2010–2019
Aua E Te Taufaasese Mai Ia Te Aʼu
konafesi aoao ia Oketopa 2019


Aua E Te Taufaasese Mai Ia Te Aʼu

Pe a tatou usitai i poloaiga a le Atua, o le a taitaia pea i tatou i le ala sa’o ma o le a lē faaseseina.

O le asō, ou te ofoina atu ni upu apoapoai mo tagata uma, ae faapitoa lava mo outou le tupulaga faia’e—tamaiti Peraimeri, alii talavou, ma tamaitai talavou. Ua matua alofagia lava outou e le perofeta a le Alii mo o tatou aso, Peresitene Russell M. Nelson—matua alofa lava lea na ia saunoa atu ai i le toatele o outou i le tausaga ua mavae i le faasalalauga faapitoa o le faigalotu mo le autalavou i le lalolagi atoa ua faaautuina “Faamoemoe o Isaraelu.”1 E masani ona tatou faalogo ia Peresitene Nelson o valaauina moni outou—o le “faamoemoe o Isaraelu,” le tupulaga faia’e ma le lumanai o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso.

A’u uo talavou e, ou te fia amata i le faasoaina atu o ni tala se lua o ni aiga.

O Le Taifau Pulepule [Dalmatian] Lona 102

I tausaga ua mavae, sa ou taunuu ai i le fale mai le galuega ma sa ou tei i le vaai i le pisipisi solo o le vali lanu paepae—i luga o le fola, faitotoa o le faletaavale, ma lo matou fale piliki lanumumu. Sa ou suesueina ma le totoa le vaaiga ma iloa ai o loo susū pea le vali. O se auala valivalia na taitai atu i tuāfale ma o lea na ou mulimuli ai. O iina, na ou maua ai lo’u atalii e lima tausaga ma se pulumu valifale i lona lima, o loo tuliina lo matou taifau. O le matou taifau Lapatora [Labrador] lanuuliuli aulelei ua afa le valiga paepae!

“O le a lau mea na e fai?” Sa ou fesili atu ai i se leo malosi.

Sa tu lo’u atalii, tilotilo mai ia te a’u, tilotilo i le taifau, tilotilo i le pulumu vaifale o loo sisina mai ai le vali paepae, ma fai mai, “Ou te fia manao lava ia te ia ia foliga e pei o maile pulepule uliuli i le ata—te iloa, le ata o le 101 Dalmatians.”

Ata
Lapatora [Labrador] Lanuuliuli
Ata
Dalmatian

Ou te fiafia i lo matou taifau. Sa ou manatu sa lelei lava o ia, ae i lena aso na ese se manatu o lo’u atalii.

O Le Pusi Tositosi

O la’u tala lona lua e taulai atu ia Uncle Matua o Grover [o le uncle o le tama o lona toalua] lea e nofo i se fale i se nuu maotua, e mamao mai le aai. Ua amata ona toeaina lava Uncle Grover. Sa ma mafaufau e tatau ona feiloai ma atalii ia te ia a o le’i maliu. I se tasi la o aoauli, sa faia ai se matou tietiega umi i lona fale faatauvaa. Sa matou nonofo faatasi e eva ma faailoa atu o ia i o ma atalii. E lei umi le talanoaga, ae fia manao le ma fanau tama laiti e toalua, masalo e lima ma le ono tausaga, e o i fafo e taaalo.

I le faalogo mai o Uncle Grover i le la talosaga, na punou mai ai o ia ma faafesagai lelei ona foliga ia i laua. Sa matuai toeaina lava ona foliga ma lē masani lea na fai sina fefefe ai o tamaiti ia te ia. Sa ia fai atu ia i laua, i lona leo pāū, “Ia faaeteete—o le tele ia o skunk i fafo i o.” O le faalogo ai i lea tala, sa ma tetei ma Lesa; sa ma popole nei fanaina i laua e se skunk! E lei umi ae o i fafo tamaiti e taaalo a o faaauau pea le matou evaga.

Ata
Skunk

Mulimuli ane, ina ua matou i totonu o le taavale e o i le fale, sa ou fesili i tamaiti, “Na lua vaai i se skunk?” Sa tali mai le toatasi o i laua, “leai, ma te le’i vaai i ni skunks, ae na ma vaai i se tamai pusi e i ai tosi paepae i lona tua!”

O Le Taufaasese Sili

O nei tala e uiga i tamaiti ta’umamaina o loo mauaina se mea e uiga i le olaga ma le mea moni e mafai e i tatou taitoatasi ona ataata ai, ae e faapupula mai ai foi se manatu sili atu ona loloto.

I le tala muamua, sa i ai i le ma atalii laitiiti se taifau aulelei o se fagafao; ae ui i lea, sa ia uu maia se kalone vali ma, se pulumu vali fale i le lima, naunau e fatu lana lava vaaiga faalemafaufau moni.

I le tala lona lua, sa le iloa lelei e tamaiti le lamatia i le namu leaga e feagai ma i laua mai se skunk. O le le mafai ona iloa lelei o le mea na fetaiai moni ma i laua, sa ono lamatia ai i laua i puapuaga o ni taunuuga le manuia. O tala nei o ni faasinomaga taufaasese—o le mafaufauina o le mea moni o se isi mea. I tulaga taitasi, e itiiti lava ni taunuuga.

Ae peitai, o le toatele lava i nei aso o loo tauivi ma nei lava faafitauli e tasi i se tulaga sili atu. A le o lo latou lē mafai ona iloa mea e pei ona latou i ai moni, pe ua lē faamalieina i le mea moni. E le gata i lea, o loo i ai ni faatosinaga malolosi i le taimi nei ua mamanuina e taitaieseina i tatou mai le upumoni a’ia’i. O nei mea taufaasese ma pepelo e oo i tua atu o faasinomaga taufaasese ma mamā, ma e masani ona maua ai ni taunuuga ogaoga ae le itiiti.

O Satani, o le tama o pepelo ma o le taufaasese sili, na te faia ia tatou fesiligia mea o loo i ai moni ma e oo ina tatou lē amanaiaina upumoni e faavavau pe faaliliuina i latou i se mea e foliga e sili ona faafiafiaina. “Ua sii taua ai o ia i le au paia a le Atua”2 ma faaaluina le fia afe tausaga e fuafua ai ma faataitai le tomai e faatosina ai fanau uma a le Atua ia talitonu o le lelei e leaga ma le leaga e lelei.

Ua ia faia se uiga tauleleia mo ia lava o le faatalitonuina o tagata o skunks ua na o ni tamai pusi po o le, faatasi ai ma le faaaogaina o le vali, e mafai ona e suia se Lapatora i se Dalmatian!

Ata
Sa faafesagai Mose ma le Atua

Se’i o tatou liliu atu nei i se faataitaiga o lenei lava mataupu faavae o loo maua i tusitusiga paia ina ua faafesagai Mose le perofeta a le Alii ma lenei lava faafitauli. “Na aveina a’e ai Mose i se mauga maualuga tele lava, … sa vaai faafesagai lava o ia i le Atua, ma sa talanoa o ia ma ia.”3 Na aoao e le Atua Mose e uiga i lona faasinomaga faavavau. E ui o Mose o se tagata ma e le atoatoa, sa aoao mai e le Atua o Mose sa “tusa [o ia] ma la’u Toatasi na Fanaua; ma la’u Toatasi na Fanaua … o le a avea ma Faaola.”4

I le aotelega, o Mose, i lenei faaaliga ofoofogia, na ia vaai i le Atua, ma sa ia aoaoina foi se mea taua e uiga ia te ia lava: e ui o se tagata, ae o ia o se atalii o le Atua.

Faalogo ma le totoa i le mea na tupu a o tapunia lenei faaaliga ofoofogia. “Ma sa oo ina ua uma … sa alu ane Satani ma faaosooso ia te ia,” ua fai mai, “Mose e, le atalii o le tagata, ifo mai ia te a’u!”5 Na tali atu ma le lototoa Mose: “O ai oe? Aua faauta, o a’u o se atalii o le Atua, i le faatusa o lana Toatasi na Fanaua; ma o fea o i ai lou mamalu, e tatau ai ona ou ifo atu ia te oe?”6

I nisi upu, na fai atu Mose: “E le mafai ona e taufaasese mai ia te a’u, aua ua ou iloa lo’u tagata. Na foafoaina a’u i le faatusa o le Atua. E le o ia te oe Sona malamalama ma le mamalu. Aisea la e tatau ai ona ou ifo ia te oe pe pa’ū atu i au taufaasese?”

Ia gauai atu la i le ala na toe tali atu ai Mose. Na ia tautino atu, “Alu ese ia oe, Satani; aua e te taufaasese mai ia te a’u.7

E tele naua mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tali malosi a Mose i faaosoosoga mai le fili. Ou te valaaulia outou ia tali atu i lea lava ala e tasi pe a outou lagona faatosinaga e ala i faaosoosoga. Faatonu le fili o lou agaga i le faapea atu: “Alu ese ia! E leai sou mamalu. Aua e te faaosooso pe pepelo mai ia te a’u! Ou te iloa o a’u o se atalii/afafine o le Atua. Ma o le a ou valaau atu pea i lo’u Atua mo Lana fesoasoani.”

Peitai, e le faigofie ona lafoai e le tiapolo ona faamoemoega faataumaoi e faasese ma ta’ufaatauvaaina i tatou. Na mautinoa lava na te lei faia ia Mose, nai lo lena na manao ia faagalo e Mose po o ai o ia e faavavau.

Na peiseai na osotu lona ita faatamaitiiti, “sa alaga Satani ma le leo tele, ma sa leoleoā i luga o le eleele, ma faatonu mai, ua fai mai: O aʼu o le Toatasi na Fanaua, ifo mai ia te aʼu.”8

Se’i tatou iloiloina. Na e lagona le tala lea na ia faatoa fai mai? “O a’u o le Toatasi na Fanaua. Ifo mai ia te a’u!”

Na fai mai le taufaasese sili, “Aua le popole; ou te le faamanua ia te oe—E le o a’u o se skunk; Ua na o a’u o se tamai pusi mamā tosi uliuli paepae.”

Ata
Mose o loo tuli i fafo Satani

Ona valaau atu lea o Mose i le Atua ma maua mai Lona malosi faalelagi. E ui ina sa gatete le tiapolo ma lulu le eleele, ae sa le’i gauai atui ai Mose. Na mautinoa ma manino lona leo. “Satani, alu ese ia mai ia te a’u,” na ia folafola atu, “aua ua nao le Atua lenei e tasi o le a ou ifo atu i ai, o le Atua lea o le mamalu.”9

Mulimuli ane, “sa [ia] … alu ese … mai luma o Mose.”10

Ina ua mavae ona afio ifo le Alii ma faamanuia ia Mose mo lona usiusitai, na fetalai mai le Alii:

“Amuia lava oe Mose, aua … o le a faia oe ia e malosi e sili atu nai lo vai e tele. …

“Ma faauta, Ou te faatasi ma oe, e oo lava i le iuga o ou aso.”11

O le tetee o Mose i le tiapolo o se faataitaiga manino ma le faagaeetia mo i tatou taitoatasi, e tusa lava po o le a lo tatou tulaga i le olaga. O se savali mamana mo oe patino—ia iloa le mea e fai pe a taumafai o ia e faasese ia te oe. Mo outou, e pei foi o Mose, ua faamanuiaina i le meaalofa o le fesoasoaniga faalelagi.

O Poloaiga ma Faamanuiaga

E faapefea ona e maua lenei fesoasoani faalelagi, e pei ona maua e Mose, ae le faaseseina pe gauai atu i faaosoosoga? O se auala manino mo le fesoasoaniga faalelagi na toe faamautuina i lenei tisipenisione e le Alii Lava Ia ina ua Ia tautino mai: “O le mea lea, o A’u o le Alii, ona ua Ou iloa le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi, na Ou valaau atu ai i luga o la’u auauna o Iosefa Samita, Laitiiti, ma tautala atu ia te ia mai le lagi, ma tuu atu ia te ia poloaiga.”12 O le faaaogaina o upu faigofie, atonu tatou te faapea atu ai o le Alii, o le na te silafia “le iuga mai le amataga,”13 e silafia faigata uiga ese o o tatou aso. O le mea lea, ua Ia saunia ai se ala mo i tatou e tetee atu ai i luitau ma faaosoosoga, o le tele o ia mea e oo mai o se taunuuga tuusao o faatosinaga taufaasese a le fili ma ana osofaiga.

E faigofie lava le ala. E ala mai i Ana auauna, e fetalai mai ai le Atua ia i tatou, o Lana fanau, ma tuu mai ia i tatou poloaiga. E mafai ona tatou toe fai ia fuaiupu na faatoa ou sii maia e fai mai, “O a’u, le Alii, … na valaau atu i la’u auauna o [Peresitene Russell M. Nelson], ma fetalai atu ia te ia mai le lagi, ma tuu atu ia te ia poloaiga.” Pe le o se upumoni mamalu ea lena?

Ou te tuuina atu la’u molimau faamaoni e faapea, sa fetalai moni mai lava le Alii ia Iosefa Samita mai le lagi, e amata i le Uluai Faaaliga maoae. O loo fetalai mai foi o Ia ia Peresitene Nelson i lo tatou vaitaimi. Ou te molimau atu na talanoa le Atua ma ana perofeta i vaitausaga ua tuanai ma tuu mai ia i latou ni poloaiga na mamanuina e taitai ai Lana fanau i le fiafia i lenei olaga ma le mamalu i le isi olaga.

O loo faaauau pea ona tuuina mai e le Atua poloaiga i lo tatou perofeta soifua i nei aso. Ua tele faataitaiga—o le faapaleniina o aoaoga a le talalelei ia sili atu ona faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia; o le suiga o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi i le auaunaga; fetuunaiga i faiga faavae ma sauniga o le malumalu; ma le polokalama fou a Tamaiti ma le Autalavou. Ou te maofa i le agalelei ma le agaalofa o se Tama Faalelagi alofa ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o le na toefuatai maia le Ekalesia a le Faaola i le lalolagi ma ua valaauina se perofeta i o tatou aso. O le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso e faafetaiaia ai taimi faigata ma le atoaga o taimi.

E Le’i Avea Lava Le Amioleaga Ma Fiafia

O le usiusitai i poloaiga na tuuina mai i lo tatou perofeta o se ki e le gata i le aloese ai mai faatosinaga o lē taufaasese ae ia lagona ai foi le olioli ma le fiafia tumau. E faigofie lava lenei mamanu faalelagi: amiotonu, po o le usiusitai i poloaiga, e aumaia faamanuiaga, ma o faamanuiaga e aumaia le fiafia, po o le olioli, i o tatou olaga.

Peitai, i le ala lava e tasi na taumafai ai le tiapolo e taufaasese Mose, o loo ia saili ai e faasese oe. E faafoliga lava o ia i taimi uma i se mea e le mafai ona avea ai o ia. Na te taumafai lava i taimi uma e nana lona tagata moni. Ua ia faapea mai o le usiusitai o le a pagatia ai lou olaga ma o le a faoa ai mai ia te oe le fiafia.

E mafai ona e mafaufau i nisi o ana togafiti e taufaasese? Mo se faataitaiga, na te faafoliga sese taunuuga faataumaoi o fualaau faasaina ma le inupia ae fautua mai o le a aumaia e le inupia le fiafia. Na te faatofu i tatou i elemene eseese le lelei lea e mafai ona i ai i upega faaagafesootai, e aofia ai faatusatusaga faavaivai tagata ma tulaga faafoliga moni. E le gata i lea, na te faailoa mai ia i tatou isi anotusi faataumaoi o loo maua i le initoneti, e pei o ponokalafi, osofaiga matautia i isi e ala i telefoni feaveai, ma le totoina o ni faamatalaga sese e mafua ai le masalosalo ma le fefe i o tatou loto ma mafaufau. Na te musumusu mai ma le poto, “Na o le mulimuli mai lava ia te a’u, ma o le a mautinoa lava lou fiafia.”

O upu na tusia i le tele o seneturi ua mavae e se perofeta o le Tusi a Mamona ua matuai faatatau lava mo o tatou aso: “E lei avea lava le amioleaga ma fiafia.”14 Tau ina ia tatou iloa taufaasese a Satani i mea o latou i ai. Tau ina ia tatou tetee atu ma vaai e ala atu i pepelo ma faatosinaga a lē o loo saili e faaumatia o tatou agaga ma faoa mai ia i tatou lo tatou olioli i le taimi nei ma le mamalu o i le lumanai.

O’u uso e ma tuafafine, e tatau ona faaauau pea ona tatou faamaoni ma mataala, aua ua na o le pau lea o le ala e iloatino ai le upumoni ma faalogo ai i le siufofoga o le Alii e ala mai i Ana auauna. “Aua e tautala mai le Agaga i le upumoni ma e le pepelo. … Ua faaali manino mai nei mea ia te i tatou, mo le olataga o o tatou agaga. … Sa fetalai atu foi i latou e le Atua i perofeta anamua.”15 O i tatou o se Au Paia a le Atua Silisiliese, ma le faamoemoe o Isaraelu! Pe o le a tatou vaivai ea? “Tou te solaese ea? Leai! … I poloa’i, a le Alii, tumau pea ma faamaoni.”16

Ou te tuuina atu la’u molimau i le Toatasi Paia o Isaraelu—i le suafa o Iesu Keriso. Ou te molimau atu i Lona alofa tumau, upumoni, ma le olioli lea ua mafai e ala i Lana taulaga lē iu ma faavavau. Pe a tatou usitai i Ana poloaiga, o le a taitaia pea i tatou i le ala sa’o ma o le a le faaseseina. I le suafa paia o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, amene.