Konafesi Aoao
Faapotopotoina Saogalemu i le Aiga
Konafesi aoao ia Aperila 2023


Faapotopotoina Saogalemu i le Aiga

Ua tatou i ai i se tulaga uiga ese e faapotopoto ai Isaraelu i itu uma o le veli e ala i le mulimuli i le fuafuaga a le Tama.

Ua matua’i faamamafaina mai e Peresitene Russell M. Nelson lo tatou perofeta pele e faapea, o lo tatou tiutetauave uiga ese o le fesoasoani lea e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina ma tapena le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.1 E finagalo le Tama o o tatou agaga i Lana fanau ia faapotopotoina saogalemu i le aiga.

O le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi mo le faapotopotoina saogalemu o Lana fanau i lo tatou aiga faalelagi, e le o faavaeina i manuia faalelalolagi, tulaga faaletamaoaiga, a’oa’oga, lanu, po o le itupa. O le fuafuaga a le Tama e faavae i le amiotonu, tausiga o Ana poloaiga ma le mauaina o sauniga paia ma faamamaluina o feagaiga tatou te osia.2

O le aoaoga faavae musuia faalelagi faapea o i tatou uma o uso ma tuafafine ma “e tutusa tagata uma i le Atua” e faaosofia ai lenei galuega tele o le faapotopotoina. O lea aoaoga faavae e ogatusa ma i latou o e naunau loloto mo tagata o tulaga eseese faaletamaoaiga ma tulaga faaleituaiga ia maua ni olaga sili atu ona lelei. Tatou te patipatia ma auai faatasi i na ituaiga o taumafaiga. E le gata i lea, tatou te mananao i fanau uma a le Atua e o mai ia te Ia ma maua faamanuiaga faavavau ua Ia ofoina mai e ala i Lana talalelei.3 I le tuleiga tomua a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua Ia tautino mai ai, “Faalogo mai ia outou e tagata mai mea mamao; ma outou o loo i luga o motu o le sami, faafofoga mai faatasi.”4

Ou te fiafia lava i le fuaiupu muamua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo aofia ai tagata o ē o i luga “o motu o le sami.” Ua tolu o’u valaauga patino e auauna ma nofo i luga o motu o le sami. Na muamua ou auauna o se faifeautalai talavou i Atumotu o Peretania, lona lua o se Pulega Aoao fou i Atumotu o Filipaina, ona avea ai lea ma Peresitene o le Eria i Atumotu Pasefika, ia e aofia ai ma atumotu Polenisia.

Ua tou i ai uma iinei ona e i ai a tou molimau i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Na muai taunuu faifeautalai i Atumotu o Peretania i le 1837. O le tasi ai lea o tausaga talu ona faapaiaina e Iosefa Samita le Malumalu o Katelani, lea na tuuina atu ai e Mose “ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai itu e fa o le lalolagi, ma le taitaiga o ituaiga e sefulu mai le laueleele i matu.”5 O le uluai faamanuiaina o Atumotu o Peretania o se mea ua lauiloa. E oo atu i le 1851, ua silia ma le ‘afa o tagata o le Ekalesia o ni tagata liliu mai na papatisoina sa nonofo i Atumotu o Peretania.6

I le 1961, na asiasi atu ai Elder Gordon B. Hinckley ma amatalia galuega faafaifeautalai faamisiona i Atumotu o Filipaina. O le taimi lena, sa na o le toatasi le tagata Filipino na umia le Perisitua Mekisatelo. O se mea ofoofogia, ua silia ma le 850,000 tagata o le Ekalesia i le taimi nei i Atumotu o Filipaina. Ou te faamemelo i tagata Filipaina; e i ai so latou alofa loloto ma le tumau mo le Faaola.

Atonu o le mea e itiiti ifo lona lauiloa, o le galuega faifai pea faafaifeautalai i Atumotu Polenisia. Na amata i le 1844 ina ua taunuu atu Addison Pratt i le mea lea ua faaigoa nei o Falani Polenisia.7 E toatele tagata Polenisia ua talitonu i lea taimi i aiga faavavau ma taliaina Iesu Keriso o lo latou Faaola. O le taimi nei toeitiiti 25 pasene o tagata Polenisia, i Atumotu Polenisia, ua avea ma tagata o le Ekalesia.8

Sa ou faalogologo i se tasi aso i se teineitiiti e 17 tausaga le matua i se motu taumamao o Tahiti, o ia o le tupulaga lona fitu ua avea ma tagata o le ekalesia. Sa sa’afi o ia i ona tuaa o ē sa liua i le 1845 i Tubuai, e lua tausaga a o le’i taunuu tagata o le Ekalesia i le Vanu o Sate Leki.9

E manino la tatou aoaoga faavae faapea o le a i ai se taimi ma se vaitau mo tagata uma e talia ai ma tali atu i le savali o le talalelei. O nei faataitaiga ua na’o se vaega o se ata e sili atu ona telē. Na faamamafa mai pea lava pea e Peresitene Nelson faapea o le faapotopotoina o Isaraelu o “le lu’itau, … o le faamoemoega, ma … le galuegaaupito silisili i le lalolagi i le taimi nei.”10

Seia oo i le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso, e aofia ai ma le oo mai o le Tusi a Mamona ma le faaaliga ma ki o le perisitua na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita, o le malamalama i le faapotopotoina o Isaraelu sa le’i atoatoa ma sa papa’u.11

O le igoa iloga o “Isaraelu” o se faalaniga na faaee i luga o Iakopo.12 Na oo mai e avea ma sui o le fanauga a Aperaamo e ala mai ia Isaako ma Iakopo. O le uluai folafolaga ma le feagaiga i le Tama o Aperaamo o loo ta’ua mai i le Aperaamo 2:9–10, lea e faitauina sona vaega faapea:

“O le a ou faia mai ia te oe se nuu tele, …

“Ma o le a Ou faamanuiaina [nuu uma] e ala i lou igoa; ona o le toatele e taliaina lenei Talalelei o le a taʼua i lou igoa, ma o le a faitauina o au fanau, ma o le a tutu aʼe ma faamanuia ia te oe, o lo latou tamā.”

I le taimi o le Fono i le Lagi i le muai olaga, sa talanoaina ai le ata o le faaolataga ma lagolagoina ai. Sa aofia ai ni tulafono patino ma sauniga o le perisitua na faatuina i luma atu o le faavaega o le lalolagi ma sa valoia ai le faapotopotoina.13 Sa aofia ai foi le uluai mataupu faavae o le faitalia.

I le mavae ai o ni seneturi o se nuu mamana, e aofia ai nofoa’iga a Saulo, Tavita, ma Solomona, sa fevaevaea’i Isaraelu. Na avea le ituaiga o Iuta ma se vaega o le ituaiga o Peniamina ma malo o Iuta. O e na totoe, na faailoa o ituaiga e sefulu, na avea ma malo o Isaraelu.14 Ina ua mavae tausaga e 200 o le nonofo eseese, na tulai mai le uluai faataapeapeina o Isaraelu i le 721 TLM ina ua ave faapagotaina ituaiga e sefulu o Isaraelu e le tupu o Asuria.15 Sa latou o mulimuli ane i atunuu i matu.16

I le 600 TLM i le amataga o le Tusi a Mamona, sa ta’ita’ia ai e le Tama o Liae se vaega o Isaraelu i le Atu Amerika. Sa malamalama Liae i le faataapeapeina o Isaraelu lea sa avea ai o ia ma se vaega. O loo ta’ua o ia e Nifae i le faapea mai o le aiga o Isaraelu, “e faatusaina i latou i se laau olive, o le a faʼi ese ona lala ma o le a faataapeapeina i luga o le lalolagi atoa.”17

I le lalolagi ua ta’ua o le Lalolagi Fou, o loo aumaia ai le talafaasolopito o sa Nifae ma sa Lamana i le Tusi a Mamona e faaiu i le pe tusa o le TA 400. O i latou e tupuga mai ia Tama Liae ua salalau i Amerika atoa.18

O loo faamatala manino mai lea mea e Mamona i le 3 Nifae 5:20, lea o loo faitauina: “O a’u o Mamona, ma o se e tupuga moni mai ia Liae. Ua ia te au se pogai ou te faamanu ai i lo’u Atua ma lo’u Faaola o Iesu Keriso, lea na aumaia o tatou tamā i fafo mai le laueleele o Ierusalema.”19

E manino le manatu maualuga i le talafaasolopito faasolosolo o Isaraelu o le soifua mai, savali, galuega, ma le misiona a lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso.20

I le mavae ai o le maliu ma le Toetu o le Faaola lea e filima’oti ai le faavavau, sa toe tulai mai le faataapeapeina lauiloa faalua o le nuu o Iuta i le va o le 70 TA ma le 135 TA, ona o pulega ma sauaga a tagata Roma, sa faasalalauina ai tagata Iutaia i le lalolagi atoa i lena taimi.

Na a’oa’o mai Peresitene Nelson, “Na oo mai le Tusi a Mamona o se faailoga ua amata e le Alii ona faapotopoto [le] fanauga o le feagaiga.”21 O le mea lea, o le Tusi a Mamona, na faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, e faasinotonu i e tupuga mai ia Liae, Isaraelu ua faataapeapeina ma Nuuese o e na vaetama mai i ituaiga o Isaraelu. O le ulutala o le mataupu i le 1 Nifae 22 e faitauina se vaega, “O le a faataapeapeina Isaraelu i luga o le lalolagi atoa—O le a faafailele ma tausi Isaraelu e Nuuese i le talalelei i aso e gata ai.” O le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona e faitauina faapea o se tasi o faamoemoega o le tusi “o le faatalitonuina o Isaraelu ma Nuuese o Iesu o le Keriso.” Faatasi ai ma le Toefuataiga ma le Tusi a Mamona, o le manatu faavae o le faapotopotoina o Isaraelu ua matuai faalauteleina lava.22

O i latou o e talia le talalelei a Iesu Keriso, tusa lava po o le a le tupuaga e avea o se vaega o Isaraelu ua faapotopotoina.23 Faatasi ai ma lena faapotopotoina ma le mau malumalu ua fauina ma faasilasilaina ai, ua tatou i ai i se tulaga uiga ese e faapotopoto ai Isaraelu i itu uma o le veli e ala i le mulimuli i le fuafuaga a le Tama.

Na saunoa Peresitene Spencer W. Kimball, e uiga i le faapotopotoina moni o Isaraelu e faapea: “O le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le auai i le ekalesia moni ma le … iloa o le Atua moni. … O le mea lea, o soo se tagata lava, e na te taliaina le talalelei toefuataiina, ma ua saili nei e tapuai i le Alii i lana lava gagana, ma faatasi ma le Au Paia i le atunuu o loo ia nofo ai, ua usitaia le tulafono o le faapotopotoina o Isaraelu, ma ua avea ma suli e mauaina faamanuiaga uma ua folafolaina mo le Au Paia i nei aso mulimuli.”24

“O le faapotopotoina o Isaraelu ua aofia ai nei le liuga.”25

E pei ona taga’i i ai e ala i tioata manino, ua i ai i tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai le avanoa tele o le alofa, faasoa, valaaulia, ma le fesoasoani e faapotopoto Isaraelu, ia maua le atoaga o faamanuiaga faalefeagaiga a le Alii. Ua aofia ai i lenei mea tagata Aferika ma Europa, Amerika i Saute ma Matu, Asia, Ausetalia, ma i latou o e o i luga o motu o le sami. “Aua e moni o le siufofoga o le Alii ua mo tagata uma.”26 “O le a faaauau pea lenei faapotopotoina seia oo ina faapotopoto e amiotonu i potopotoga a le Au Paia i atunuu o le lalolagi.”27

E leai se tasi na sili ona laugaina tuusa’o le faapotopotoina nai lo Peresitene Russell M. Nelson: “Soo se taimi e te faia ai soo se mea e fesoasoani ai i soo se tasi—i itu uma o le veli—fai se laasaga agai i luma i le osia o feagaiga ma le Atua ma maua o latou sauniga e tatau ai o le papatisoga ma sauniga o le malumalu, ua e fesoasoani e faapotopoto Isaraelu. E faigofie lava.”28

O fea o i ai nei le Ekalesia? I le 62 tausaga talu ona ou amata auauna atu i se misiona i le 1960, o le aofaiga o faifeautalai faamisiona na galulue i lalo o se valaauga mai le perofeta ua faateleina mai le 7,683 i le 62,544. Ua faateleina le aofai o misiona mai le 58 i le 411. O le aofai o tagata o le ekalesia ua faateleina mai le tusa ma le 1,700,000 i le tusa ma le 17,000,000 miliona.

O le KOVITI-19 na aafia ai mo sina taimi nisi o o tatou avanoa e faasoa atu le talalelei. Sa maua ai foi le poto masani e faaaoga ai tekinolosi fou, lea o le a matuai faalauteleina ai le faapotopotoina. Matou te faafetai ona ua faalauteleina e tagata o le ekalesia ma faifeautalai taumafaiga e faapotopoto ai Isaraelu ua faataapeapeina. O loo faaauau pea le faatupula’ia i soo se mea, aemaise lava o Amerika i Saute ma Aferika. Matou te talisapaia foi le toatele naua i le salafa o le lalolagi ua tali atu i le valaaulia mamana a Peresitene Nelson mo le faateleina o le galuega faafaifeautalai. Ae ui o lea, o la tatou tautinoga e alofa, faasoa, ma valaaulia e mafai ona matuai faalauteleina.

O se vaega e tatau ai o lenei taumafaiga faafaifeautalai o tagata taitasi o au paia ia avea o ni faataitaiga iloga o le malamalama29 i soo se mea tatou te nonofo ai.30 E le mafai ona tatou faaufiufia. O a tatou faataitaiga faapei o Keriso o le agalelei, amiotonu, fiafia, ma le alofa faamaoni mo tagata uma e mafai ona fatuina e le na o se malamalama taiala iloga mo i latou, ae o se malamalama foi o loo i ai se uafu saogalemu i sauniga o le faaolataga ma le faaeaga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

Faamolemole ia malamalama o loo i ai faamanuiaga ofoofogia i le faasoaina atu o le talalelei a Iesu Keriso. O loo tautala tusitusiga paia i le olioli ma le filemu, faamagaloga o agasala, puipuiga mai faaosoosoga, ma le mana faaola mai le Atua.31 Pe a vaavaai i talaatu o lenei olaga faitino, o le a saunia i tatou e faasoa atu le talalelei ia i latou “o i le pouliuli ma o loo i lalo o le pologa o le agasala i le lalolagi tele o agaga o e ua oti.”32

O la’u tatalo patino i le asō e mo tamaiti uma, alii talavou, tamaitai talavou, aiga, korama, Aualofa, ma vasega ia toeiloilo pe faapefea e i tatou taitoatasi ma soofaatasi ona talia le fautuaga iloga ia fesoasoani e faapotopoto Isaraelu, lea na tuuina mai e le Alii ma lo tatou perofeta pele.

Tatou te faaaloalogia le faitalia. I lenei lalolagi faaletino, e toatele o le a le tali atu ma auai i le faapotopotoina o Isaraelu. Ae toatele o le a faia, ma ua faamoemoeina e le Alii i latou ua talia Lana talalelei e taumafai vave ia avea o se malamalama iloga o le a fesoasoani lea i isi e o mai i le Atua. O lea mea o le a mafai ai e o tatou uso ma tuafafine i le lalolagi atoa ona olioli i faamanuiaga faalelagi ma sauniga o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ma faapotopotoina saogalemu ai i le aiga.

Ou te tuuina atu la’u molimau mautu ma le mautinoa faaaposetolo i le paia o le fuafuaga a Iesu Keriso ma lo tatou Tama o i le Lagi mo i tatou i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Russell M. Nelson, “Savali Faafeiloai,” Liahona, Me 2021, 7.

  2. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37.

  3. Tagai i le 2 Nifae 26:33.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:4, o loo faaauau ai le fetalaiga tomua a le Alii: “Ma o le leo o le lapataiga ua mo tagata uma, e ala atu i fofoga o oʼu soo, o e ua Ou filifilia i aso nei e gata ai.”

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11.

  6. I le 1851, sa 52,165 le aofai o tagata o le Ekalesia. E tusa ai ma faamaumauga a le Ekalesia ma le “Religious Census of 1851” i Egelani ma Uelese, sa silia ma le 28,000 tagata o le ekalesia (tagai Robert L. Lively Jr., “Some Sociological Reflections on the Nineteenth-Century British,” i le Mormons in Early Victorian Britain, ed. Richard L. Jensen ma Malcolm R. Thorp [1989], 19–20).

  7. Tagai i le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Aivol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), 494–95, 514–15, 573.

  8. Toga: 45 pasene; Samoa: 31 pasene; Amerika Samoa: 22.5 psene; ma Falani Polenisia: 7 pasene.

  9. Tagai i le Au Paia, 573–74.

  10. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelufaigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  11. O lenei aoaoga faavae tulagaese ma le mamana o loo i ai i le Tusi a Mamona ma o loo maioio i le mataupu faavae lona sefulu o le faatuatua, lea e amataina faapea, “Matou te talitonu i le faapotopotoina moni o Isaraelu ma i le toefuataiga o Ituaiga e Sefulu.” (tagai James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 314–44).

  12. E pei ona tusia i le Kenese 32:28, e faitauina tala o tusitusiga paia, “E le toe ta’ua lou igoa o Iakopo, ae o Isaraelu: aua e pei o se alii ua e finau i le Alii atoa ma tagata.”

  13. Tagai i le Joseph Smith, i le “History, 1838–1856, volume D-1,” 1572, josephsmithpapers.org; tagai foi Joseph Smith, “Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Wilford Woodruff,” [42–43], josephsmithpapers.org; Joseph Smith, “Discourse, 11 June 1843–A, as Reported by Willard Richards,” [241], josephsmithpapers.org.

  14. Tagai i le Bible Dictionary, “Israel, Kingdom of”; James E. Talmage, The Articles of Faith, 315. Sa lauiloa Reopoamo ma ana fitafita o le Malo o Iuta ma sa tu i le vaega i saute o Isaraelu anamua.

  15. Tagai i le 2 Tupu 17:23.

  16. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:26; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11.

  17. 1 Nifae 10:12. Fai mai Amona mulimuli ane, “Ia faamanuina lava le suafa o loʼu Atua, o le ua manatu mai i lenei nuu, o e o se lala o le laau o Isaraelu, ma ua leiloa mai i lona tino i se laueleele ese” (Alema 26:36).

  18. Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball a o saunoa e uiga i Isaraelu sa Lamana, e faapea o Siona o Amerika uma. Na saunoa Peresitene Kimball, “Ua tatou i ai i Isaraelu ma ua faapotopotoina i tatou” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 439.

  19. Ina ua faatonuina Tama Liae e ave lona aiga ma o i le vao, o se vaega o le pogai ona o le a faaumatia Ierusalema (tagai i le 1 Nifae 2). O le faatafunaga o le malumalu o Solomona, o le pau o Ierusalema, ma le avefaatagataotauaina o le ituaiga o Iuta sa tupu pe tusa o le 586t.l.m.

    “Na faatoilaloina Isaraelu pe tusa o le 720 T.L.M., ma o ona ituaiga e 10 na tuliesea i le faaaunuua. … [I Ierusalema,] Na lagolagoina e le Malumalu o Solomona ni osofaiga e ala i mana mai fafo a o lei iu, i le 586 T.L.M., ina ua faatamaia atoa e le autau a Nepukanesa, le tupu o Papelonia” (David B. Green, “The History of the Jewish Temple in Jerusalem,” Haaretz, Aug. 11, 2014, haaretz.com/jewish/.premium-history-of-the-temple-in-jerusalem-1.5256337 Tagai foi i le 2 Tupu 25:8–9.

  20. Tagai i le Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000).

  21. Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, Me 1995, 33; tagai foi “Feagaiga,” Liahona, Nov. 2011, 88.

  22. Tagai Russell M. Nelson, i le R. Scott Lloyd, ‘Seminar for New Mission Presidents: ‘Swift Messengers’ to Scattered Israel,” Church News, July 13, 2013, thechurchnews.com. E pei ona saunoa Elder Russell M. Nelson, o le faapotopotoina “e le o se mataupu o nofoaga faitino ‘o se mataupu o tautinoga faaletagata lava ia. E mafai ona ‘aumaia tagata i le malamalama o le Alii’ [3 Nifae 20:13] e aunoa ma le tuua o o latou nuu moni” (“O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Liahona, Nov. 2006, 81). Tagai foi 3 Nifae 21:1–7.

  23. Ua manino lava le tatou aoaoga faavae: “Na faataapeapeina ma faapuapuagatia e le Alii ituaiga e sefululua o Isaraelu ona o lo latou amioleaga ma le fouvale. Ae ui i lea, ua faaaoga foi e le Alii lenei faataapeapeina o lona nuu filifilia i atunuu eseese o le lalolagi e faamanuiaina ai na atunuu.” (Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu—O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.)

  24. Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball439.

  25. Aotelega o le ulutala i le Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, 438. Tagai foi “All Are Alike unto God,” ed. E. Dale LeBaron (1990), o se tuufaatasiga o tala e 23 o le liuaina na saunia e Black African Au Paia o Aso e Gata Ai. Fai mai Sister Julia N. Mavimbela a o lei auai o ia i le Ekalesia ma iloa le upu Isaraelu, semanu na te tia’ia le tusi ma faapea mai, “E mo le au papa’e. E le mo i matou. E le o filifilia i matou.’ O le aso ua ou iloa ai o a’u o so le aigatupu pe afai ou te ola amiotonu. O a’u o se Isaraelu, ma ina ua ou faia o’u sauniga i le malumalu, sa ou maua ai le faalogona ua tatou i ai uma i lenei lalolagi o se aiga e tasi” (in “All Are Alike unto God,” 151).

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:2.

  27. Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, 438.

  28. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu.”

  29. Na ta’u atu e le Aposetolo o Paulo i lana uo talavou o Timoteo “ia avea o se faaa’oa’o i e ua faatuatua” (1 Timoteo 4:12).

  30. Tagai i le 3 Nifae 18:24.

  31. Tagai i le Mosaea 18:8–13; 3 Nifae 18:25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10–16; 31:5; 62:3.

  32. Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:57.