2010–2019
O Le Pa’i a le Faaola
konafesi aoao ia Oketopa 2019


O Le Pa’i a le Faaola

A o tatou o mai ia te Ia, o le a afio mai le Atua e laveai i tatou, pe faamalolo i tatou pe tuu mai le malosi ia i tatou e fetaiai ai ma soo se tulaga.

Pe tusa ma le lua afe tausaga ua mavae, na afio ifo ai le Faaola mai le mauga ina ua uma ona aoao atu ia Faaamuia ma isi mataupu faavae o le talalelei. A o savali o Ia, sa sau ia te Ia se tagata e maua i le ma’i lepela. Na faaalia e le tagata le migao ma le faaaloalo a o ia tootuli i luma o Keriso, ma sailia se toomaga mai ona mafatiaga. Sa faigofie lana talosaga: “Le Alii e, afai ua e finagalo i ai, e te mafaia ona faamama ia te au.”

Ona aapa atu lea e le Faaola o Lona aao ma ua pa’i atu ia te ia, ma fetalai atu, “Ou te loto i ai, ina mamā ia oe.”1

O le mea lea ua tatou iloa ai e finagalo pea lo tatou Faaola e faamanuia i tatou. O nisi faamanuiaga e vave ona oo mai, o isi atonu e umi atu, ma o nisi atonu e oo mai pe a mavae lenei olaga, ae o le a oo mai faamanuiaga i le taimi e tatau ai.

E pei o le lepela, e mafai ona tatou maua le malosi ma le toafimalie i lenei olaga e ala i le taliaina o Lona finagalo ma le iloaina e finagalo o Ia e faamanuia i tatou. E mafai ona tatou maua le malosi e fetaiai ai ma soo se luitau, e aofia ai soo se ituaiga o faaosoosoga, ma ia malamalama ma onosai i o tatou tulaga faigata. E moni, i taimi sili ona olopalaina o Lona soifuaga, na faalolotoina le malosi o le Faaola e onosai ai e pei ona Ia fetalai atu i Lona Tama, “Ia faia lou finagalo.”2

E lei faia le talosaga a le lepela i se auala faafoliga pe fai faamalosi. Na faaalia i ana upu se uiga lotomaualalo, ma ni faamoemoega maualuluga ae i se manaoga faamaoni foi ina ia faia le finagalo o le Faaola. O se faataitaiga lea o le amio lea e ao ona tatou o mai ai ia Keriso. E tatau ona tatou o mai ia Keriso ma le mautinoa o Lona finagalo o i ai nei o le a avea pea ma se mea sili mo o tatou olaga faaletino ma faavavau. E i ai Sana vaaiga e faavavau tatou te le mauaina. E tatau ona tatou o mai ia Keriso ma se manao faamaoni o le a tofatumoanaina o tatou loto i le finagalo o le Tama, e pei o Lona finagalo.3 O le a saunia e lenei mea i tatou mo le ola e faavavau.

E matuai faigata lava ona vaai faalemafaufau atu i mafatiaga faaletino ma faalelagona lea na mamafatu i le lepela lea na sau i le Faaola. O le ma’i o le lepela e aafia ai uaua ma le pa’u, ma mafua ai ona faaleaga ma lē atoatoa ai le tino. E le gata i lea, e oo atu ai i le maasiasi faaagafesootai. O se tagata e maua i le lepela e tatau ona tuua ē pele ia i latou ma ola e faaesea pe faaaunuua mai tagata. O lepela e mafaufau i ai o se mea e le mama, i le itu uma faaletino ma faaleagaga. Mo lenei mafuaaga, na manaomia ai e le tulafono a Mose le ofuina e lepela o ni ofu masaesae ma valaau atu “Lē Mama” a o latou savavali.4 Ona o le ma’i ma le inosia, e mafua ai ona nonofo lepela i ni fale tuufua po o ni tuugamau.5 E le faigata ona mafaufau o le lepela lea sa alu atu i le Faaola sa nutimomoia.

O nisi taimi—pe o le a lava le auala—e mafai foi e i tatou ona lagona le nutimomoia, pe ona o a tatou lava amioga po o amioga a isi, ona o tulaga tatou te mafai pe le mafai ona pulea. I taimi faapena, e mafai ona tuu atu ai o tatou loto i Ona aao.

I nai tausaga ua mavae, na maua ai e lo’u toalua o Zulma—se tala faigata i le lua vaiaso a o lumanai ai le faaipoipoga a se tasi o le ma fanau. Sa i ai se afuafu [cyst] i luma tonu ae lava o ona taliga taitasi, ma ua vave le tupu. Na amata ona fulafula ona foliga, ma sa manaomia vave se taotoga faaeteete. Sa tele ni manatu na oo ane i lona mafaufau ma na mamafa i lona loto. Pe lamatia ea le tuma? E faapefea ona toe malosi lona tino? Mata o le a pe ona foliga? O le a le malosi o le a i ai le tiga? Mata o le a i ai ni mailaila tumau i ona foliga? Mata o le a toe foi mai le tuma pe a uma ona aveese? Mata o le a mafai ona auai o ia i le faaipoipoga a lo ma atalii? A o ia taoto i le potu o taotoga, sa ia lagona le nutimomoia.

I lena lava taimi taua, na musumusu atu ai le Agaga ia te ia e tatau ona ia talia le finagalo o le Alii. Ona ia filifili lea e tuu lona faatuatuaga i le Atua. Sa ia [maua se] lagona malosi, po o le a lava le taunuuga, o le a sili atu Lona finagalo mo ia. E lei umi ae ua faagalegale moe mai le tui faamoe.

Mulimuli ane, sa ia tusi faatusisolo i lana api talaaga: “I luga o le laulau a le fomai tipitipi sa ou ifo atu i Ou luma ma gauai atu i Lou finagalo, sa ou moe. Na ou iloa e mafai ona ou liliu atu i Lau Afio, ma le iloaina e leai se mea leaga e mafai ona sau mai Lau Afio.”

Na ia maua le malosi ma le toafimalie mai le gauai atu o lona loto i le [finagalo] o le Tama. I lena aso, na matuai faamanuiaina o ia e le Atua.

Po o le a lava o tatou tulaga o i ai, e mafai ona tatou faatino lo tatou faatuatua ia o mai ia Keriso ma maua se Atua e mafai ona tatou faalagolago i ai. E pei ona tusia e se tasi o la’u fanau, o Gabriel:

E tusa ai ma le perofeta, e sili atu le susulu o fofoga o le Atua nai lo le la

ma e sinasina atu foi Lona lauao uumi nai lo le kiona

ma o Lona siufofoga e taalili e pei o le tatafe o se vaitafe,

ma i Ona autafa, o le mea noa lava le tagata. …

Ua olopalaina a’u i lo’u iloaina e oo lava ia te a’u o se mea noa.

Ma o le mafuaaga lea e tasi ou te tautevateva atu ai i lo’u ala agai i se atua e mafai ona ou faalagolago i ai.

Ma o le mafuaaga lea e tasi ua ou iloa ai le Atua e mafai ona ou faalagolago i ai.6

O se Atua e mafai ona tatou faatuatuaina e faamalosia lo tatou faamoemoe. E mafai ona tatou faalagolago ia te Ia ona e alofa o Ia ia i tatou ma e finagalo o Ia mo le mea sili mo i tatou i tulaga uma.

Na sau le lepela ona o le mana o le faamoemoe. Sa lei tuuina atu e le lalolagi ia te ia ni vaifofo, e oo lava i se toafimalie. O lea, atonu o le pa’i faatauvaa atu o le Faaola masalo na lagona ai le pei o se milimili malū i lona agaga atoa. E mafai ona tatou vaai faalemafaufau i lagona loloto o le lotofaafetai atonu na i ai i le lepela i le pa’i atu o le Faaola, aemaise ina ua ia faalogo i upu “Ou te loto i ai, ina mamā ia oe.”

Na ta’ua e le tala na “mama loa lea o lona lepela.”7

E mafai foi ona tatou lagona le pa’i mai o aao alofa ma faamalolo o le Faaola. E maeu le oo mai o le olioli, faamoemoe, ma le lotofaafetai i o tatou agaga i le iloaina e finagalo o Ia e fesoasoani mai ia i tatou ia mama! A o tatou o mai ia te Ia, o le a afio mai le Atua e laveai i tatou, pe faamalolo i tatou pe tuu mai le malosi ia i tatou e fetaiai ai ma soo se tulaga.

I soo se tulaga lava, o le taliaina o Lona finagalo—e le o o tatou lava loto—o le a fesoasoani ia i tatou ia malamalama i o tatou tulaga. E leai se mea leaga e mafai ona sau mai le Atua. Na te silafia le mea e lelei mo i tatou. Atonu e Na te le aveesea a tatou avega i le taimi lava lena. O nisi taimi e mafai ona ia faamāmāina na avega, e pei ona Ia faia ia Alema ma lona nuu.8 I le iuga lava, ona o feagaiga, o le a aveesea ai avega,9 a le o lenei olaga po o le Toetu paia.

O se manaoga faamaoni ina ia faia Lona finagalo, faatasi ai ma se malamalamaaga i le natura paia o lo tatou Togiola, o le a fesoasoani ia i tatou e atiae le ituaiga faatuatua lea na faaalia e le lepela ina ia mama ai. O Iesu Keriso o se Atua o le alofa, o se Atua o le faamoemoe, o se Atua o le faamalologa, o se Atua e finagalo e faamanuia i tatou ma fesoasoani ia i tatou ia mama. O le mea lena sa Ia finagalo i ai a o le’i afio mai i lenei lalolagi ina ua Ia ofo mai e laveai i tatou pe a tatou pauu atu i le agasala. O le mea lena sa Ia finagalo i ai i Ketesemane ina ua Ia feagai ma tiga faaletagata e le mafaamatalaina i taimi o le matuitui o le totogiina o le tau o le agasala. O le mea lena o loo Ia finagalo i ai i le taimi nei pe a Ia aioi atu mo i tatou i luma o le Tama.10 O le mafuaaga lena o loo lagona ai pea Lona siufofoga: “Ia outou o mai ia te au outou uma o e tigaina ma mafatia i avega o au foi e malolo ai outou.”11

E mafai ona Ia faamalolo i tatou ma siitia i tatou i luga aua ua ia te Ia le gafatia e faia ai. Sa Ia tauave i Ona lava luga tiga uma o le tino ma le agaga ina ia faatumuina ai Ona loto i le alofa mutimutivale ia mafai ai ona fesoasoani ia i tatou i mea uma ma faamalolo ma siitia atu i tatou i luga.12 O upu a Isaia, e pei ona sii mai e Apinati, ua matagofie ma faagaeetia:

“E moni lava ua tauave e ia o tatou tiga, ma tauave o tatou faanoanoa. …

“… Sa manu’a o Ia mo a tatou solitulafono, sa totolia o ia mo a tatou amioletonu; sa i ona luga le aoaiga mo lo tatou filemu; ma o ona faalavalava ua faamaloloina ai i tatou.”13

O le mataupu lava lea e tasi o loo aoaoina i lenei solo:

“Le Kamuta e o Nasareta,

O lenei loto ua le mafai ona toe faaleleia,

O lenei olaga ua toe ina a oo i le oti,

Pe mafai ona e fonoina, Kamuta?”

O Lona agalelei ma le naunau e fesoasoani,

O Lona soifua tauleleia ua lalagaina

I o tatou olaga nutimomoia, seia oo ina tulai mai

O Se Foafoaga Fou—“o mea fou uma.”

“O mea e pala ma lē aoga o [le] loto,

O manaoga, faanaunauga, faamoemoega, ma le faatuatua,

Ia E mamanuina i le vaega atoatoa,

Le Kamuta e o Nasareta!”14

Afai e te lagona e te le o mama i soo se ala, afai e te lagona le nutimomoia, faamolemole ia iloa e mafai ona faamamaina oe, e mafai ona fonofonoina oe, aua e alofa o Ia ia te oe. Ia faatuatua e leai se mea leaga e mafai ona sau ia te Ia.

Talu ai na “afio ifo o Ia i lalo o mea uma,”15 ua Ia mafai ai ona faaleleia mea ua nutimomoia i o tatou olaga, ma ua mafai ai ona tatou faalelei ma le Atua. E ala atu ia te Ia ua mafai ai ona faaleleia mea uma, e le gata i mea o i le lalolagi ma mea o i le lagi, ia “lelei ia te ia lava i le toto o lona satauro.”16

Sei o tatou o mai ia Keriso ma faia laasaga manaomia uma. A tatou faia, ou te faamoemoe o a tatou amio o se amio e faapea atu: “Le Alii e, afai ua e finagalo i ai, e te mafaia ona faamama ia te au.” Afai tatou te faia, e mafai ona tatou maua le pa’i faamalolo mai a le Matai, faatasi ai ma se i’uleo alofa o Lona siufofoga: “Ou te loto i ai, ina mamā ia oe.”

O le Faaola o se Atua e mafai ona tatou faalagolago i ai. O Ia o le Keriso, o Lē Faauuina, o le Mesia lea ua ou molimau atu ai i Lona suafa paia, o Iesu Keriso, amene.