Konafesi Aoao
O Iesu Keriso o Le Malosi o Matua
Konafesi aoao ia Aperila 2023


O Iesu Keriso o Le Malosi o Matua

Fesoasoani i lau fanau e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso, fiafia i Lana talalelei ma Lana Ekalesia, ma ia saunia mo se olaga atoa o filifiliga amiotonu.

I se taimi ua leva lava, sa sauni se tamā e alu i se fonotaga a le au epikopo i le afiafi. Sa oso ifo i ona luma lona afafine e fa tausaga le matua, sa fai ona ofu moe ma uu se kopi o le tusi O Tala o le Tusi a Mamona.

“Aisea e tatau ai ona e alu i le fono?” sa ia fesili ai.

“Ona o a’u o se fesoasoani i le au epikopo,” sa ia tali atu ai.

“Ae o oe o lo’u tamā!” sa toe tali atu ai lona afafine.

Sa ia tootuli ifo i ona luma. “Si a’u pele,” sa ia fai atu ai, “Ou te iloa e te manao ou te faitau atu ia te oe ma fesoasoani e faamoe oe, ae o le po nei e manaomia ona ou fesoasoani i le epikopo.”

Sa tali atu lona afafine, “E leai se tamā o le epikopo e fesoasoani e faamoe o ia?”

Matou te faafetai e faavavau mo tagata le mafaitaulia e auauna atu ma le filiga i le Ekalesia a Iesu Keriso i aso uma. E paia moni lava a outou osigataulaga.

Ae a o foliga mai ua malamalama lenei teineitiiti, o loo i ai se mea e tutusa le paia—se mea e le masuitulagaina—e uiga i se matua e faafaileleina se tamaitiiti. E atagia mai ai le mamanu o le lagi.1 E mautinoa lava le olioli o lo tatou Tama i le Lagi, o tatou Matua Paia, pe a aoaoina Ana fanau ma faafaileleina e o latou matua i le lalolagi.2

Matua, faafetai atu mo mea uma o loo outou faia e tausi ai a outou fanau. Le fanau foi, faafetai atu mo mea uma o loo outou faia e tausi ai o tou matua, aua e pei ona silafia e matua uma, e tele ina tatou aoao le tele o mea mai ia tatou fanau e uiga i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mamā a o latou aoao foi mai ia i tatou!3

Ua I Ai i Matua se Tiute Paia

Pe na e mafaufau ea i le tulaga lamatia tele e fai e lo tatou Tama i le Lagi i taimi taitasi Na te auina mai ai se tamaitiiti i le lalolagi? O i latou nei o Ona atalii ma afafine agaga. E i ai o latou gafatia e le faatapulaaina. Ua faamoemoeina i latou e avea ma ni tagata mamalu o le lelei, alofatunoa ma le upumoni. Ae latou te o mai i le lalolagi e matuā aunoa ma se aogā, e tau lē mafai ona faia se mea e ese mai le tagi mo se fesoasoani. O le manatuaga o lo latou taimi i le afio’aga o le Atua ua punitia, faatasi ai ma le iloa po o ai i latou ma tagata e mafai ona avea ai i latou. Latou te fatufatuina lo latou malamalamaaga o le olaga, alofa, Atua, ma Lana fuafuaga e fua i mea latou te matauina mai tagata o loo siomia ai i latou—aemaise lava o latou matua, o loo taumafai pea ma le faamaoni e tau fetuunai mea mo i latou lava.

Ata
Pepe Fou

Ua tuu mai e le Atua i matua le “tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia i le faaleagaga ma le faaletino, ma ia aoao i latou ia … tausi i poloaiga a le Atua.”4

Ua lava lena e feala ai pea matua sili ona lelei i le po atoa.

O la’u savali i matua uma, o lenei:

E alofa le Alii ia te outou.

O loo faatasi o Ia ma outou.

O loo tu o Ia i o outou autafa.

O Ia o lo outou malosi i le taialaina o a outou fanau ia faia filifiliga amiotonu.

Talia ma le lotototoa ma le fiafia lenei avanoa ma le tiutetauave. Aua ne’i taumafai e faamatuu atu lenei puna o faamanuiaga faalelagi i se isi tagata. I totonu o le auivi o tulaga faatauaina ma mataupu faavae o le talalelei, o oe e taitaia lau tama i auiliiliga o faaiuga i aso taitasi. Fesoasoani i lau fanau e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso, fiafia i Lana talalelei ma Lana Ekalesia, ma ia saunia mo se olaga atoa o filifiliga amiotonu. O le mea moni, o le fuafuaga lena a le Atua mo matua.

O Satani o le a tetee ia te oe, faalavelave ia te oe, taumafai e faalotovaivai oe.

Ae ua maua e tamaiti uma le Malamalama o Keriso e fai ma laina tuusa’o i le lagi. Ma o le a fesoasoani le Faaola ia te oe, taiala oe, ma faamalosiau ia te oe. Saili Lana fesoasoani. Fesili atu i le Alii!

Ata
O Le Alii o Iesu Keriso

E pei lava ona avea Iesu Keriso o le malosi o le autalavou, o Iesu Keriso foi o le malosi o matua.

Na te Faalauteleina le Alofa

O nisi taimi atonu tatou te tomanatu pe o i ai se isi tagata e sili atu ona agavaa e taiala ma aoao a tatou fanau. Ae po o le a lava le lē agavaa e te ono lagonaina, ua i ai ia te oe se mea tulaga ese ua faaagavaaina ai oe: o lou alofa mo lou alo.

O le alofa o se matua mo se tamaitiiti o se tasi lea o malosiaga sili ona malosi i le atulaulau. O se tasi lea o nai mea iti i lenei lalolagi e mafai moni ona faavavau.

Ia, masalo e te lagonaina o lau mafutaga ma lou atalii po o le afafine e le lelei tele e pei ona tatau ai. O iina e sau ai i totonu le mana o le Faaola. Na te faamalolo i ē mamai, ma e mafai ona Ia faamalolo ni mafutaga. Na te faateleina le areto ma le i’a, ma e mafai ona Ia faateleina le alofa ma le olioli i totonu o lou aiga.

O lou alofa mo lau fanau e fatuina ai se siosiomaga mau’oa mo le a’oa’oina o upumoni ma le atia’eina o le faatuatua. Ia fai lou aiga ma se fale o le tatalo, aoaoga, ma le faatuatua; o se fale o aafiaga fiafia; se nofoaga e fai mou; se fale o le Atua.5 Ma “tatalo atu i le Tamā ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i [Lona] alofa, lea ua ia faaee mai i luga o … soo … o lona Alo, o Iesu Keriso.”6

Na te Faalauteleina Taumafaiga Iti ma Faigofie

O le isi malosi e te maua o se matua, o le avanoa mo aafiaga faifai pea i aso taitasi. O uo, faiaoga, ma faatosinaga o ala o faasalalauga e o mai ma o. Ae mafai ona avea oe ma tosinaga sili faifai pea, ma mausali i le olaga o lou atalii po o le afafine.

O au taumafaiga atonu e foliga mai e itiiti pe a faatusatusa i le leotetele o leo e faalogo i ai lau fanau i le lalolagi. E i ai taimi atonu e te lagona ai e le o tele ni mea ua e ausia. Ae manatua “e mafai e le Alii ona faataunuu mea tetele e ala i mea faatauvaa.”7 O se afiafi faaleaiga se tasi, se talanoaga faaletalalelei se tasi, po o se faataitaiga lelei se tasi atonu e le suia ai le olaga o lau tama i sina taimi, pe sili atu ma le tasi se mataua o le timu e vave ona ola ai se laau. Ae o le faifai pea o mea iti ma faigofie, i lea aso ma lea aso, o le a matua faafaileleina lelei atili ai lau fanau nai lo o se lolo faavaitaimi.8

O le ala lena a le Alii. E fetalai atu o Ia ia te oe ma lou atalii po o le afafine i se leo itiiti ma le filemu, e le o se leo o se faititili.9 Na te le’i faamaloloina Naamanu e ala i “se mea tele” ae na ala i se galuega faigofie ma fai soo o le taele.10 Sa olioli le fanau a Isaraelu i le tausamiga o le salu i le togavao, ae o le mea na latou ola ai o le vavega itiiti ma faigofie o le manai—le latou areto o aso taitasi.11

Uso e ma tuafafine, o le areto o aso taitasi e sili lona sauniaina ma faaaogaina i le aiga. O le faatuatua ma le molimau e sili ona faafaileleina i auala masani ma faalenatura, tasi le u i le taimi, i taimi iti ma faigofie, i le gasologa faifai pea o le olaga i aso taitasi.12

O taimi uma lava o se taimi e aoao atu ai. O upu ma faatinoga uma e mafai ona avea ma se taiala mo le faia o filifiliga.13

Atonu e te le vaaia ni aafiaga vave o au taumafaiga. Ae ‘aua e te fiu. “O le a oo mai mea uma i lo latou taimi,” ua fetalai mai ai le Alii. “O le mea lea, aua le faavaivai i le faia o mea lelei, ona o loo oulua faataatiaina le faavae o se galuega tele.”14 O le a se galuega e sili atu i lo le fesoasoani i fanau faapelepele a le Atua ia iloa po o ai moni i latou ma atia’e lo latou faatuatua ia Iesu Keriso, Lana talalelei, ma Lana Ekalesia? O le a faamanuia ma faalautele e Iesu Keriso au taumafaiga faifaipea.

Na te Tuuina Mai ia Faaaliga

O le isi auala mamana e lagolago ai e le Alii ia matua e ala lea i le meaalofa o faaaliga faaletagata lava ia. E naunau lava le Atua e liligi mai Lona Agaga e taiala ai matua.

Pe a e agaga tatalo ma nofouta i le Agaga, o le a Ia lapataia oe e i ni mea lamatia o natia.15 O le a Ia faaali atu ni meaalofa a lau fanau, o latou malosiaga, ma ni o latou popolega e le o ta’u atua.16 O le a fesoasoani atu le Atua ia e vaai atu i lau fanau i le auala o loo Ia silasila mai ai ia i latou—i talaatu o o latou foliga vaaia ae silasila i totonu o o latou loto.17

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua, e mafai ai ona e iloa lau fanau i se ala mamā ma faalelagi. Ou te valaaulia outou ia talia le ofo a le Atua Na te taiala lou aiga e ala i faaaliga faaletagata lava ia. Saili atu i Lana taitaiga i au tatalo.18

O Se Suiga Tele

Masalo o le fesoasoani sili ona taua ua ofo mai e Iesu Keriso i matua o le “suiga tele” i le loto.19 O se vavega e manaomia e tatou uma taitoatasi.

Mo sina taimi, mafaufau i lenei tulaga: O loo e i ai i le lotu, ma faafofoga i se lauga e uiga i aiga. O loo faamatala mai e le failauga se fale atoatoa ma se aiga e sili ona atoatoa. E le taitai taua’imisa le tane ma le ava. E faato’a tuu e tamaiti le faitauina o a latou tusitusiga paia pe a oo i le taimi e fai ai meaaoga. Ma o loo tātā mai i tua le musika o le “Ia Fealofani”20 . Ae a o le’i oo le failauga i le vaega e uiga i tagata uma o loo auai ma le fiafia i le fufuluina o le faleta’ele, ua leva lava ona e mafaufau, “Leai ma se faamoemoe i lo’u aiga.”

Uso e ma tuafafine pele, mau pea le toovae! O tagata uma foi i le faapotopotoga o loo mafaufau i lea mea e tasi! O le mea moni, e popole matua uma i le le lava o le lelei.

O le mea e lelei ai, o loo i ai se puna faalelagi o le fesoasoani mo matua: O Iesu Keriso lea. O Ia o le puna o lo tatou liliu tele lea o le loto.

Pe a e tatalaina lou loto i le Faaola ma Ana aoaoga, o le a Ia faaali atu ia te oe ou vaivaiga. Afai e te faatuatuaina Iesu Keriso ma se lotomaualalo, o le a Ia faia na mea vaivai e avea ma mea malolosi.21 O Ia o le Atua o vavega.

O lona uiga o lena mea o le a atoatoa oe ma lou aiga? Leai. Ae, o le a faasolo ina tou lelei atili. E ala i le alofa tunoa o le Faaola, i sia mea itiiti ma sia mea itiiti, o le a e atia’e ai atili ia uiga paia e manaomia e matua: alofa mo le Atua ma Ana fanau, onosai, le manatu faapito, faatuatua ia Keriso, ma le lototele e fai ai filifiliga amiotonu.

Ua Ofo Mai e Iesu Keriso le Lagolago e ala i Lana Ekalesia

O a tatou taumafaiga e atia’e le faatuatua ia Iesu Keriso e faatotonugalemu i le aiga, ma taula’i atu i le tagata e toatasi. Ma e lagolagoina e le Ekalesia. E ese mai le tuuina mai o tusitusiga paia ma upu a perofeta, ua ofo mai e le Ekalesia a le Faaola le tele o punaoa e fesoasoani ai i matua ma fanau e fai ia filifiliga amiotonu:

Ata
Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga
  • E le tuuina atu ia te oe e leMo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga se lisi o mea e fai pe lē faia. Ua aoao mai ai upumoni e faavavau e fesoasoani ia te oe ia faia ni filifiliga e faatotonugalemu ai lou olaga ia Iesu Keriso. Faitau faatasi i ai ma lau fanau. Tuu atu ia i latou e talanoa i ai. Fesoasoani ia i latou ia maua nei upumoni e faavavau ma paia e taialaina ai a latou filifiliga.22

  • O konafesi FSY o isi ia punaoa matagofie. Ou te faamoemoe o le a auai ai talavou uma. Ou te valaaulia talavou nofofua matutua ia auai i nei konafesi o ni faufautua ma ni fesoasoani. Ou te valaaulia matua ia atia’e i luga o le malosiaga faaleagaga e aumai e a latou talavou i le fale mai konafesi FSY.

  • O tamaiti ma le autalavou i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai faiaoga, taitai, ma faufautua, ma faiaoga fesoasoani. E tele taimi e te ulufale ai i le olaga o se tagata talavou i se taimi taua e atia’e ma lagolago le faatuatua ma le molimau. O nisi o outou o ni tagata nofofua matutua. O nisi e le’i maua lava sau oe fanau. O lau auaunaga ma le olioli i fanau a le Atua e paia i fofoga o le Atua.23

‘Aua Ne’i Faavaivai i Vavega

A’u uo pele, o’u uso e ma tuafafine, o le atia’eina o le faatuatua i se tamaitiiti e tai pei lava o le fesoasoani i se fugalaau ia tuputupu. E le mafai ona e falōina le ogalaau ina ia faaumi ai. E le mafai foi ona e vaneina le ‘au o le fualaau ina ia vave fuga mai ai. Ma e le mafai ona e tuulafoa’ia le fugalaau ma faamoemoe e tupu pe lauusiusi tele.

O le mea e mafai ona e faia ma e tatau ona e faia mo le tupulaga faia’e o le saunia lea o se eleele e ‘oa, ua faafaileleina ua i ai se auala e maua ai le vai tafe faalelagi. Aveese vao ma soo se mea e ono punitia ai le la faalelagi. Fatu ni tulaga sili ona lelei mo le tuputupu a’e. Faataga ma le onosa’i le tupulaga faia’e e fai filifiliga musuia, ma tuu i le Atua e galueaiina Lana vavega. O le taunuuga o le a sili atu ona matagofie ma sili ona maoae ma sili ona faafiafiaina i lo soo se mea e te mafai ona ausia na o oe.

I le fuafuaga a le Tama Faalelagi, ua fuafua ai mafutaga faaleaiga ina ia faavavau. O le mafuaaga lea i le avea ai ma matua, e te le fiu lava, e tusa lava pe e te le mitamita i auala na tupu ai ni mea i le tuanai.

O Iesu Keriso, le Fomai Sili ma le Faaola, e mafai i taimi uma ona i ai se amataga fou; Na Te tuuina mai pea lava le faamoemoe.

O Iesu Keriso o le malosi o aiga.

O Iesu Keriso o le malosi o le autalavou.

O Iesu Keriso o le malosi o matua.

Ou te molimau atu ai i nei mea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. E toetoe lava o matua uma e i ai le manao natura e aoao lana fanau i amioga mamā. O le vaega lenei o le vavega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi. E finagalo i Lana fanau ia o mai i le lalolagi i ni aiga, ma mulimuli i le mamanu e faavavau o aiga o loo i ai i le lagi. O aiga o le iunite faavae faalefaalapotopotoga o malo e faavavau, ma o lea ua Ia faamoemoe ai mo i latou foi ia avea ma iunite faavae o le lalolagi. E ui o aiga faalelalolagi e matuā mamao lava mai le atoatoa, ae latou te avatu i fanau a le Atua le avanoa silisili e talileleia ai i latou i le lalolagi i le alofa e tasi i le lalolagi lea e latalata atu i le mea na tatou lagonaina i le lagi—le alofa faamatua. O aiga o le auala sili foi lea e faasaoina ma tuufaasolo ai amioga mamā ma mataupu faavae moni ia o le a sili ona taitai atu ai i tatou e toe foi atu i le afioaga o le Atua.” (Henry B. Eyring, “Faapotopotoina o le Aiga o le Atua,” Liahona, Me 2017, 20).

  2. E moni, ua tatou iloa o le a le faataunuuina i taimi uma le finagalo o le Atua “i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mataio 6:10). O le tulaga le atoatoa faamātua i le olaga nei, e lē mafaatusalia i le tulaga maualuga faamātua a le Atua. Na te silafia lelei lena mea. Atonu e tutulu o Ia i o tatou faanoanoaga ma lototiga i sootaga faaleaiga. Ae peitai, e le’i lafoa’iina lava e Ia le aiga. Ma o le a Ia le faia lava, ona ua i ai i le Atua se fuafuaga mamalu mo le taunuuga e faavavau o Ana fanau. Ma i le totonugalemu o lena fuafuaga o le aiga.

  3. Tagai i le Mataio 18:1–5; Mosaea 3:19.

  4. O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:25–28.

  5. See “Aoaoina i le Fale E Faavae i luga o Mafutaga,” Aoao Atu i le Ala a le Faaola: Mo Tagata Uma O E Aoao Atu i le Aiga ma i le Ekalesia (2022), 30–31; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:8.

  6. Moronae 7:48.

  7. 1 Nifae 16:29; tagai foi i le Alema 37:6–7.

  8. Tagai i le “O Le Aoaoina i le Aiga e Aofia ai Taumafaiga Laiti, Faatauvaa, ma Faifai Pea,” Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 31. Na aoao mai Peresitene Tavita O. MaKei: “Aua tatou te mafaufau faapea, ona o nisi o [mea] … e foliga e laiti, faatauvaa, [faapea] e le taua. O le mea moni, o le ola e fausia i mea laiti. O o tatou olaga, o tatou tagata, faaletino, e fausia i nai ta iti o le fatu. A tuu ia le toe tata lena fatu laitiiti, ona uma lea o le ola i lenei lalolagi. O le la maoa’e o se malosiaga matautia i le atulaulau, ae tatou te maua faamanuiaga o [ona] sulu ona e o mai ia i tatou o ni nai ave susulu, ia e tuufaatasia, ma faatumulia ai le lalolagi i le malamalama o le la. E taugamalie le po pogisa i le emoemo o mea e foliga mai o ni tama’i fetu; ma e faapena foi le olaga moni faaKerisiano e fausia i nai faatinoga iti faa-Keriso o loo faatinoina i lenei itula, lenei minute—i le fale” (Teachings of Presidents of the Church: David O. McKay [2003], 219).

  9. Tagai i le Helamana 5:30.

  10. Tagai i le 2 Tupu 5:9–14.

  11. Tagai i le Esoto 16.

  12. Tagai “Sauniaina o Lau Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o feagaiga a le Atua,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2023, faaopoopoga (e na o le faatekinolosi).

  13. Tagai i le “O Le Aoaoina i le Aiga e Mafai ona Fuafuaina ae e Mafai Foi ona Le Fuafuaina,” Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 31; 1 Peteru 3:15.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:32–33.

  15. Tagai i le Mataio 2:13.

  16. Tagai i le Alema 40:1; 41:1; 42:1.

  17. Tagai i le 1 Samuelu 16:7.

  18. Tagai i le 1 Nifae 15:8.

  19. Alema 5:13.

  20. Tagai i le “Ia Fealofani,” Viiga, nu. 195.

  21. Tagai i le Eteru 12:27.

  22. “I le tulaga o le fanua, o le tiutetauave o le tuuina atu o le taitaiga e tatau ai, ua i ai lea i matua. Ua latou iloa le natura, malamalama, ma le poto o tamaiti taitasi. E faaalu e matua se taimi umi o le olaga e saili ai e faatuina ma faatumauina ni fesootaiga lelei ma tamaiti taitasi o a latou fanau. Ua latou i ai i le tulaga silisili e faia ai faaiuga e sili ona taua mo le saogalemu ma le soifua manuia o a latou fanau” (James E. Faust, “O Mataupu Mamafa Atu o le Tulafono: Faamasinoga, Alofa Mutimutivale, ma le Faatuatua,” Ensign, Nov. 1997, 54).

  23. O isi punaoa e aoga ona ta’ua: O le punaoa o le lomiga faaeletonika o le tausaga lenei o le Sau, Mulimuli Mai ia te Au ua aofia ai se vaega fou ua faaulutalaina “Sauniaina o A Outou Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua.” O loo fautua mai ai ni manatu faigofie, e faatotonugalemu-i-le-aiga mo le fesoasoani i fanau ia saunia mo le papatisoga ma isi feagaiga ma sauniga. Ma le lomiga faatoa faafou o le Aoao Atu i le Ala a le Faaola o loo i ai se vaega ua faaulutalaina “Fale ma le Aiga” lea o loo faamatala mai ai le auala e faaaoga ai a mataupu faavae o le aoao atu faaKeriso i le fale (tagai itulau 30–31).