tolu o na lesona.

Lesona #1—Ia Faaeteete i Togafiti Taufaasese a le Tiapolo

Ia te a’u, o cheetah o ni manu e sasa’o tino, aulelei, ma mata’ina. O le pa’u pei e tau samasama ma efuefu paepae ma togitogi uliuli o le cheetah e fai ma togafiti matagofie lea e toetoe e lē vaaia ai nei manu a o latou tolotolo atu i manu latou te aina i togavao o Aferika.

Ata
O le cheetah o loo faafoliga i le siosiomaga o le laufanua

I se ala faapena, o manatu ma amioga lamatia faaleagaga e mafai ona foliga mai e faatosina, manaomia, pe faafiafiaina. O lea, i lo tatou lalolagi faaonapo nei, ua manaomia ai e i tatou taitoatasi ona nofouta i le taufaasese o le leaga e faafoliga e lelei. E pei ona lapatai mai Isaia, “Oi talofa ia te i latou o e fai mai, ua lelei le mea leaga, ae leaga le mea lelei, o e fai ma malamalama le pouliuli, ae fai foi ma pouliuli le malamalama; o e fai ma mea suamalie le mea oona, ae fai ma mea oona le mea suamalie!”1

I se vaitau o manatu feūa’i, lea ua lagolagoina ai le faatamaiaga o le paia o le ola o le tagata o se mea sa’o ma o fetauaiga ua faamatalaina o le saolotoga, ua matua faamanuiaina ia i tatou e ola i lenei tisipenisione o aso e gata ai lea e mafai ai ona susulu pupula le malamalama o le talalelei toefuataiina i o tatou olaga ma fesoasoani ai ia i tatou ia iloatino mea leaga taufaasese ma faalavefau a le fili.

“Aua o i latou o e e popoto ma ua latou talia le upumoni, ma ua latou ave le Agaga Paia mo o latou taiala, ma sa lei faaseseina—e moni Ou te fai atu ia te outou, o le a lē tatuuina i latou i lalo ma lafo i le afi, ae o le a latou gafatia le aso.”2

Lesona #2—Ia Mataala ma Ia Nofouta

Mo se anetelope, o sina taimi lava e le faaeteete ai pe le gauai ai e mafai ona osofaia vave ai e se cheetah. E faapena foi, o le faamalieaina faaleagaga i nai mea ua i ai ma le faasamasamanoa e lamatia ai i tatou i togafiti atamai a le fili. O le lē manafanafa faaleagaga na te valaauliaina le lamatiaga sili i o tatou olaga.

Ata
Anetelope (topis) mataalia

iStock.com/Angelika

Na faamatalaina e Nifae le auala i aso e gata ai o le a taumafai ai Satani e faaōleōle ma faamoe le fanau a le Atua i se lagona sese o le saogalemu faaletino, “o le a latou fai mai: Ua lelei mea uma i Siona; ioe, ua manuia Siona, ua lelei mea uma—ma e faapea ona olegia e le tiapolo o latou agaga, ma taitai lemu ese atu i latou i lalo i seoli.”3

E manaomia le mataala i taimi uma e faafetaia’ia ai le faamalieina i nai mea ua i ai ma le faasamasamanoa. O le mataala, o le tulaga po o le faatinoga lea o le vaavaai pea ma le faaeteete mo lamatiaga po o faigata e ono oo mai. Ma o le vaavaai pea o lona uiga o le faatinoga o le mataala e leoleo ma puipui. I se uiga faaleagaga, e manaomia ona tatou mataala ma ia nofouta i uunaiga a le Agaga Paia ma faailoilo e oo mai mai leoleo a le Alii i luga o olo.4

“Ioe, ma ou te apoapoai atu foi ia te outou … ia outou mataala i le tatalo e le aunoa, ina ia le taitaieseina outou e faaosoosoga a le tiapolo, … aua faauta, na te le tauia outou i se mea lelei.”5

O le taulai atu o o tatou olaga i le Faaola ma Lana talalelei e mafai ai ona tatou faatoilaloina le lagona o le tagata natura ina ia matamoe ma paie faaleagaga. E pei ona faamanuiaina i tatou i mata e vaai ai ma taliga e faalogo ai,6 e mafai e le Agaga Paia ona faateleina lo tatou gafatia e vaai ai ma faalogo i taimi tatou te le masani ai ona mafaufau e manaomia ona tatou vaai ma faalogo, po o le taimi tatou te le mafaufau ai i se mea e mafai ona vaaia pe faalogoina.

“O le mea lea, ia mataala ai, ina ia outou saunia.”7

Lesona #3—Malamalama i le Faamoemoega o le Fili

O le cheetah o se manufeai lea e masani ona lamaina isi manu e ai. O le aso atoa, aso uma, o se manufeai lava le cheetah.

Ata
O le cheetah o loo tulimanu

O Satani “o le fili o le amiotonu ma i latou e saili atu e fai le finagalo o le Atua.”8 O le aso atoa, ma aso uma ua na o le pau lona faanaunautaiga ma le faamoemoega atoa o le faia lea o atalii ma afafine o le Atua ia pagatia e pei o ia lava.9

O le fuafuaga o le fiafia a le Tama ua mamanu e tuuina mai ai le taitaiga mo Ana fanau, e fesoasoani ai ia i latou ia lagonaina le olioli tumau, ma ia aumaia saogalemu ai i latou ia te Ia i le aiga i ni tino toetu ma faaeaina. O loo galue le tiapolo e fai ia fenumiai ma ia lē fiafia atalii ma afafine o le Atua ma ia faasalaveia lo latou alualu i luma e faavavau. O loo galue ma le lē malolo le fili e osofai elemene o le fuafuaga a le Tama lea e sili ona ita i ai.

O Satani e leai sona tino, ma ua muta lona alualu i luma e faavavau. E pei lava ona taofia e se punivai le vai e tafe i se vaitafe, ua faapena foi ona punitia le alualu i luma e faavavau o le fili aua e leai sona tino faitino. Ona o lona fouvale, ua teenaina ai e Lusifelo mo ia lava ia faamanuiaga uma ma aafiaga faaletino e mafai ona maua i se tino o aano ma ivi. O se tasi o faauigaga malosi faaletusi paia o le upu malaia o loo faaalia i lona le mafaia lea ona faaauau ona alualu i luma ma avea e pei o lo tatou Tama Faalelagi.

Talu ai o se tino faaletino e matua totonugalemu i le fuafuaga o le fiafia a le Tama ma lo tatou atina’ega faaleagaga, ua saili ai Lusifelo e faalavelaveina lo tatou alualu i luma e ala lea i le faaosoosoina o i tatou e faaaoga ma le faaletatau o tatou tino. Sa aoao mai Peresitene Russell M. Nelson o le saogalemu faaleagaga e taoto atoa lea i le “aua lava ne’i faia le laasaga muamua faatosina e alu ai i le mea e le tatau ona e alu ai ma le faia o le mea e le tatau ona e faia.’ … I le avea ai ma tagata soifua e tofu i tatou uma ma manaoga fiaai [faaletino] e manaomia mo lo tatou ola. O nei manaoga fiaai e matua taua lava mo le faafualoaina o le ola. O le a la le mea a le fili e fai? … Na te osofaia i tatou e ala i o tatou manaoga fiaai. Na te faaosoosoina i tatou e ‘ai mea e le tatau ona tatou aai ai, e inu mea e le tatau ona tatou inuina, ma fiafia i mea e le tatau ona tatou fiafia i ai!’”10

O se tasi o mea ua iloagofie o le faavavau, o le fili o lē ua matua pagatia tonu ona e leai sona tino faaletino, na te valaaulia ma faatosinaina i tatou ia tatou pagatia faatasi ma ia e ala i le faaaogaina ma le faaletatau o o tatou tino. O le meafaigaluega tonu lava lea e le maua ia te ia ma e le mafai ona ia faaaogaina ua avea ma faamoemoega autu o ana taumafaiga e toso atu i tatou i le faafanoga faaletino ma faaleagaga.

O le malamalama i faamoemoega o se fili e taua i sauniuniga mataalia mo ni osofaiga e ono oo mai.11 O le mea moni ona sa iloa e Kapeteni Moronae le faamoemoega o sa Lamana, sa ia saunia ai e fetaiai ma i latou i le taimi na latou o mai ai ma sa manumalo ai.12 Ma o lena mataupu faavae ma le folafolaga e tasi e faatatau foi ia i tatou taitoatasi.

“Afai ua outou saunia, o le a outou le matatau.

“Ma ina ia mafai ona outou sao mai le mana o le fili.”13

Valaaulia, Folafolaga, ma le Molimau

E pei lava o le taua o lesona e mafai ona aoaoina mai le matauina o amioga a cheetah ma anetelope, e faapena foi ona tatau ia i tatou taitoatasi ona tagai mo lesona ma lapataiga o loo maua i mea faigofie e tutupu i le olaga i aso uma. Pe a tatou saili mo se mafaufau ma se loto e tatala atu ia maua le taitaiga faalelagi e ala i le mana o le Agaga Paia, o le a mafai e nisi o aoaoga aupito silisili e mafai ona tatou mauaina ma le tele o lapataiga sili ona mamana e mafai ona malupuipuia ai i tatou, ona tupu mai i o tatou lava aafiaga masani. O loo i ai ni faataoto mamana i tusitusiga paia ma i o tatou olaga i aso taitasi.

Ua ou faamamafa atua na o le tolu o le tele o lesona e mafai ona faailoaina i le aafiaga sa ma maua ma Susan i Aferika. Ou te valaaulia ma uunaia outou ia mafaufau i lenei tala i cheetah ma anetelope ma faailoa nisi lesona faaopoopo mo oe ma lou aiga. Faamolemole ia manatua i taimi uma o lou aiga o le nofoaga autu moni lea mo le aoaoina ma le ola ai i le talalelei.

A outou tali atu i le faatuatua i lenei valaaulia, o le a oo atu manatu musuia i o outou mafaufau, o le a maena lagona faaleagaga i o outou loto, ma o le a outou iloaina faatinoga e tatau ona faia pe faaauau ina ia mafai ai ona outou “ave i o outou luga [le] ofutau atoa [o le Atua] ina ia mafai ona outou talitalia le aso leaga, ina ua uma lea ona outou faia o mea uma, ina ia mafai ona outou tutumau.”14

Ou te folafola atu o faamanuiaga o sauniuniga mataalia ma le puipuiga faaleagaga o le a tafe atu i lou olaga pe a e mataala i le tatalo e le aunoa ma nofouta.

Ou te molimau atu o le fetaomi atu i luma i le ala o feagaiga e maua ai le saogalemu faaleagaga ma valaaulia ai le olioli tumau i o tatou olaga. Ma ou te molimau atu o le a lagolagoina ma faamalosia i tatou e le Faaola toetu ma soifua i taimi uma o le lelei ma le leaga. Ou te molimau atu ai i nei upumoni, i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.