Akwa Mboho
Itie-oku Melchizedek ye mme Ukpohode
Akwa Mboho eke Ofiong Inang ke isua 2020


Itie-oku Melchizedek ye mme Ukpohode

Ke Ufok Abasi ekama itie-oku ke idak ndausung eke ada-ibuot itie-oku emi akamade mme ukpohode itie-oku oro.

Ami mma mek nditing nkaiso mbanga itie-oku Abasi, ibuot iko emi mme eting iko ita ema eketeting mmo ekekpepde nnyin adanga nte itie oku odiongde mme nkaiferi, mkparawa, ye mme iban.

Itie oku edi edisana odudu ye unen emumde ke ndinim ke ndida nam utom Abasi ke ufon kpukpru ndito Esie. Itie oku idighe mbon emi ekebode ndori ubokke office itie oku mme mbon emi enamde unen esie. Iren owo emi enyenede itie oku idighe itie oku. Kini nnyin misikotke mme iren owo emi ebode ndori ubok nte itie oku, edi nenen ndikot mmo nte mme andiyene itie oku.

Odudu itie oku odu ke Ufok-abasi ye ke mboho ufok emana. Edi odudu itie oku ye unen itie oku enyene nsio nsio ufon ke Ufok-abasi akan nte edide ke ufok emana. Kpukpru emi etiene ubono mkpo emi Abasi akanamde. Ntak uduak Abasi edi ndida ndito esie nka nsinsi uwem. Ufoke mana eke isong emi edi akpan ke uduak oro. Ufok Abasi odu mman ono ndutim, unen ye mme edinam emi edide akpan ke nsi nsi ebuana ufokemana adade esim mkpo nsi nsi. Ntem, mboho ufokemana ye Ufok Abasi Jesus Christ eke mme Latter-day Saint enyene ebuana ukem ke ndisongo ebuana. Mme edidiong itie-oku—oruk nte uyoho iko Abasi, ye mme edinam nte uduok-mmong, ndori-ubok, ye edibo eno Edisana Spirit, ndibo ufon eke temple, ye ndo nsinsi—odu ukem ono iren ye iban.1

Itie oku emi nnyin itingde ibanga mi edi Itie-oku eke Melchizedek, ekedade edi ke ntongo edifiak nda ndi eke iko-abasi. Joseph Smith ye Oliver Cowdery ekebo ndori ubok eto Peter, James ye John, emi ekewutde idem mmo “nte mme andiyene ukpohore obio ubong, ye eke uyoho ini” (Doctrine and Covenants 128:20). Mme ikpo Apostles emi ekebo unen oro eto Andiyanga ke Idem-esie. Kpukpru mme unen ye mme office edi mme nkok itie oku Melchizedek (se Doctrine and Covenants 107:5), edi ke enye “akama unen eke presidency, oyung enyene odudu ye unen ono kpukpru mme office ke ufok-abasi ke kpukpru emana ke ererimbot” (Doctrine and Covenants 107:8).

Ke Ufok Abasi unen eke akamba itie oku, Itie oku eke Melchizedek, ye ekpri mme Itie-oku Aaron enam enye ke nda usung eke ada ibout, nte bishop ye president, emi akamade mme ukpohore itie oku oro. Ke ndifiok edinam eke unen itie oku ke Ufok-abasi, ana nnyin ifok ibanga ubono mkpo eke mme ukpohore itie oku.

Mme ukpohore Itie Oku eke Melchizedek ekebo eto Peter, James, ye John, edi oro ikikureke nfiak nda ndi ukpohore itie oku. Ndusuk ukpohore itie oku ekedi ke ini efen. Etienede akam udiong akpa temple emana emi ke Kirtland, Ohio, mme prophet ita—Moses, Elias, and Elijah—eyak “mme ukpohore emana emi,” esinede mme ukpohore eke nditang ufok Israel mbok ye utom eke mme temple Abasi (se Doctrine ye Covenants 110), nte President Eyring enehede idahaemi ekpe-ubok emen owut.

Ata akpan uwutnkpo emi efiokde kabanga ufon mme ukpohore edi kini enamde ndutim eke itie oku. Ndutim edi edisana edinam adade owut ndinam mme ediomi ye edidiong enwongode ke ediomi. Ke Ufok-abasi kpukpru ndutim enam ke nda usung ada ibout itie oku emi enyenede mme ukpohore eke edinam.

Mbonowo emi ema ekemekeno itie-utom eke itie-oku esinehede enam ndutim edinam-iko-Abasi ke idak ndausung owo emi enyenede mme ukpohode itie-oku. Nte uwutnkpo, mme andiyene mme ediwak office Itie-oku eke Aaron esinam mkpo ke ndutim eke udia obong ke nda usung eke bishop, emi enyenede mme ukpohore Itie-oku Aaron. Ukem ubono mkpo emi odu ke ndutim eke itie oku emi iban esinamde ke temple. Okposuk edi iban miyeneke office ke itie oku, mmo esinam mme edisana ndutim eke temple ke nda usung eke temple president, emi akamade mme ukpohore mme ndutim eke temple.

Uwut mkpo efen eke unen itie oku ke idak nda usung enye emi enyenede mme ukpohore edi ke ndikpep iren owo ye iban ndikot ndikpep iko-abasi, mme ke class ke ward mmo mme ke mission field. Uwut mkpo efen edi ke mbon emi enyenede itie utom ke ward ye ndinam unen itie oku ke ndaha mmo ke ntak ikoot mmo ye ke ndino mmo unen ndinam ye nda usung eke ada ibuot itie oku emi enyenede mme ukpohore ke ward ye ke stake. Emi edi adanga nte enamde unen ye odudu eke itie oku ndien ekop inem ke Ufok Abasi Jesus Christ eke mme Latter-day Saint.2

Esinam unen Itie oku nko ndien mme edidiong esie esikut ke mme ufokemana mobn Latter-day Saint. Ke ufokemana ami nting mbanga mme akama itieoku eren ye nnwan emi edode ndo ye ndito mmo. Ami nko mmesin mme ediwak nti ebuana uto nte emi mkpa anamde mme ke ndiworo ke ndo.

Ubono mkpo nte ke unen itie oku ekeme ndida itie kpot ke nda usung enye emi akamade mme ukpohore ke ufon oro edi akpan ke Ufok-abasi, edi emi itibeke ke ufok-emana. Nte uwut mkpo, ete ada ibout onyung anam itie oku ke ufok emana ke unen itie oku emi enye enyenede. Ufon iduhe enye ndibo nda usung mme unyime nto enye emi akamade mme ukpohore itie oku ke enye ndinam mme nsio nsio mkpo eke ufok emana esie. Emi odongode ndino mbon ufok emana esie item, ndinim mboho ufok emana, ndino nwan esie ye ndito mme edidiong itie oku, mme ke ndino mbon ufok emana esie ye mbon efen mme edidiong ukok.3 Mme ndida ibout ke Ufok-abasi ekpep mbon ufok emana mkpo edi inoho mmo unen kadanga nte edinamde unen itie oku ke ufok emana mmo.

Ukem ubono mkpo emi odu kini ete miduhe ndien eka edi ada ibout ke ufok emana. Enye ada ibout ke ufok esie onyung edi mkpo utom ke ndida odudu ye mme edidiong eke itie oku nsin ke ufok emana esie otode ke ndutim esie eke temple ye udian ndo ke temple. Kini enye miboho unen ndino edidiong eke itie-oku emi ekemede ndino kpot nto owo emi akamade office itie oku, enye ekeme ndinam kpukpru mme mkpo eken ke ufokemana nte ada ibuot. Ke ndinam oro, enye anam mkpo ke odudu itie oku kufon ndito emi enye esede mkpo abanga ke ndaha ada ibuot esie ke ufok emana.4

Edieke mme ete ekemede ndinam ubiong utom itie oku mmo ke ufok emana, enye eyewam ke nkukit eke Ufok-abasi ukem nte mkpo ekededi mmo ekemede ndinam. Mme ete emi enyenede Itie-oku eke Melchizedek ana enam unen mmo “ke ndukpek, ke anyan ndutugho, ke sung-sung ido ye nsuhore idem, nko ke ima emi mikpaha mba” (Doctrine and Covenants 121:41). Edikong ndaha oro ke ndinam unen itie oku edi ata akpan ke ufok emana. Mme akama itie oku ana nte enim mme mbet mman mmo enyene odudu eke itie oku ndino mbon ufok emana mmo mme edidiong. Ana mmo enam ufok emana emi odude ke ima man mbon ufokemana ekeme ndibup mme edidiong nto mmo. Ndien mme ete ye eka ana nte eno osongo edidiong itie- oku awak ke ufokemana.5

Ke mbono emi, nte nnyin iyomde esesit ufukokom ito ke nduyo eke ikpok idem ye ke ntaha mkpo emi asuanade, ema ekpep nnyin akwa ubono mkpo eke nsi nsi. Ami mme doho nnyin tiet tiet ndiyene enyin nnyin “tiet” ndibo akpan iko eke nsi nsi mman ikpok idem nnyin “ekeme ndiyoho ye unwana” (3 Nephi 13:22).

Ke ukpep Esie onode otu owo emi ekewetde ke Bible ye ke Nwed Mormon, Andiyanga ama ekpep ete ke ikpok idem ekeme ndiyoho ye unwana mme ye ekim. Nnyin, kakpan, iyom ndiyoho ye unwana, ndien Andiyanga nnyin ama ekpep nnyin adanga nte ikemede ndinam etibe. Ana nte nnyin ikop mme etop abangade akpan iko eke nsi-nsi. Enye emen uwut mkpo enyin, otode enye nnyin imen unwana ino mme idem nnyin. Edieke enyin nnyin “edide kiet”—ke iko efen, edieke nnyin isongoke iyire ke ndibo nsinsi unwana ye mbufiok—Enye anam anwangaete ke, “kpukpru idem mbufo eyeyoho ye unwana” (Matthew 6:22; 3 Nephi 13:22). Edi adieke “enyin edide idiok”—oworo, edieke iyomde idiok ndien imen oro isin ke idem nnyin—Enye oduri utong, “kpukpru idem fo eyeyoho ye ekim” (verse 23). Ke mme iko efen, unwana mme ekim ke idem nnyin ebehe nte nnyin ikutde—mme ibode—mme nsi-nsi akpan iko emi ikpepde.

Akpana nnyin itiene ikoot Andinyanga ke ndiyom nyung mbup mman inyene ifiok eke nsi nsi akpan iko. Enye onwongo ete ke Ete nnyin eke Heaven aduak ndikpep kpukpru owo mme akpan iko mmo eyomde (see 3 Nephi 14:8). Edieke nnyin iyomde emi ndien inyene enyin nnyin kpot ke ndibo, Andiyanga onwongo ete ke mme akpaniko eke nsinsi “eyeberede” ono nnyin (se 3 Nephi 14:7–8).

Ke nsak iso, Satan enyene udong nditime ekikere nnyin mme nditap nnyin mkpong usung kabanga mme akpan mkpo nte ubono mkpo eke itie oku Abasi. Andiyanga oduri utong abanga “mme nsu-nsu prophet, emi edide ebine fi ye ikpok idem erong, edi esit mmo edi eke ekpe” (3 Nephi 14:15). Enye ono nnyin udomo emi ke ndiwam nnyin ndimek akpan iko kotu mme nsio nsio ukpep mkpo emi ekemede nditin nnyin usung: “Mbufo eyefiok mmo eto ke mfri mmo,” Enye ekekpep (3 Nephi 14:16). “Eti eto ikemeke ndinwum idiok mfri, nko mbiara eto [ikemeke] ndinwum eti mfri” (verse 18). Ntre, ana nnyin iyom mme iboro—“mme mfri”—eke ubono mkpo emi ekpepde ye mbonowo emi ekekpepde mmo. Emi edi eti iboro ono ediwak ubiongo nnyin ikopde ibanga Ufok-abasi ye ubono mkpo esie ye ndaha unam mkpo ye ada ibout. Etiene udomo emi Andiyanga ekekpepde. Eyom mme mfri—mme iboro.

Kini ikerede ibanga mfri iko Abasi ye mfiak-nda-ndi Ufok Abasi Jesus Christ, nnyin idara ibanga nte Ufok Abasi, ke uwem mbon Ufok Abasi, okponde otongo ke ekpri eboho ke Intermountain West tutu ke ebiet emi ediwak mbon Ufok Abasi emi ekande million Efurekiet edungde ke mme idut emi midighe United States. Ye nkori oro, nnyin imikop nkori ke ndaha Ufok-abasi ndiwam mbon esie. Nnyin iwam ke ndinim mme ewuho, ke ndinam ubiong utom ke ndikworo mfiak nda ndi iko abasi, ke nditang Israel mbok, ye ke ndibop temple ke ofuri ererimbot.

Prophet ada nnyin usung, President Russel M. Nelson, emi nda-usung esie ke Abasi obo nkori emi nnyin ikopde ke akande isua iba ke idak nda usung esie. Idaha emi eyediong nnyin ndikop nto President Nelson, emi edikpepde nnyin adanga nte idikoride ika iso ke mfiak nda ndi Ufok-abasi Jesus Christ kini idomo emi.

Ami mmetie ntiense mbanga akpaniko nkpo emi nnyung mbuana ye mbufo ke ndibong akam mbanga prophetnnyin, emi nnyin idikopde iko ito ke emi ama ebe, ke enying Jesus Christ, amen.

Mkpri nwed

  1. Se Dallin H. Oaks, “Priesthood Authority in the Family and the Church,” Liahona, Nov. 2005, 24–27.

  2. Se Russell M. Nelson, “Spiritual Treasures,” Liahona, Nov. 2019, 76–79; Dallin H. Oaks, “Priesthood Authority in the Family and the Church,” 24–27; Dallin H. Oaks, “The Keys and Authority of the Priesthood,” Liahona, May 2014, 49–52.

  3. Se Dallin H. Oaks, “The Powers of the Priesthood,” Liahona, May 2018, 65–68.

  4. Se Russell M. Nelson, “Spiritual Treasures,” 76–79.

  5. Se Russell M. Nelson, “Ministering with the Power and Authority of God,” Liahona, May 2018, 68–75; Dallin H. Oaks, “The Powers of the Priesthood,” 65–68.