2008
Tutumau ma le Le Mafaagaeetia
Ianuari 2008


AUTU O LE MUTUALE 2008

Tutumau ma le Le Mafaagaeetia

“Ia outou tutumau ma le le mafaagaeetia, ia fua mai pea i galuega lelei” (Mosaea 5:15).

O le a le uiga o le ia tutumau ma le le mafaagaeetia? Ia tutumau o lona uiga ia tumau mausali ma e le masuia, ia mausali i talitonuga ma le naunautaiga, ma ia lotonuu aiai ma faamaoni. E faapena foi, le le mafaagaeetia ia le seetia ma le mafai ona feseetai pe faalavelaveina foi. O le tutumau ma le le mafaagaeetia i le talalelei a Iesu Keriso o le tautino atu lea e mulimuli ia te Ia, o le mea lea, ia faia ai galuega lelei e le aunoa.

Faataitaiga o i Latou o Loo Tutumau ma le Le Mafaagaeetia

O Iesu Keriso o le papa ma le faavae mautu lea e tatau ona tatou galulue ai. O Ia o lo tatou faataitaiga atoatoa o le tutumau ma le le mafaagaeetia, e fua mai pea i galuega lelei.

O loo i ai foi o tatou perofeta soifua ma aposetolo o e tutumau mausali. I se lalolagi ua vaaia e nisi ua faateleina le pogisa ma le le mautonu, ua silasila lo tatou perofeta o Peresitene Gordon B. Hinckley, o se taimi lelei lenei e ola ai. O loo faaauau pea ona avea o ia ma se faataitaiga malosi o se tasi e tutumau ma le le mafaagaeetia.

O loo i ai foi alii ma tamaitai lelei i tusitusiga paia o e na tutumau ma le le mafaagaeetia i le ola ai i mea na latou talitonu i ai. I le Tusi a Mamona tatou te aoao ai o le Taitai Au o Moronae “o le tagata malosi ma le mamalu ia; o ia o le tagata ua sa’o le faatuatua; … o le tagata ua olioli lona agaga i le tuusaunoa ma le saolotoga o lona nuu … ; o le tagata ua tumu lona loto i le faamanu atu i lona Atua … ; o le tagata ua galue matua tele i le manuia ma le saolotoga o lona nuu… . O ia o le tagata ua mausali i le faatuatua ia Keriso” (Alema 48:11–13).

O le a faapeī le lalolagi pe ana mafai ona tatou pei uma o ia? Ua ta’u mai e tusitusiga paia ia i tatou, “Ana tusa ma Moronae tagata uma sa ola mai ma e o ola mai nei, atoa ma e ola mai atali faauta, po ua luluina e faavavau le pule a seoli; ioe, po ua leai lava se pule i le tiapolo i loto o le fanauga a tagata” (Alema 48:17).

“Ua le itiiti le aoga o Helamana ma ona uso i le nuu i lo Moronae” (Alema 48:19). Na tu Helamana i luma o le autau o fitafita e 2,000 o e, e pei o le autalavou totoa o aso nei, sa “faamaoni i latou i aso uma, i mea uma ua tuuina atu ia te i latou … , aua ua aoaoina i latou e tausi i poloaiga a le Atua, ma savavali ma le amio sao i ona luma” (Alema 53:20–21). Sa faamaoni ma tuuto atu nei alii talavou.

O Eseta le isi faataitaiga o se tagata o le sa tumau ma le mausali. Sa ia iloaina na auina atu o ia faalelagi i se nofoaga ma se tulaga e laveai ai lona nuu. E pei ona tau atu e Moreketai ia te ia, “E iloa foi e ai po ua fai oe ma masiofo ona o se aso faapenei?” (Eseta 4:14). O ia o se faataitaiga maoae o le faatuatua ma le naunautai.

O loo i ai ni faataitaiga maoae i o tatou tafatafa o e o loo tutumau, ma le le mafaagaeetia, ma fua mai pea i galuega lelei. O le toatele o i tatou o loo vaaia le tausia ma le fiafia e o tatou matua o a latou feagaiga o le malumalu. Tatou te vaai i faifeautalai i le lalolagi atoa o e o loo usiusitai lelei ma faamaoni i a latou auaunaga. O taitai, faufautua, uso, tuafafine, ma uo e mafai foi ona latou faataitaia nei uiga lelei.

E mafai faapefea ona e mulimuli ia latou faataitaiga ma ia tutumau ma le le mafaagaeetia? O i tatou taitoatasi e mafai ona naunau ma tumau i lo tatou usiusitai ma tulaga agavaa. E tatau ona tatou taumafai ia faamaoni atoatoa i le tatalo, suesueina o a tatou tusitusiga paia, totogiina o a tatou sefuluai, ola i le Upu o le Poto, auai i a tatou sauniga, ia mama i o tatou mafaufauga ma amioga, faamamaluina o le perisitua, ma ia agalelei i o tatou aiga ma uo.

Faamanuiaga Ona o le Tutumau ma le Le Mafaagaeetia

O le autu o le Mutuale i le 2008 o loo i le faaiuga o le lauga faaiu a le Tupu o Peniamina (tagai Mosaea 2–5). Sa matuai ootia le nuu i ana upu o lea na oo ai se suiga tele i o latou loto: ua le toe i ai so latou manatu e fai amio leaga, a e fia fai pea lava le amio lelei (tagai Mosaea 5:2). Ona o lenei suiga, na tau atu ai e le Tupu o Peniamina i le nuu o le Atua o le a “faamaufaailogaina [i latou] mona, ina ia aveina atu [i latou] i le lagi [ma] ina ia [latou] maua le olataga e tumau” (Mosaea 5:15).

Na faamalamalamaina e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le upu faamaufaailogaina e faatatau i le “mana faamaonia lea o le Agaga Paia… . O le mauaina o lenei ‘faailoga o le faamaoniga’ mai le Agaga Paia, o le taunuuga lea o le faamaoni, amiosa’o, ma le tumau mausali i le faamamaluina o feagaiga o le talalelei.”1

A o tatou galulue i luga o le faavae mautu o le Faaola o Iesu Keriso, e mafai foi ona tatou maua se faamanuiaga maoae faapena. E mafai ona i ai se suiga tele i o tatou loto, faamauina i le ola faavavau e ala i le mana faamaonia o le Agaga Paia, ma iu ai ina maua mea uma o loo i ai i le Faaola.

Faamatalaga

  1. “E Ao Ina Toe Fanau Mai Outou,” Liahona, Me 2007, 22.