2006
Ia riro tatou ei mau taata mau
Novema 2006


Ia riro tatou ei mau taata mau

Tatou o te mau nei i te autahu‘araa o te Atua… E mea ti‘a ia tatou ia ti‘a mai mai te repo mai o te faaherehereraa ia tatou iho e a riro atu ai ei taata !

I te mau matahiti i mairi a‘e nei, i to maua to‘u taea‘e tamarii rii raa, ua tapuhia to maua mama i te ma‘i mariri. Ua piri roa’tu oia i te pohe. Rave rahi mau vahi o to’na arapo‘a e o to’na tapono tei iriti-haere-hia, e e mea mauiui roa na’na ia faaohipa i to’na rima atau.

I te hoê poipoi, hoê matahiti i muri mai i to’na tapu, ua afa‘i to‘u papa i to‘u Mama i roto i te hoê fare toa hooraa tauhaa e ani atura i te hoo tao‘a ia faaite e mea nahea ia faaohipa i te matini auriraa ahu e faaiteitehia ra. Te i‘oa o teie matini te Ironrite. E parahi te taata auri ahu, e e taumi oia i te tahi mau taataahiraa e te turi avae no te tura‘i i te hoê auri ohu i pihai i te auri ahu, e na te reira e faaohu atu i te mau ahu tane, te mau piripou, te mau ahu vahine e te tahi atu mau tauihaa. Te itera ïa outou e, na te reira e faaohie i te auriraa ahu (no te mea e pae matou tamarii tamaroa i roto i te utuafare), no te hoê ihoa râ vahine e oti‘a to ta’na faaohiparaa i to’na rima. Ua hitimahuta râ mama i to to‘u Papa parauraa’tu i te taata hoo e, e aufau ti‘a oia i teie matini, e ua na reira oia. Noa’tu e, e taote animala te toro‘a o to‘u papa e e moni ta’na, e mea ti‘a râ ia raua ia tarani no te moni o te tapu e o te mau raau o to‘u mama.

I ni‘a i te puromu hoiraa fare, ua inoino rii to‘u mama : « Nahea taua ia aufau i te reira ? E haere râ ihea no te tii i te moni ? Nahea tatou ia ora i teie nei ? » Inaha, te faaite mai nei to‘u Papa e, hoê matahiti to’na haaputuraa i teie moni no roto te reira i ta’na moni maa no te avatea. « I teie nei, ia auri oe », o ta’na ïa parau, « aita ïa oe e horo faahou e ta‘i i roto i to oe piha no te faaoromai i te mauiui o to oe na rima ». Aita roa oia i ite e ua ite ta’na tane i teie ohipa. Aita atoa vau i ite i teie faatusiaraa a to‘u papa e i teie tapa‘o no te here i to‘u mama area râ i teie taime ua ite au, parau ihora vau ia‘u iho e, « E taata mau teie ».

Ua taparu te peropheta Lehi i ta’na na tamaiti orurehau ma te parau atu e, « E tena na, a ti‘a mai na mai raro mai i te repo, e au na tamarii e, ei taata mau orua » (2 Nephi 1:21 ; haapapûraa tuuhia’tu). Na ni‘a i te matahiti, ua riro Lamana e o Lemuela ei na taata mau, i roto râ i to raua huru, e to raua paari i te pae varua, e au ïa raua mai te tamarii ra te huru. E mutamuta e e amuamu raua ia anihia raua ia rave i te hoê ohipa. Aita roa raua e farii i te hoê noa’tu ti‘a mana ia haapii ia raua. Aita raua i haafaufaa i te mau mea o te pae varua. E faatupu oioi roa raua i te peapea, e e mea au na raua ia pari ia vetahi ê.

Te ite nei tatou i teie mau huru i teie mahana. E faaohipa vetahi i te mau opuara teitei ei faaoaoaraa ia’na iho. Ua parauhia e, ua riro te mau faati‘a-noa-raa i « te huru o te haere‘a o te taata nei » ei mau peu mau, i mana‘o ai rave rahi feia e ua ti‘a i te mau metua ia faaea faaipoipo-ore noa te mau tamarii.1 Te tapearaa i te mau fafauraa e parauhia ïa e, e mea tairoiro [malin] mau area te faatusiaraa i te mea maitai no vetahi ê ra, e mea haavare ore ïa. No te tahi, ua riro te oraraa e te rave faaotiraa i te ohipa ei maitiraa. Teie te parau a te hoê tahu‘a manava o teie maimi i te tupuraa rahi o te mea o ta’na i parau e « te tere-ore-raa o te feia apî tane i mua » :

« E haere o Justin i te haapiiraa tuarua hoê e aore râ, e piti matahiti, i te haamau‘araa tauasini tara marite a to’na na metua, e ua fiu e ua hoi mai i te fare e puhapa’tura i roto i to’na piha, taua mau piha o ta’na i puhapa na hou oia a haere noa’i oia i te fare haapiiraa tuarua. I teie nei te rave ra oia i te ohipa 16 hora i te hepetoma afa taime i Kinko e afa taime i Starbucks.

« Ua taravana roa na metua. ‘Justin, e 26 to oe matahiti. Aita oe e haere faahou i te haapiiraa. Aita to oe e toro‘a. Aita to oe e hoa here. Eaha ta oe opuaraa ? Ahea oe e imi ai i te hoê oraraa mau ? »

« ‘Eaha te fifi ?’ O te uiraa ïa a Justin. ‘Aita â vau i haruhia’tura e te muto‘i. Aita â vau i ani ia orua i te moni. A mamu noa na ?’ »2

Teihea’tura ïa te hinaaro tuutuu ore i tera vairaa ?

Eita tatou o te mau nei i te autahu‘araa o te Atua e ora e aita e arata‘iraa. E ohipa ana‘e ta tatou (a hi‘o Moroni 9:6). E mea ti‘a ia tatou ia ti‘a mai mai te repo mai o te faaherehereraa ia tatou iho e a riro atu ai ei taata ! E mea maitai no te hoê tamaroa ia riro ei tane – puai e te ite ; e mau tane o te nehenehe e patu e e hamani i te mau mea ; e mau tane e nehenehe e haamaitai atu â i te ao nei. E mea maitai no tatou te feia paari a‘e ia imi i te haapa‘o no te riroraa ei mau tane tei î i te paari i roto i to tatou oraraa, ei hi‘oraa maitai no te feia o te hi‘o mai ia tatou.

I roto i te hoê faito rahi a‘e, e tatarahia te parau otane i roto i te auraa e te vahine. Ua horo‘a mai te Peresideniraa Matamua e te Pûpû no te Tino Ahuru Ma Piti ia tatou te mana‘o no te imi i teie mau parau :

« Ua haapa‘ohia te utuafare e te Atua. E tuhaa faufaa rahi roa te faaipoiporaa i rotopu i te tane e i te vahine i roto i Ta’na opuaraa mure ore. E mea tia roa ia fanauhia te mau tamarii i na metua o tei faaipoipohia e ia aupuruhia ratou e te hoê metua tane e te hoê metua vahine o te faatura ma te tuutuu ore i te mau fafauraa no te faaipoiporaa… Mai te au i te opuaraa a te Atua, e faatere te mau metua tane i to ratou utuafare na roto i te here e te parau-ti‘a e tei ia ratou te hopoi‘a no te haapa‘oraa i te mau mea tumu o te oraraa e no te parururaa hoi i to ratou ra utuafare ».3

Na roto i te mau matahiti e rave rahi, ua tere haere noa na vau e farerei i te mau melo o te Ekalesia i te mau fenua e rave rahi, e noa’tu te mau taa-ê-raa o te mau huru e te mau ihotumu, ua faahoruhoruhia vau i te faaroo e te paari o to tatou mau vahine, oia’toa te tahi o ratou e mea apî roa ïa. Rave rahi o ratou o tei î i te faaroo e te maitai. Ua ite papû i te mau papa‘iraa mo‘a. E parau ohie e e ti‘aturi ratou. E ui au ia‘u iho, te vaira anei ta tatou mau tane no te tauturu i teie mau vahine ? Te faaineine ra anei ta tatou mau feia apî paari tamaroa o te faaineine nei ia riro ei mau hoa ti‘amâ ia nehenehe teie mau vahine ia hi‘o ti‘a i ni‘a ia ratou e ia faatura ?

Ua horo‘a te peresideni Gordon B. Hinckley i te hoê a‘oraa taa ê i roto i te hoê putuputuraa mai teie te huru o te ava‘e Eperera 1998, i te feia apî tamaroa e :

« E ati rahi to te tamahine o te faaipoipo atu ia outou. Na [oe] e faaoti i te toe‘a o to’na oraraa…

« A haa ia roaa te ite. A faaitoito i te haere i te haapiiraa. E aufau rahi te ao nei ia outou no te mau parau tu ite e roaa ia outou. Aita roa o Paulo i au‘au i ta’na mau parau a papa‘i ai oia ia Timoteo, ‘O te taata hoi aore i hamani maitai i to’na ihora, e rahi atu â i to’na ihora utuafare, ua faarue ïa oia i te parau, e e rahi atu ïa to’na ino i to te taata mau ore ra’ (1 Timoteo 5:8) ».4

E mea faufaa te parau-ti‘a no te riroraa ei taata. Te auraa o te parau e parau-ti‘a, o te riroraa ïa ei taata o te parau nei i te parau mau, oia’toa te fariiraa i te hopoi‘a e te faaturaraa i te mau fafauraa. Te peresideni N. Eldon Tanner, e tauturu ïa i roto i te Peresideniraa Matamua i te reira tau tei riro na ei hi‘o rahi no te parau-ti‘a, o tei parau no te hoê taata tei haere mai e ani i te tauturu :

« Ua haere mai te hoê taure‘are‘a ia‘u aita i maoro a‘e nei e parau maira, ‘Ua faaoti au e te hoê taata apî e e aufau vau i te hoê tuhaa moni i te matahiti hoê. Ua taerehia vau i ta‘u mau aufauraa, e aita vau e nehenehe e aufau, no te mea ia na reira vau, e ere ïa vau i to‘u fare. Nahea ïa vau ?’

« Hi‘o ti‘a’tura vau ia’na e parau atura, ‘A tape‘a i ta oe fafauraa.’

« ‘Noa’tu e e riro to‘u fare ?’

« Pahono atura vau, ‘Aita vau e parau ra no to oe fare. Te parau nei au no ta oe faaotiraa ; e te mana‘o nei au e, e hinaaro roa ta oe vahine i te hoê tane o te tape‘a i ta’na parau, e e aufau i ta’na mau tarahu… e ia vaiiho tarahu i te hoê fare oi noho i roto i te hoê fare e te hoê tane aita i haapa‘o i ta’na mau fafauraa e i ta’na mau tapu’ ».5

E hape atoa na te mau taata maitata‘i. E faaruru te hoê taata parau-ti‘a i ta’ na mau hape, e o te hoê ïa hi‘oraa o ta tatou e nehenehe e faatura. I te tahi mau taime e tamata te mau tane area râ, e hape. Eita te taatoaraa o te mau opuaraa ti‘amâ e tupu noa’tu te mau tautooraa parau-ti‘a. Eita te autaneraa e faito tamauhia e te mau hotu o ta’na ohipa area râ, na te mau ohipa ihoa ra – e te taata o tei aro.6

Noa’tu e rave oia i te tahi mau faatusiaraa e e haapae oia ia’na iho i te tahi mau fana‘oraa i roto i ta’na tutavaraa no te faatura i ta’na mau fafauraa, e arata‘i te tane mau i te hoê oraraa utu‘a maitai. Ia horo‘a rahi oia e farii rahi ïa oia, e e ora oia i te oraraa oaoa i roto i te haamanaraa a to’na Metua i te Ao ra. Te oraraa o te hoê taata mau o te hoê ïa oraraa maitai.

Te mea faufaa roa râ, ia farii tatou i te a‘o no te riroraa ei taata mau, e mea ti‘a ia feruri tatou ia Iesu Mesia. I to Pilato arata‘iraa ia Iesu i mua i te mau taata ma te hei raau taratara i te heiraa, ua parau oia e, « A hi‘o mai na i taua taata nei ! » (hi‘o Ioane 19:4-5) Aita paha Pilato i papû maitai i te auraa o ta’na iho mau parau area râ, ua ti‘a maira te Fatu i mua i te naho‘a rahi e, mai ta’na e ti‘a ra i teie mahana, te mana‘o teitei o te ti‘araa tane – Inaha te taata nei !

Ua ani te Fatu i Ta’na mau pĭpĭ eaha to ratou huru e au ai, e pahono atura Oia e, « Amene, e parau atu vau ia outou, mai To‘u nei ïa » (3 Nephi 27:27 ; a hi‘o atoa 3 Nephi 18:24). O ta matou ïa uiraa hopea. Eaha Ta’na i rave o ta tatou e nehenehe e pee ei mau tane ?

Ua pato‘i Iesu i te faahemara. I to’na faarururaa i te faahema rahi iho, « e ore Iesu [e auraro] i te faahema » (Mosia 15:5). Ua pahono Oia na roto i te papa‘iraa mo‘a : « E ore te taata e ora i te maa ana‘e ra, i te mau mea atoa râ i haapa‘ohia e te Atua » (Mataio 4:4). Ua riro te mau faaueraa e te mau titauraa o te evanelia ei paruru no tatou, e mai te Faaora, e nehenehe tatou e farii i te puai mai roto mai i te mau papa‘iraa mo‘a no te pato‘i i te faahemaraa.

E mea haapa‘o te Faaora. Ua faaru‘e taatoa Oia i te « taata tino nei » (Mosia 3:19) e ua tuu i To’na hinaaro i te hinaaro o te Metua (a hi‘o Mosia 15:7). Ua bapetizohia Oia no te faaite « i te mau tamarii a te taata nei e, te faahaehaa ihora oia ia’na iho i ta te pae tino i mua i te Metua ra, i te faaiteraa’tu i te Metua e, e auraro oia ia’na ra i te haapa‘oraa i ta’na ra mau faaue » (2 Nephi 31:7).

Ia Iesu « o tei hamani maitai haere ra » (Te Ohipa 10:38). Ua faaohipa Oia i te mau mana hanahana o te autahu‘araa mo‘a no te haamaitai i te feia i roto i te hepohepo, « i te raveraa i te mau semeio rarahi ; oia hoi, i te faaoraraa i te taata ma‘i, e te faati‘a-faahou-raa i te taata pohe, e haere te pirioi ia’na, e ora te matapo, e faaroo te turi, e e ora hoi te mau huru ma‘i atoa ia’na ra » (Mosia 3:5). Ua parau Iesu i Ta’na mau Aposetolo e : « E o te hinaaro ia hau oia ra, ei tavini ïa no outou atoa na e tia’i. Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to’na, ei tavini râ, e ia horo‘a i to’na ora ei hoo no te taata e rave rahi » (Mareko 10:44-45). Ei mau tavini Na’na ra, e nehenehe tatou e riro ei mea rahi a‘e i roto i To’na basileia na roto i te aroha e te taviniraa.

Aita te Faaora i feaa e e pato‘i afaro atu Oia i te ino e te hape. « Haere atura Iesu i roto i te hiero o te Atua, tiahi atura i rapae au i te feia i hoo atu e tei hoo mai i roto i te hiero ra… e parau atura ia ratou, Ua oti hoi i te papa‘ihia e, E parauhia to‘u fare e fare pureraa, faarirohia iho nei râ e outou ei ana no te eiâ haru » (Mataio 21:12-13). Ua pii Oia i te taatoaraa ia tatarahapa (a hi‘o Mataio 4:17) e ua faaore i te hara (a hi‘o Ioane 8:11; Alama 5:33). Ia ti‘a maite tatou ma te paari no te paruru i te mau mea mo‘a e no te faateitei i te reo faaara.

Ua horo‘a Oia i To’na ora no te faaora i te taata nei. Oia mau, e farii tatou i te hopoi‘a no te haapa‘o i te feia Ta’na i titau mai ia tatou ia haapa‘o.

E te mau taea‘e, ia riro tatou ei mau taata mau, mai Ia’na te huru. I te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te Mau Nota

  1. A hi‘o, ei hoho‘a, James E. Faust, « Challenges Facing the Family », Haapiipiiraa na te Feia Faatere no te Ao Nei, 10 no tenuare 2004, 1-2 ; Eduardo Porter e Michelle O’Donnell, « Middle-Aged, No Degree, No Wife », New York Times, haapararehia i roto i The Atlanta Journal-Constitution, 6 no atete 2006, api A7 ; Peg Tyre, « The Trouble with Boys », Newsweek, 30 no tenuare 2006, 44-51.

  2. Leonard Sax, « Project Aims to Study Young Men Stuck in Neutral », The Washington Post, mai tei haapararehia i roto i te Deseret Morning News, 3 no eperera 2006, api A13. « Ia au i te Piha Ohipa Tapa‘oraa i‘oa i te fenua [Marite], e toru i ni‘a i te hanere o te feia apî mai te matahiti 22 tae atu i te 34 te noho noa ra i te fare i pihai iho i te metua – ua hau roa’tu i te 100 i na 20 matahiti i ma‘iri a‘e nei ».

  3. « Te Utuafare: E Poro‘i i to te Ao Nei », Liahona, Atopa 2007, 49 ; Ensign, Novema 1995, 102.

  4. « Living Worthy of the Girl You Will Someday Marry », Ensign, Me 1998, 49-50.

  5. I roto i te Conference Report, Atopa 1966, 99 ; e aore ra Improvement Era, Titema 1966, 1137.

  6. I te matahiti 1830, i muri mai i to te Feia Mo‘a faruera i Kirtland, ua pii te Fatu i te hoê taata o Oliver Granger to’na i‘oa ia hoi faahou e ia faaafaro i te mau ohipa a te Peresideniraa Matamua. I roto i te hoê heheuraa i te Peropheta ia Iosepha Semita, parau maira te Fatu e : « No reira a vaiiho ia Oliver Granger ia titau itoito noa no te faaoraraa mai i te Peresidenira Matamua no ta‘u Ekalesia, te na reira mai nei te Fatu ; e ia topa’tu oia e ti‘a faahou mai ïa oia i ni‘a, e riro ta’na tusia ei mea mo‘a a‘e ia’na i ta’na apî ra, te na reira mai nei te Fatu. No reira eiaha te hoê taata ia vahavaha i ta‘u tavini ra o Oliver Granger, a tuu atu râ ia vai noa te mau haamaitairaa a ta‘u mau taata i ni‘a ia’na e a muri e a muri noa’tu » (PH&PF 117:13, 15 ; mau haapapûraa tuuhia’tu) .