Konafesi Aoao
Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga
Konafesi aoao ia Aperila 2023


Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga

A o outou savavali i le ala o feagaiga, mai le papatisoga i le malumalu ma i o outou olaga atoa, ou te folafola atu ia te outou le mana e faasagatau atu ai i tafega masani faalelalolagi.

Ia Novema talu ai, sa ou maua ai le avanoa taua e faapaia ai le Malumalu o Belém Pasila. E maeu le olioli i le faatasi ai ma tagata tuuto o le Ekalesia i Pasila i matu. I le taimi lena, sa ou aoaoina ai e faapea o Belém o le faitotoa i le itulagi e aofia ai le vaitafe e sili ona malosi i le lalolagi, le Vaitafe o Amasone.

Tusa lava po o le a le malosi o le vaitafe, e faalua i le tausaga e tupu ai se mea e matua’i maoae le tulagaese. A oo ina faaogatusa le la, masina, ma le lalolagi, e tafe atu se galulolo malosi i le vaitafe, e faasagatau i le tafe masani mai o le vai. Ua faamaonia galu e ta’i 6 mita le maualuluga1 e fafati i le matāvai e oo i le 50 kilomita2 . O lea tulaga, e masani ona lauiloa o se galulolo faasagatau, e ta’ua i le lotoifale o le pororoca, po o se “gogolo tele” ona o le leoleoā. E mafai ona tatou faia se faaiuga sa’o e faapea, e oo lava i le Amasone maoae e tatau lava ona gauai atu i mana o le lagi.

E faapei o le Amasone, e i ai tafega masani i o tatou olaga; tatou te lolo lava e fai le mea e masani ai. E faapei o le Amasone, e mafai ona tatou faia o mea maoae e le masani ai i le fesoasoani mai le lagi. Ae po o le a lava, e le o se mea masani mo i tatou le lotomaualalo, agamalu, pe naunau e gauai atu o tatou loto i le Atua. Ae e na o le faia o lena mea e mafai ai ona tatou liua, ma toe foi atu e mau i le afioaga o le Atua, ma maua ai lo tatou taunuuga e faavavau.

E le faapei o le Amasone, e mafai ona tatou filifili e gauai atu i mana faalelagi pe “o faatasi ma mea ua lilifa i ai tafega.”3 Atonu e faigata ona faasagatau atu i le tafega. Ae a tatou gauai atu “i uunaiga a le Agaga Paia” ma tuu ese naunauga manatu faapito o le alii po o le tamaitai natura,4 e mafai ona tatou maua le mana faaliliu o le Faaola i o tatou olaga, le mana lea e fai ai mea faigata.

Na aoao mai i tatou e Peresitene Russell M. Nelson i le ala e faia ai lenei mea. Na ia folafola mai, “O tagata taitoatasi e osia feagaiga i vai papatiso ma i totonu o malumalu—ma tausi i ai—ua ia faateleina le avanoa e maua ai le mana o Iesu Keriso … [e si’i a’e] ai i tatou i luga mai le malosiaga o lenei lalolagi pa’ū.”5 I se isi faaupuga, e mafai ona tatou maua le mana o le Atua, ae na o le taimi tatou te fesootai atu ai ia te Ia e ala i feagaiga paia.

A o lei foafoaina le lalolagi, sa faatuina e le Atua ia feagaiga e avea o se auala e mafai ai e i tatou, o Lana fanau, ona soofaatasi atu i tatou lava ia te Ia. E faavae i le tulafono faavavau, e lē masuia, na Ia faapatino mai ai tuutuuga e le mafai ona suia, lea e mafai ai ona suia i tatou, faasaoina, ma faaeaina. I lenei olaga, tatou te osia ai feagaiga e ala i le auai i sauniga faaleperisitua ma folafola atu e faia mea ua poloaiina ai i tatou e le Atua e fai, ma o le tali mai, e folafola mai ai e le Atua ia i tatou ni faamanuiaga patino.6

O se feagaiga o se tautoga lea e tatau ona tatou sauniuni i ai, ia malamalama manino ai, ma mulimuli ai ma le mamalu a’ia’i.7 O le osia o se feagaiga ma le Atua e ese mai le faia faasamasamanoa o se folafolaga. Muamua, e manaomia ai le pule o le perisitua. Lona lua, o se folafolaga ‘augavaivai e le o i ai le malosiaga fesootai e siitia ai i luga a’e o le malosiaga o tafega faalenatura. Ua na o le taimi lava tatou te faamoemoe ai e tuuto atu i tatou lava i se tulaga ese e faataunuuina ai, tatou te osia ai se feagaiga.8 E avea i tatou o fanau o le feagaiga a le Atua ma suli o Lona malo, aemaise pe a tatou taumafai malosi e avea a tatou feagaiga o se vaega tutotonu o lo tatou faasinomaga.

O le faaupuga ala o feagaiga e faasino i se soloa’iga o feagaiga, lea tatou te o mai ai ia Keriso ma faamalolosia lo tatou sootaga ma Ia. E ala i lenei noataga i feagaiga, tatou te maua ai Lona mana faavavau. E amata le ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo, sosoo ai ma le papatisoga ma le mauaina o le Agaga Paia.9 Na faasino mai e Iesu Keriso le ala e ulu atu ai i le auala ina ua papatisoina o Ia.10 E tusa ai ma talafaamaumau o le Talalelei i le Feagaiga Fou i le Mareko, ma le Luka, sa tulei tuusa’o mai le Tama Faalelagi ia Iesu i Lona papatisoga, ma faapea mai, “O lo’u Atalii pele oe, ua ou fiafia lava ia te oe.” Pe a tatou amata faagasolo i luga o le ala o feagaiga e ala i le papatisoga, e mafai ona ou vaai faalemafaufau i le Tama Faalelagi o tulei mai i se mea foi faapena ia i tatou taitoatasi: “O oe o lo’u atalii/afafine pele ua ou fiafia i ai. Ia faaauau pea.”11

I le papatisoga ma pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga,12 tatou te molimau atu ai ua tatou loto e tauaveina i o tatou lava luga le suafa o Iesu Keriso.13 I lea matalalaga, ia tatou mafaufau i le poloaiga i le Feagaiga Tuai, “Aua e te ta’u fua le suafa o Ieova lou Atua.”14 O lo tatou malamalama i ai i le taimi nei, e foliga mai lea mea o se faasā mai le faaaogaina ma le lē migao o le suafa o le Alii. O le poloaiga e aofia ai lena mea, ae o lona faatonuga malosi e sili atu ona ogaoga. O le upu Eperu sa faaliliuina o le “ta’u” o lona uiga “tu’u i luga” po o le “tauave” e faapei ona faia e se tasi i se tagavai e faailoa atu ai o ia lava i se tagata po o se vaega.15 O le upu ua faaliliuina o le “fua” o lona uiga o le “gaogao” po o le “taufaasese.”16 O le poloaiga e aua e te ta’u fua le suafa o le Atua e mafai ona faauigaina, “E le tatau ona e faailoa oe lava o se so’o o Iesu Keriso sei vagana ua e faamoemoe e suitulaga lelei ia te Ia.”

E avea i tatou ma Ona so’o ma suitulaga lelei ia te Ia, pe a tatou tauaveina ma le loto i ai ma faaopoopo auaua’i i o tatou lava luga le suafa o Iesu Keriso e ala i feagaiga. O a tatou feagaiga tatou te maua ai le mana e tumau ai i luga o le ala o feagaiga ona ua suia lo tatou sootaga ma Iesu Keriso ma lo tatou Tama Faalelagi. Ua tatou fesootai atu ia te i La’ua e ala i se noataga faalefeagaiga.

O le ala o feagaiga e tau atu i sauniga o le malumalu, e pei o le faaeega paia i le malumalu.17 O le faaeega paia o le meaalofa lea a le Atua o feagaiga paia ia e faafesootai atoatoa atu ai i tatou ia te Ia. I le faaeega paia, tatou te osifeagaiga, muamua, e taumafai malosi e tausi poloaiga a le Atua; lona lua, ia salamo ma se loto momomo ma se agaga salamo; tolu, ia ola i le talalelei a Iesu Keriso. Tatou te faia lenei mea e ala i le faatinoina o le faatuatua ia te Ia, osia o feagaiga ma le Atua a o tatou mauaina sauniga o le faaolataga ma le faaeaga, tausia o na feagaiga i o tatou olaga atoa, ma taumafai e ola i poloaiga sili e lua ia alofa atu i le Atua ma tuaoi. Tatou te osifeagaiga, lona fa, e tausia le tulafono o le legaviā ma, lona lima, e tuuto atu i tatou lava ma mea uma ua faamanuiaina ai i tatou e le Alii i le fausiaina o Lana Ekalesia.18

O le osia ma tausia o feagaiga i le malumalu, tatou te aoao atili ai i faamoemoega o le Alii ma maua ai se atoaga o le Agaga Paia.19 Tatou te maua le taitaiga mo o tatou olaga. E avea i tatou ma so’o sili ona tuuto ina ia le tumau ai pea ona avea i tatou o ni fanau e lē iloa se mea.20 Ae, tatou te ola ma se vaaiga faavavau ma atili faaosofia e auauna atu i le Atua ma isi. Tatou te maua se gafatia faateleina e faataunuuina ai o tatou faamoemoega i le olaga nei. E puipuia i tatou mai le leaga,21 ma tatou maua le mana sili atu e tetee atu ai i faaosoosoga ma salamo pe a tatou tautevateva.22 Pe a tatou tautevateva, o le manatuaina o a tatou feagaiga ma le Atua e fesoasoani tatou te toe foi ai i le ala. O le fesootai atu i le mana o le Atua, e avea i tatou ma o tatou lava pororoca, e mafai ona faasagatau atu i le tafega o le lalolagi, i o tatou olaga atoa ma oo atu ai i le faavavau. I le faaiuga, e suia o tatou taunuuga ona o le ala o feagaiga e tau atu i le faaeaga ma le ola e faavavau.23

O le tausia o feagaiga na osia i vai o le papatisoga ma i malumalu e aumaia ai foi ia i tatou le malosiaga e tatalia ai tofotofoga ma lototiga o le olaga nei.24 O aoaoga faavae e o faatasi ma nei feagaiga ua faafaigofie ai lo tatou ala ma aumaia ai ia i tatou le faamoemoe, mafanafana, ma le filemu.

Na maua e o’u matua matutua o Lena Sofia ma Matts Leander Renlund le mana o le Atua e ala i a la’ua feagaiga o le papatisoga ina ua la auai i le Ekalesia i le 1912 i Finelani. Sa fiafia i la’ua e avea o se itutino o le uluai paranesi o le Ekalesia i Finelani.

Na maliu Leander i le fatafata vaivai i le lima tausaga mulimuli ane ina ua ma’itaga Lena i le la tama lona sefulu. O lena tamaitiiti, o lo’u tamā, na fanau i le lua masina talu ona maliu Leander. Na i’u ina tanuina e Lena e le gata i lana tane, ae o le toafitu foi o le la fanau e toasefulu. I le avea ai o se tina mativa ua oti lana tane, sa tauivi o ia. Mo le 20 tausaga, sa le’i maua sana moe lelei i le po. I le aluga o le aso, sa ia tauivi e saunia meaai mo lona aiga. I le po, sa ia tausia tagata o lona aiga ua maliliu. E faigata ona vaai faalemafaufau pe na faape’ī ona ia taulimaina.

Na faasaoina Lena ona sa ia iloa o lona toalua ma le fanau ua maliliu, e mafai ona avea mona i le faavavau atoa. O le aoaoga faavae o faamanuiaga o le malumalu, e aofia ai aiga e faavavau, na aumaia ia te ia le filemu ona sa ia talitonuina le mana o faamauga. A o i ai i le olaga nei, na te le’i mauaina ona faaeega paia ma e le’i faamauina foi o ia ia Leander, ae na tumau le avea o Leander o se tosinaga taua i lona olaga ma se vaega o lona faamoemoega sili mo le lumanai.

I le 1938, na tuuina atu ai e Lena faamaumauga ina ia mafai ai ona faatino sauniga o le malumalu mo tagata o lona aiga ua maliliu, o nisi ia o uluai igoa na auina mai Finelani. I le mavae ai o lona maliu, sa faatino ai e isi ia sauniga o le malumalu mo ia, Leander, ma lana fanau ua maliliu. E ala i sauniga sui, sa maua ai ona faaeega paia, sa faamauina ai Lena ma Leander o le tasi i le isi, ma sa faamauina foi i ai le la fanau ua maliliu ma lo’u tamā ia i la’ua. E pei foi o isi, sa “maliu [Lena] i le faatuatua, e le’i maua mea na folafolaina, a ua iloa mamao atu e i latou, … [na] mautinoa foi, ma talia i latou.”25

Na soifua Lena e faapei ua uma ona ia osia nei feagaiga i lona soifuaga. Sa ia iloa o ana feagaiga i le papatisoga ma le faamanatuga na faafesoota’ia o ia i le Faaola. Sa ia “avea le fia mau ma [le Togiola] i luga ma fa’amoemoe o [lona] agaga.”26 Sa manatu Lena i lena mea o se tasi o alofa mutimutivale tele o le Atua na ia aoaoina e uiga i aiga faavavau a o lei oo i mala faigata i lona olaga. O feagaiga na ia maua ai le mana o le Atua e onosaia ai ma faatoilaloina tosinaga mamafatū o ona luitau ma faigata.

A o outou savavali i le ala o feagaiga, mai le papatisoga i le malumalu i o outou olaga atoa, ou te folafola atu ia te outou le mana e faasagatau atu ai i tafega masani faalelalolagi—le mana e aoao mai ai, le mana e salamo ai ma ia faapaiaina, ma le mana e maua ai le faamoemoe, mafanafana, ma le olioli a o outou feagai ma luitau o le olaga. Ou te folafola atu ia te oe ma lou aiga le puipuiga mai tosinaga a le fili, aemaise ai pe a avea le malumalu o se taula’iga tele i lou olaga.

A e sau ia Keriso ma fesootai atu ia te Ia ma lo tatou Tama Faalelagi e ala i feagaiga, o le a tupu se mea e maoae ma e le masani ai. E suia oe ma e oo ai ina atoatoa ia Iesu Keriso.27 E avea outou o fanau o le feagaiga a le Atua ma ē mautofi i Lona malo.28 E mafai ona ou vaai faalemafaufau ia te Ia o malele atu ia te oe, “O oe o lo’u atalii/afafine pele ua ou fiafia i ai. Afio maia.” I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Pe tusa ma le 20 futu.

  2. Pe tusa ma le 30 maila.

  3. Ua ia i tatou se filifiliga aua na tuuina mai e le Atua ia i tatou le avanoa e filifili ai ma faatino mo i tatou lava. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Faitalia,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; 2 Nifae 2:27; Mose 7:32.

  4. Tagai Mosaea 3:19.

  5. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 96–97.

  6. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Feagaiga,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  7. E i ai taimi e tautevateva ai tagata uma, ae e onosai le Atua i o tatou tautevateva ma ua tuuina mai ia i tatou le meaalofa o le salamo tusa lava pe a mavae ona solia se feagaiga. E pei ona sa aoao mai Elder Richard G. Scott, “E ese le silasila a le Alii i vaivaiga nai lo Lana [silasila] i le fouvale … [aua] a fetalai le Alii e uiga i vaivaiga, e faia lava e le aunoa ma le alofa mutimutivale” (“Personal Strength through the Atonement of Jesus Christ,” Liahona, Nov. 2013, 83). O le mea lea, e le tatau ai ona tatou masalomia le gafatia e le Faaola ona fesoasoani ia i tatou i o tatou vaivaiga. Peitai, o le solia ma le loto i ai o se feagaiga ma le fuafuaga faamoemoeina e salamo mulimuli ane--i se isi faaupuga, o le agasala ma le salamo e muai fuafuaina--o se mea inosia i le Alii (tagai i le Eperu 6:4–6).

  8. Tagai Robert Bolt, A Man for All Seasons: A Play in Two Acts (1990), xiii–xiv, 140.

  9. Tagai i le 2 Nifae 31:17–18.

  10. Tagai i le 2 Nifae 31:4–15.

  11. Ua tusia e Luka, “Ona afio ifo lea o le Agaga Paia i ona luga, ua tino mai e peiseai o se lupe, ua oo mai foi le siufofoga mai le lagi ua faapea mai, O lo’u Atalii pele oe, ua ou fiafia lava ia te oe” (Luka 3:22). Ua tusia e Mareko, “Faauta foi o le siufofoga mai le lagi, ua faapea mai, O lo’u Atalii pele lena, ua ou fiafia lava ia te ia” (Mareko 1:11 E sili atu foi ona maioio le faaliliuga a William Tyndale ma mālie lona si’uleo nai lo le Lomiga a King James. I lana faaliliuga, na tulei mai le siufofoga o le Tama Faalelagi e faapea, “O oe o lo’u Alo pele ua ou fiafia i ai” (Brian Moynahan, God’s Bestseller: William Tyndale, Thomas More, and the Writing of the English Bible—A Story of Martyrdom and Betrayal [2002], 58). Ua na o Mataio ua lipotia mai faapea na tuusa’o mai le siufofoga ma faapea mai, “Faauta foi o le siufofoga mai le lagi, ua faapea mai, O lo‘u Atalii pele lena, ua ou fiafia lava ia te ia” (Mataio 3:17). Ua na ona lipoti mai e le Talalelei a Ioane le papatisoga e Ioane le Papatiso: “Ua ou vaaia ma molimau atu o le Alo lava lenei o le Atua” (Ioane 1:34).

  12. Tagai i le 2 Nifae 31:13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.

  13. Na faamatalaina e Peresitene le taua o le faaupuga “loto” a o tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga i le faamanatuga: “E taua pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te le molimau atu ua tatou tauaveina i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. Tatou te molimau atu ua tatou loto e faia o lea. [Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.] O le mea moni e faapea ua na ona tatou molimau atu i lo tatou naunautai e ta’u mai ai e i ai se isi mea e tatau ona tupu ae tatou te lei tauaveina tonu lena suafa paia i o tatou luga i le uiga aupito sili ona taua”(“Taking upon Us the Name of Jesus Christ,” Ensign, May 1985, 81). O le “o se isi mea” e faasino i faamanuiaga o le malumalu ma le faaeaga i le lumanai.

  14. Esoto 20:7.

  15. Tagai i le James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible (2010), Hebrew dictionary section, page 192, number 5375.

  16. Tagai i le James Strong, The New Strong’s Expanded Exhaustive Concordance of the Bible, Hebrew dictionary section, page 274, number 7723.

  17. Na aoao mai Elder David A. Bednar: “O feagaiga o le papatisoga ua ta’u manino mai ai se mea po o ni mea o le a tutupu i le lumanai ma tepa taulai atu ai i le malumalu. … O le faagasologa o le tauaveina i o tatou lava luga o le suafa o Iesu Keriso lea e amataina i le vai o le papatisoga, e faaauau pea ma faalauteleina i le maota o le Alii. A o tatou tutu i le vai o le papatisoga, tatou te tepa taulai atu i le malumalu. A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te tepa taulai atu i le malumalu. Tatou te tautino atu e manatua pea le Faaola ma tausi Ana poloaiga o se tapenaga e auai i sauniga paia o le malumalu ma mauaina ia faamanuiaga aupito maualuga o loo maua e ala i le suafa ma le pule a le Alii o Iesu Keriso. O le mea lea, i sauniga o le malumalu paia tatou te tauaveina atoa ai le suafa o Iesu Keriso” (“Honorably Hold a Name and Standing,” Liahona, May 2009, 98). Atonu e lei mae’a le faagasologa seia “avea i tatou e faapei o ia” (Moronae 7:48), pe a suia atoatoa i tatou.

  18. E pei ona faamatalaina i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 27.2 (ChurchofJesusChrist.org), o feagaiga o le ola i le tulafono o le usitai, usitai i le tulafono o le taulaga, usitai i le tulafono o le talalelei a Iesu Keriso, tausi le tulafono o le ola mama, ma le tausia o le tulafono o le faapaiaga; tagai foi i le David A. Bednar, “Ia Fausia Lenei Fale i Lou Igoa,” Liahona, Me 2020, 84–87.

  19. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:14–15. Na aoao mai e Elder Christofferson, “O le ‘atoatoaga o le Agaga Paia’ e aofia ai le mea sa faamatala e Iesu o “le folafolaga Ou te tuu atu ia te outou o le ola e faavavau lea, ‘o le mamalu lava lea o le malo selesitila; o le mamalu lena o le ekalesia a le Ulumatua, o le mamalu lava lea o le Atua, o lē ua silisili ona paia i tagata uma, e ala ia Iesu Keriso lona Alo’ (M&FF 88:4–5)” (“O Le Mana o Feagaiga,” Liahona, Me 2009, 23, note 5).

  20. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:15.

  21. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22, 25–26.

  22. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:21.

  23. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:15, 22; Russell M. Nelson, “O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga,” Liahona, Me 2022, 98.

  24. Tagai i le Russell M. Nelson, “Faatoilalo le Lalolagi ma Maua le Filemu,” 96; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20. Aemaise lava, na saunoa mai Peresitene Nelson, “O taimi taitasi e te saili ai ma mulimuli i uunaiga a le Agaga, o taimi taitasi e te faia ai soo se mea lelei—mea e lē faia e “le tagata natura”, ua e manumalo i le lalolagi” (“Faatoilalo le Lalolagi ma Maua le Filemu,” 97).

  25. Eperu 11:13.

  26. Faaola o Isaraelu,” Viiga, nu. 5, fuaiupu e 5. O le viiga lava lea e fiafia i ai Lena Sofia Renlund.

  27. Tagai i le Moronae 10:30-33.

  28. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20.