2006
Ia vai parau mau noa i to tatou ti‘aturiraa i te Autahu‘araa
Novema 2006


Ia vai parau mau noa i to tatou ti‘aturiraa i te Autahu‘araa

E mea na roto i te raveraa – eiaha noa i te moemoea raa e haamaitaihia’i te oraraa, e e arata‘ihia’i o vetahi ê, e e faaorahia’i te varua.

I te tahi tau hepetoma i ma‘iri a‘e nei, i roto i te hoê pureraa haapaeraa maa e te iritiraa mana‘o no ta matou paroita, ua hi‘opo‘a noa vau i te hoê tamaiti iti na’ina’i te imi noa ra i te rave‘a ia faaitoito ia’na no te faaite i to’na iteraa papû. E toru e aore ra, e maha paha taime to’na tamataraa e i muri iho, ua parahi i raro. Te faahopearaa, na’na te taime. Ua faaetaeta oia i to’na na tapono, haere mai nei na roto i te aroa ma te itoito e tae roa’tu i ni‘a, ta‘uma’tura no te haere i mua i te torono, tuu atura i to’na na rima i ni‘a i te torono, hi‘o a‘era i ni‘a i te amuiraa, ataata ihora – pou faahou atura i raro, na roto atura i te aroa te haere e tae roa’tu i piha’i iho i to’na mama e te papa. Ua hi‘o vau ia outou i teie pô i roto i teie Pû Amuiraa rahi e ua feruri au i te mau taata e faaroo nei, e no reira, te huru taa nei au i te ohipa ta taua tamaiti iti na’ina’i ra i rave.

E to‘u mau taea‘e, te hanahana nei au no te haamaitairaa ia paraparau atu ia outou i teie aru‘i. Ua feruri au i te mea ta‘u e ti‘a ia parau atu ia outou. Ua puta mai i roto i to‘u upoo te hoê irava au roa, tei roto i te Koheleta : « O te Atua te măta‘u atu, e haapa‘o hoi i ta’na parau : o ta te taata atoa ïa [ohipa] e ati noa a‘e » (Koheleta 12:13). E mea au roa na‘u e e mea faatura roa na‘u tera parau hanahana e ohipa.

Ua parau te Tenerara tuiroo ra o Robert E. Lee no te Tama‘i Tivira o te Fenua Marite e, « Ua riro te parau ohipa ei parau faahiahia‘e i roto i to tatou reo… Aita’tu ai. Eiaha roa outou e ti‘aturi i te rave i raro mai » (i roto i te, Familiar Quotations, na John Bartlett [1968], 620).

E ohipa ana‘e ta tatou tata’itahi taatihia i ni‘a i te autahu‘araa mo‘a o ta tatou e mau nei. Noa’tu e te mau nei tatou i te Autahu‘araa a Aarona e aore râ, a Melehizedaka, ua titau-rahi-hia mai ia tatou. Ua faaite mai te Fatu i ta tatou hopoi‘a i To’na titau ‘u‘anaraa mai na roto i te heheuraa e: « No reira, i teie nei a tuu atu i te mau taata atoa ia haapii mai i ta’na iho ohipa, e ia rave hoi i te ohipa i roto i te toro‘a tei faataahia no’na ra, ma te itoito atoa » (PH&PF 107:99).

Te ti‘aturi nei au ma to‘u aau e to‘u varua atoa e faahanahana te feia apî tamaroa tata’itahi o tei farii i te autahu‘araa i taua autahu‘araa ra, e ia vai parau ti‘a noa i te ti‘aturiraa i faautahia mai i te taime a horo‘ahia mai ai te reira.

Pae ahuru matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua faaroo vau ia William J. Critchlow tamaiti, e peresideni no te tĭtĭ no South Ogden e i muri mai ei Tauturu no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti, i te a‘oraa i te mau taea‘e no te tuhaa pureraa autahu‘araa o te amuiraa rahi, e i te faati‘a-faahou-raa i te hoê aamu no ni‘a i te ti‘aturi, te faatura e te ohipa. Te hinaaro nei au e faaite atu i teie aamu ia outou. Ua au to’na haapiiraa no tatou i teie mahana, mai tei tera ra tau.

« Te ti‘a noa ra teie [taure‘are‘a] o Rupert i te hiti puromu e mata‘ita‘i noa’i i te mau taata o ta’na i ite pinepine noa na ia haere vitiviti iho. I te hoê taime ua ite atura oia i te hoê hoa. ‘Te haere paatoa nei outou ma te vitiviti i hea ?’ o ta’na ïa uiraa.

« Faaea ihora teie hoa maa taime iti. ‘Aita oe i faaro ?’ o ta’na ïa parau.

« ‘Aita vau i faaroo hoê noa a‘e parau’, pahono atura Rupert.

« Parau faahou mai nei to’na hoa e, ‘Teie, ua mo‘e te temaradino a te Arii. I nanahi ra ua haere oia i te hoê faaipoiporaa no te feia ti‘araa hanahana, e ua oomo oia i teie temaradino ma te tamau i ni‘a i te hoê fifi piru o ta’na i oomo i ni‘a i to’na arapo‘a. Mai te mea ra ua topa teie temaradino na ni‘a’tu i te fifi. E te maimihia nei te reira, no te mea ua pûpû te Arii i te hoê haamauruururaa na te taata e itehia ia’na te reira. No reira, haere mai, haavitiviti ana‘e’.

« ‘Aita vau e nehenehe e haere ma te parau faati‘a-ore a to‘u Mama ruau’, o te pahono ïa a Rupert.

« ‘Eita ïa vau e tia‘i. Te hinaaro nei au e imi i te temaradino,’ o te parau ïa a to’na hoa.

« Tapapa’tura Rupert i te fare i te oti‘a o te mau uru raau e ani i te parau faati‘a a to’na mama ruau. ‘Mai te mea e iteahia ia‘u te reira, e nehenehe ïa matou e faaru‘e i teie fare iti e to’na haumi e e hoo mai i te hoê tapu fenua i te pae mou‘a’, o ta’na ïa taparu i to’na Mama ruau.

« Area râ, ua ta‘iriiri mai to’na mama ruau i to’na upoo. ‘E te mau mamoe ïa ?’ ta’na ïa uiraa. ‘Te faaoroma‘i noa maira i roto i te aua, ma te tia‘i ia afa‘ihia ratou i roto i te aua matie e eiaha ia mo‘e i te faainu ia ratou i te pape ia hiti mai te mahana i ni‘a i te ra‘i’.

« Ma te oto, arata‘i atura Rupert i te mau mamoe i roto i te aua matie, i te hora ahuru ma piti, arata‘i atura ia ratou i te hoê pape tahe i roto i te uru raau. Parahi ihora i ni‘a i te hoê ofa‘i rahi. ‘Ahiri e ua horo‘ahia ia‘u te hoê taime no te haere e maimi i te temaradino a te Arii’, ta’na ïa feruriraa. Hi‘o ti‘a’tura oia i raro i ni‘a i te one i roto i te pape, inaha, ma te maere. Eaha râ tera ? Eita paha ! Pou atura i roto i te pape, rave mai nei i te hoê mea matie, i ni‘a i te hoê vaehaa fifi auro. Piihua’tura oia ‘Te temaradino a te Arii ! E mea papû e ua topa mai ni‘a’tu i te fifi arapo‘a o te Arii, i to’na hororaa na ni‘a i ta’na puaahorofenua, na ni‘a i te e‘a turu e na te hutiraa pape i hopoi mai i ô nei’.

« Ma te anaana i roto i to’na mata, horo atura Rupert i te fare o to’na mama ru‘au no te faaite ia’na i te mea o ta’na i ite. ‘Ia haamaitaihia oe, e ta‘u tamaiti’, o ta’na ïa parau, ‘area râ, ahiri aita oe i haapa‘o i ta oe ohipa, eita ïa te reira e iteahia ia oe oia te faaamuraa i te mamoe’. E ua taa ia Rupert e, e parau mau te reira ». (I roto i te Conference Report, Atopa 1955, 86 ; ua tauihia te mau paratarafa, te reta rahi e te tomaraa.)

Te haapiiraa mai roto mai i teie aamu e itehia ïa te reira i roto i te hoê irava: « A rave i ta oe ohipa; e mea maitai a‘e ïa. A vaiiho e na te Fatu e rave i te toe ! » (Henry Wadsworth Longfellow, « The Legend Beautiful », i roto i The Complete Poetical Works of Longfellow [1893], 258).

Ia outou na o tei riro na ei mau peresideni no ta outou mau pŭpŭ, te hinaaro nei au e horo‘a’tu i te hoê mana‘o tauturu eita ta outou ohipa e hope ia haamauruuruhia ana‘e outou. Taua autaatiraa ra i te mau melo o ta outou pŭpŭ, ta outou ohipa e o ratou, e vai tamau noa ïa i roto i to outou oraraa.

I te taime e haapii to‘u toro‘a i roto i te Autahu‘araa a Aarona, ua piihia vau ei peresideni no te pŭpŭ. Na roto i te tauturu u‘ana a te hoê ti‘a haamaramarama no te pŭpŭ itoito e te faaûruhia, ua ohipa vau na roto i te haehaa no te haapapû e te haere tamau mai nei ta matou feia apî i te mau pureraa atoa. E piti râ o ratou, e mea huru ohipa rahi area râ, na roto i te tamau-maite-raa e te here ua haamata i te haere mai i te mau pureraa e ia amui i roto i te mau ohiparaa a te pŭpŭ. Area râ, i te hoê taime, ua faaru‘e mai raua i te paroita no te haere i te haapiiraa e no te rave i te ohipa, ua paruparu faahou raua.

I te mau mahahiti i muri mai, ua ite faahou vau i teie na taea‘e e piti i roto i te tahi mau ohiparaa rau, oia’toa te mau faaipoiporaa e te mau hunaraa ma‘i. Ia ite ana‘e au ia raua, e tuu vau i to‘u rima i ni‘a i to raua tapono ma te faahaamana‘o ia raua, « O vau noa â to orua peresideni pŭpŭ, e eita vau e vaiiho ia orua. Ua here au ia orua, e te hinaaro nei au ia oaoa orua i te mau haamaitairaa e tae mai na roto i te ohiparaa i roto i te Ekalesia ». Ua ite raua e ua here au ia raua e eita roa vau e faaru‘e ia raua.

O tatou o te mau nei i te Autahu‘araa a Melehidezeka, to tatou fana‘oraa no te faahanahanaraa i to tatou mau piiraa te vai noa nei ïa. E mau tia‘i mamoe tatou o te tia‘i ia Iseraela. E hi‘o ti‘a mai te mau mamoe, ua ineine i te faaamuhia i te faraoa o te oraraa.

Rave rahi mau matahiti i mairi, i te hoê pô Halloween, ua ti‘a ia‘u ia tauturu i te hoê taata tei ore e taa-faahou i to’na e‘a e ua hinaaro i te hoê rima tauturu no te faaho‘i ia’na. Te faahoro ra vau i te pereoo no te hoê taite ohipa e te hoi ra i te fare, e ua taere-rii-hia vau. Ua mau vau i reira no te oro‘a Halloween, e ua vaiiho vau i ta‘u vahine ia haapa‘o i te mau ratere. Te tere ra vau na mua i te fare ma‘i o St. Mark i Roto Miti, haamana‘o ihora vau e te tarava ra o Max te hoê o to‘u hoa ohipa o ta‘u i mataro maitai, i te fare ma‘i. I to maua matauraa tau matahiti i mairi a‘e nei, ite ihora maua e, ua paari mai maua i roto i te hoê iho a paroita, noa’tu râ e ere hoê a tau. I te taime a fanauhia’i au, ua taui Max e to’na na metua i te paroita.

I taua pô Halloween ra, tape‘a’tura vau i roto i te vahi tapearaa pereoo e haere atura i roto i te fare ma‘i. Ia tae au i te vahi haamaramaramaraa no te ani i to’na numera piha, ua faaitehia maira ia‘u e aita o Max i tapa‘o ia’na i raro a‘e i te ekalesia Momoni, i te tahi atu râ ekalesia.

Ua tomo vau i roto i te piha o Max e aroha’tura vau ia’na. Parau atura vau e ua faaieie roa vau ia’na no to’na riroraa ei hoa no‘u e te hinaaro nei au i te aupuru ia’na. Ua paraparau vau ia’na no to’na toro‘a rave ohipa i te fare moni, e ei taata faatere pŭpŭ upa. I reira to‘u iteraa e, ua haamauiuihia oia na roto i te parau e aore râ, i te tahi mau parau e no reira oia i haere ê ai i te tahi atu pureraa. Parau atura vau ia’na, « Max, te mau nei oe i te Autahu‘araa a Melehizedeka. Te hinaaro nei au i te horo‘a’tu i te hoê haamaitairaa no oe ». Ua farii oia i te reira, e ua na reira vau. E faaite maira oia ia‘u oia’toa to’na hoa faaipoipo o Bernice, ua ma‘i-atoa-hia oia, e tei roto oia i te piha tapiri noa mai i to’na. Na roto i ta‘u aniraa, ua apiti mai o Max ia‘u no te horo‘a i te hoê haamaitairaa no’na. Ua ani mai oia ia‘u ia tauturu ia’na. Ua tauturu vau ia’na. Ua faatahinu oia i ta’na vahine. Ua tahe te roimata e ua toro haaati i te rima, a haamau ai au i te faatahinuraa e o Max, to’na rima i ni‘a i te upoo o ta’na vahine e to‘u atoa, ma te faariro i taua pô Halloween ra ei haamana‘oraa.

A faaru‘e atu ai au i te fare ma‘i i taua pô ra, ua tape‘a’tu vau i te vahi haamaramaramaraa e parau atura i te tuati i reira e, na roto i te parau faati‘a a Max e a ta’na vahine, ia tauihia to raua tapa‘oraa, ia iteahia to raua ti‘araa melo i roto i Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea nei. Ua tia’i au ia oti roa te tauiraa i reira to‘u haereraa.

Tei te tahi pae mai i te paruru to‘u na hoa o Max e o Bernice, area râ, i na matahiti hopea o to raua oraraa, ua riro raua ei na melo itoito e te oaoa e ua farii i te mau haamaitairaa e te mau iteraa papû no te Evanelia e ua hoi mai i te pureraa.

E te mau taea‘e, ta outou ohipa o te faatororaa’tu ïa i te rima i te feia tei roto i te hepohepo e o te hinaaro maira i ta tattou tauturu, noa’tu eaha te tumu E nehenehe tatou e upooti‘a i ta tatou tamataraa. E mau taata haapa‘o faufaa tatou na te Fatu, no reira e ti‘araa to tatou ia farii i te tauturu a te Fatu. Area râ, e mea ti‘a ia tatou ia tamata. Mai roto mai i te teataraa taata ora Shenandoah, teie te mau reni parau e faaûru mai nei: « Mai te mea eita tatou e tamata, eiaha ïa tatou e rave; e mai te mea aita tatou e rave, no te aha ïa tatou i haere mai ai i ô nei ? »

Ta tatou hopoi‘a o te arata‘iraa ïa i to tatou oraraa ia piihia tatou no te reira no te horo‘a i te hoê haamaitairaa a te autahu‘araa e aore râ, no te tauturu noa’tu eaha te tumu, ia vai mâ noa râ tatou. Ua parauhia tatou eita tatou e mahemo i te hopea o to tatou faaûruraa. E mea ti‘a i to tatou faaûruraa ia vai ti‘a noa e ia itoito noa.

E mea mâ anei to outou mau rima ? E mea mâ anei to outou aau ? Ia hi‘o ti‘a ana‘e i muri i te tau na roto i te mau api o te aamu, te ite nei atou i te hoê haapiiraa no ni‘a i te vai mâraa na roto mai i te mau parau a te Arii Dariu e pohe ra. Na roto i te hoê peu, ua itehia Dariu ei arii no Aiphiti. Ua nominohia to’na enemi o Alexander Rahi, ei tamaiti mau na Amona. Ua riro atoa na oia e Pharao. I to Alexander iteraa e te pohe nei o Dariu, ua tuu oia i to’na rima i ni‘a i te upoo o Dariu no te faaora ia’na e ma te parau e, a ti‘a mai e a rave faahou i to’na puai, ma te parau e, « Te horeo nei au ia oe, e Dariu, na roto i te mau atua atoa vau i rave ai i teie mau mea ma te haavare ore ».

Pahono mai nei Dariu ma te haehaa, « E Alexander ta‘u tamaiti… ia mana‘o oe e nehenehe anei oe e fatata atu i te ra‘i i teie na rima to oe ? » (Iritihia mai roto mai i te parau a Hugh Nibley, Abraham in Egypt [1981] 192.)

E tae mai te piiraa o te ohipa ma te maniania ore a mau ai tatou i te autahu‘araa e a pahono ai tatou i te mau piiraa e fariihia e tatou. Ua parau te peresideni George Albert Smith, teie taata faatere maitai e te va‘uraa o te peresideni o te Ekalesia e, « Ta outou ohipa matamua roa o te haapiiraa ía i te mea o ta te Fatu e hinaaro e i muri iho na roto i te mana e te puai o To’na Autahu‘araa Mo‘a a rave i to outou piiraa i pihai iho i to outou mau taata tupu ia ite e ia oaoa mai ratou i te pee ia outou » (in Conference Report, Eperera 1942, 14).

E nahea te hoê taata ia rave i to ‘na piiraa ? Mea ohie roa, na roto ïa i te raveraa i te ohipa o te reira piiraa.

E te mau taea‘e, e mea na roto i te raveraa – eiaha noa i te moemoearaa e haamaitaihia’i te oraraa, e e arata‘ihia’i o vetahi ê, e e faaorahia’i te varua. « Ei feia rave hoi outou i te parau nei, eaha ei feia faaroo noa, i te haavare-noa-raa ia outou iho », o te parau ïa a Iakobo (Iakobo 1:22).

Tatou paatoa o tei amui mai i ô nei i teie pô i roto i teie amuiraa na te autahu‘araa, ia faaapi paatoa tatou i te rohiraa no te farii i te arata‘iraa a te Fatu i roto i to tatou oraraa. Rave rahi i rapae a‘e ra o te taparu nei e o te pure nei no te tauturu. E te vai nei o tei paruparu, vetahi e haamarirau nei i te hoi mai area râ, aita i ite nahea ia haamata.

Ua ti‘aturi tamau noa na vau i te parau mau o teie mau parau, « E haere tamau te mau haamaitairaa nehenehe a te Atua na roto i te rima o te tavini ia’na i raro nei » (Whitney Montgomery, « Revelation », in Best-Loved Poems of the LDS People, ed. Jack M. Lyon and others [1996], 283). Ei rima ineine to tatou e ti‘a ai, ei rima mâ, e ei aau hinaaro, ia ti‘a ia tatou ia tauturu i te horo‘araa i te mea o ta to tatou Metua i te Ao ra e hinaaro i te horo‘a ia vetahi ê na roto atu Ia’na.

E opani au na roto i teie hi‘oraa o to‘u iho oraraa. Te vaira hoê o to‘u mau hoa au-roa-hia e au o tei mana‘o e ua roaa ia’na te mau ite rahi o te oraraa. E inaha ua tarava oia i roto i te fare ma‘i e te hoê ma‘i rahi. Aita vau i ite e, tei te fare ma‘i oia.

Ua haere maua o te tuahine Monson i taua fare ma‘i ra no te hahaere i te tahi atu taata o tei ma‘ihia. A faaru‘e atu ai maua i te fare ma‘i e a tomo atu ai i roto i to maua pereoo, ua faaûruhia vau ia hoi e ia ani e tei reira mau anei to‘u hoa o Hyrum. E ua ui atu vau i te tuati i te vahi haamaramaramaraa, e ua pahono mai e oia mau, tei reira iho a oia i te mauraa.

Haere atura maua i to’na piha e patoto atura i te opani e iriti atura. Aita roa maua i ineine i te mea o ta maua i ite atu. Tei te mau vahi atoa te mau pupa tiare e te mau opupu. E ua piahia i ni‘a i te mau papa‘i e « Ia Oaoa i to Oe Mahana Fanauraa e papa iti ». E te parahi ra o Hyrum i ni‘a i to’na ro‘i, ma te haaatihia i to’na mau fetii. I to’na iteraa mai ia maua, « E te taea‘e Monson e, e mea nahea to oe iteraa e e mahana fanauraa teie no‘u ? » Ataata’tura vau ma te pahono ore.

Te feia i roto i taua piha ra o tei mau i te Autahu‘araa a Melehidezeka, ua haaati ia’na to ratou metua tane e to‘u hoi hoa, e ua horo‘ahia te hoê haamaitairaa a te autahu‘araa.

I muri mai i te mau ta‘iraa, ua roaa te ataataraa no te oaoa, e ua tapii matou ma te here, pi‘o atura vau i ni‘a ia Hyrum e parau atura ma te mâru ia’na, « A haamana‘o i te mau parau a te Fatu, na te reira e paturu ia oe. Teie ta’na fafauraa, ‘Eita vau e vaiiho otare noa ia outou, e hoi mai â vau ia outou nei’ (Ioane 14:18) ».

E tere noa te tau. E apee noa’toa te ohipa i te reira tereraa to te tau. Eita te ohipa e morohi eita atoa e mou. E tae mai e e mo‘e ê te mau mârŏraa area te aroraa no te aufauraa a te varua taata eita ia e faaea. Mai te hoê piiraa ateate e tae mai teie parau a te Fatu ia outou e ia‘u atoa nei, e i te feia o te mau nei i te autahu‘araa i te mau vahi atoa. Te parau faahou atu nei au ia outou i teie parau: « No reira, i teie nei a tuu atu i te mau taata atoa ia haapii mai i ta’na iho ohipa, e ia rave hoi i te ohipa i roto i te toro‘a tei faataahia no’na ra, ma te itoito atoa » (PH&PF 107:99).

E te mau taea‘e, a haapii na i ta tatou mau ohipa. Ia vai mâ noa tatou no te raveraa i taua mau ohipa ra, e, a rave ai tatou i te reira, a pee i te taahiraa avae o te Fatu. Ia tae mai Ta’na piiraa no te ohipa, e pahono atu ïa Oia e, « E te Metua, ia haapa‘ohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e a muri noa’tu » (Mose 4:2). Ia na reira atoa ana‘e tatou, te pure nei au ma te haehaa, i tei i‘oa o te Iesu Mesia te Fatu, amene.