2007
Hope noa’tu to tatou itoito atoa
Novema 2007


Hope noa’tu to tatou itoito atoa

Ei mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, ua ma‘itihia tatou eiaha noa no te riroraa ei mau tane e ei mau vahine riirii noa.

Hōho’a

Ua faaroo vau e aita a‘e nei e taata i pohe i te horo‘araa i te hoê a‘oraa i roto i te hoê Amuiraa Rahi. Mai te mea e tupu te reira i teie mahana ra, te tatarahapa’tu nei ia vau.

A tavini ai au na roto i te titauraa ia tavini i roto i te nu‘u fa‘ehau i Ra-Parata, ua tai‘o vau i te hoê buka, aita râ te i‘oa o te fatu o teie buka i mau mai ia‘u e teie ta’na i papa‘i: « Aita vau i ma‘iti ia riro ei taata riirii noa ; e tura râ to‘u ia riro ei taata ê atu i te riirii noa, mai te mea e ti‘a ia‘u ».

Te auraa no te riroraa ei taata ê atu i te riirii noa oia ïa, te riroraa ia ei mea manuïa, ei mea hoê roa e ei mea tuiro‘o.

Ua vai noa te papa‘iraa o teie nei pereoda i roto i to‘u feruriraa e i to‘u aau. Teie râ to‘u mau mana‘o, ei mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia, ua ma‘itihia tatou eiaha noa no te riroraa ei mau tane e ei mau vahine riirii noa. Te na ô ra te mau parau hopea o te pereoda e, « mai te mea e ti‘a ia‘u », e ua faatupu te reira ia‘u ia feruri e eita e rava‘i noa te bapetizoraa e te haamauraa area râ, ia rave faaoti e ia faahanahana i te fafauraa o ta tatou i rave e te Fatu i taua mahana e au ia haamana‘ohia.

Teie ta Lehi i haapii i ta’na tamaiti ia Iakobo: « No reira, e mea ti‘amâ te mau taata i te pae tino nei ; e ua horo‘ahia mai te mau mea atoa ia ratou e maitai ai te taata. E e mea ti‘a ia ratou ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i te tîtîraa e te mana o te diabolo ; no te mea te titau nei oia ia roohia te taata atoa i te ati mai ia’na ihora » (2 Nephi 2:27).

Ma te feaa-ore, te imi nei tatou i te ti‘amâ e te ora mure ore. Te ruru nei tatou i te mana‘o i te pohe e i te rave tîtîraa a te diabolo.

Ua haapii Nephi ia tatou ma te maramarama i te mea e ti‘a ia tatou ia rave. Teie ta’na i parau: « Ua ite hoi tatou e, no roto i te aroha e ora’i tatou, hope noa’tu to tatou itoito atoa » (2 Nephi 25:23).

Te ti‘aturi nei au e, te mea matamua e ti‘a ia tatou ia tape‘a i roto i te feruriraa ia « hope noa’tu to tatou itoito atoa » o te tatarahaparaa ïa i ta tatou mau hara. Eita roa e roa‘a ia tatou te hanahana o tatou paari mai te mea e faaea noa tatou i roto i ta tatou mau hara.

Te haamana‘o noa nei â vau i te mahana o to‘u bapetizoraa i te va‘uraa o to‘u matahiti. Ua faatupuhia te reira i roto i te amaa no Liniers, te fare pureraa matamua o te Ekalesia i patuhia i Marite apatoa. I muri mai i to‘u bapetizoraa, e i to‘u ho‘iraa i te fare e to‘u utuafare, haamata ihora to‘u tuaana i te pere fato ia‘u mai ta’na i mataro noa na. Tu’o ihora vau, « eiaha e tape‘a ia‘u, eita e ti‘a ia‘u ia hara ! » Te tahi mau mahana i muri mai, haamana‘o ihora vau, eita roa e nehenehe e faaea hara ore noa e tae noa’tu i te hopea o to‘u oraraa.

E mea fifi ia amo i te mau mauiui e iri mai i ni‘a ia tatou area râ, te mamae mau o te oraraa o te mauiui ïa e tae mai i ni‘a ia tatou na roto i te mau hopea o ta tatou iho mau hape e mau hara.

Hoê noa rave‘a no te tatararaa ia tatou i rapae i teie mauiui. E mea na roto ïa i te tatarahaparaa mau. Ua haapii mai au e, mai te mea e pûpû vau i te Fatu i te hoê aau tatarahapa e te varua mărû, e te oto hoi e au no ta‘u ra mau hara, ma te faahaehaa ia‘u iho nei, e te tatarahapa no ta‘u mau hape, e na roto i Ta’na tusia taraehara i ti‘a’i Ia’na ia tamâ i taua mau hara ra e ia ore hoi e haamana‘o faahou â i te reira.

Ua papa‘i te hoê rohipehe no Ra-Parata o José Hernández i roto i ta’na buka faahiahia roa o Martin Fierro, e:

E mo‘e rave rahi a te taata mea

E itea faahouhia ia’na i muri mai

Area râ, e mea ti‘a ia‘u ia haapii ia outou

E e mea maitai ia haamana‘o outou e

Mai te mea e mo‘e te haamâ

Eita roa te reira e ite-faahouhia.

(La Vuelta de Martín Fierro, tuhaa 2 o Martín Fierro [1879], himene 32 ; bilingual ed., trans. C. E. Ward [1967], 493)

Mai te mea eita tatou e tamata i te oto e au no te mau hopea e roa‘a no roto mai i ta tatou mau hara e aore râ, i ta tatou mau ohipa parau-ti‘a-ore, eita roa e ti‘a ia tatou ia faaea i ni‘a i te e‘a o te feia tuiro‘o.

Te tahi atoa parau tumu faufaa ia haamana‘ohia a rave ai e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », o te imiraa e o te faarahiraa i te mau rave‘a o te ora-tamau-raa i te evanelia tei pûpûhia na tatou, e i te iteraa e ua horo‘a mai te Fatu i te mau mea’toa na tatou. O Oia te tumu no te mau mea maitata‘i o to tatou oraraa.

Te tahi atoa mea e ti‘a ia vai tamau noa ei hopoi‘a na tatou e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », o te opereraa ïa i te evanelia o te oaoa i te mau taata atoa.

I te tahi mau tau i mairi a‘e nei, ua farii au i te hoê rata na te taea‘e Rafael Pérez Cisneros of Galicia no te fenua Paniola mai, e te faaite maira ia‘u i to’na faafariu-raa-hia. Teie te hoê tuhaa o ta’na rata:

« Aita roa o‘u e haro‘aro‘araa i te tumu o te oraraa e aore râ, i te auraa no te hoê utuafare. I to‘u vaiihoraa i te mau misionare ia tomo i roto i to‘u fare ua parau vau ia ratou, ‘a horo‘a mai i ta orua parau poro‘i tera râ, te fa‘aara’tu nei au ia orua e aita roa e mea e taui ai au i ta‘u haapa‘oraa’. No teie taime matamua, ua faaroo maite ta‘u mau tamarii e ta‘u vahine. Ua mana‘o vau e, ua ta‘a’tu vau e teie pŭpŭ. Ua mata‘u vau, e ma te feruri-ore ua haere au i roto i to‘u piha. Tapiri mai nei i te opani e haamata ihora vau i te pure ma to‘u aau atoa mai ta‘u i ore na e pure i te matamua ra: ‘E te Metua e, mai e pĭpĭ mau teie na taure‘a na oe, e ua haere mai no te tauturu ia matou, a faaite mai oe i te reira ia‘u nei’. I te reira iho taime, haamata ihora vau i te ta‘i mai te hoê tamarii rii. Ua rahi to‘u roimata e ua ite au i te oaoa mai ta‘u i ore na i ite. Ua ŏ roa teie popou e teie oaoa i roto i to‘u nei varua. Maramarama ihora vau e, te pahono nei te Atua i ta‘u pure.

« Ua bapetizohia to‘u utuafare atoa e ua ta‘atihia matou i roto i te hiero no Tuite, e ua riro vau ei taata oaoa roa‘e i te ao nei ».

Te mana‘o nei au e riro teie nei aamu i te faaitoito ia tatou ia rave e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », i te opereraa i te mau haamaitairaa no te oaoa e tae mai na roto i te oraraa i te evanelia o te oaoa.

Te mana‘o hopea o ta‘u e hinaaro nei e faaite e mea ti‘a ïa ia tatou ia rave e « hope noa’tu to tatou itoito atoa », e tae noa’tu i te hopea o to tatou oraraa i te pae tino nei. Oia mau, te vai nei ta tatou mau hi‘oraa mai te peresideni Gordon B. Hinckley e e rave rahi atu â mau tane e mau vahine, o te tavini tamau nei ma te faaroo noa’tu te huru o to ratou mau matahiti o ta te mau taata i mana‘o i te riro ei taupupuraa.

I to‘u taviniraa ei peresideni misioni no Bilbao i te fenua Paniola ua maere au i te maitai o te mau melo e o te mau misionare o ta‘u i farerei, o tei faanuu i te ohipa i mua ma te aravihi e te here, oia’toa e rave rahi mau melo faaroo o te Ekalesia i te tahi atu â mau tuhaa o te ao nei. Ia ratou atoa na, te faaite atu nei au i to‘u faatura rahi e to‘u faahiahia.

Ua parau te Fatu e « e mea au Na‘u te faatura ia ratou o te tavini mai ia‘u mai te parau-ti‘a e te parau mau hoi e tae noa’tu i te hopea.

« E rahi roa to ratou utu‘a e to ratou hanahana e vai â te reira e a muri noa’tu » (PH&PF 76:5-6).

Ia vai noa i roto i to tatou feruriraa e i to tatou aau te mau parau a Nephi:

« A ara, e ta‘u varua e! Eiaha’tu e taiâ i roto i te hara…

« … E oaoa e to‘u varua ia oe, e ta‘u Atua, e te Mato e ora’i au ra » (2 Nephi 4:28, 30).

O ta‘u ïa pure haehaa ia haamaitai mai te Fatu ia tatou i te « raveraa i te mau mea’toa » e hope noa’tu to tatou itoito atoa, « na roto i te e‘a riirii noa » o ta tatou i ma‘iti, o ta‘u e faaite papû nei e e parau mau, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.