2008
O Le Perofeta o Iosefa Samita, O se Faiaoga Maoae
Ianuari 2008


O Le Perofeta o Iosefa Samita, O se Faiaoga Maoae

A o saili malosi mai manu’a i pulufana e fa na lavea ai i le Falepuipui o Karefasi, ma atonu foi na tumu i le ofo ona o lona Perofeta peleina ua maliufasia, na tusia ai e Peresitene Ioane Teila (1808–87) ia upu musuia nei: “O Iosefa Samita, le Perofeta ma le Tagata Vaai o le Alii, e sili atu ana mea ua faia, vagana o Iesu lava, mo le faaolataga o tagata i lenei lalolagi, i lo soo se isi lava tagata ola na ola ai” (MFF 135:3).

Talu ai nei, na molimauina ai e Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le tala o le soifuaga o Iosefa o se tala i se vavega. Sa soifua mai o ia i se soifuaga mativa. Sa tuputupu ae o ia i le tele o faigata. Sa tuli atu mai lea nofoaga i lea nofoaga, tuuaiseseina ma faafalepuipui e le tusa ai ma tulafono, ma tagatavaleina ina ua 38 ona tausaga. Ae ui i lea, i si vaitaimi puupuu o le 20 tausaga a o lumanai lona maliu, sa ia faataunuuina ai le mea e le’i mafaia e se tasi ona faataunuuina i le olaga atoa.”1

Faatasi ai ma le tele o mea na ausia e Iosefa Samita, o le faataatiaina lea o le faavae o lo tatou malamalamaaga o aso e gata ai i aoaoga faavae. “O le a maua,” na fetalai atu ai le Alii i le Perofeta o Iosefa, “e lenei tupulaga la’u upu mai ia te oe” (MFF 5:10).

O Iosefa sa laitiiti lava sona aoaoina faaleaoaoga, ae na avea o ia e le Matai Tufuga o se perofeta o le poto ma le atamai ma avea ai o se faiaoga tulaga ese faatasi ai ma se atamai musuia. O le tele o ana aoaoga ua lomiaina nei i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita. O lenei tusi fou uiga ese, ua tuuina atu ai i tagata o le ekalesia i le lalolagi atoa se avanoa tulaga ese ma matagofie e aoao ai e uiga i le Perofeta o le Toefuataiga ma ana aoaoga.

Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita

Na aoao atu e Iosefa Samita le faitau selau o saunoaga musuia ao avea o ia ma Perofeta ma Peresitene o le Ekalesia. O le mea e faanoanoa ai, pe na o le 50 na tusia i lalo. I nai tausaga ua tuanai, e toatele tagata, e aofia ai le au polofesa ma volenitia, na sailia ma le filiga ia faamaumauga o talafaasolopito ina ia tuufaatasi ma toe iloilo ai faamatalaga e talitonuina na saunoa i ai le Perofeta. O ana aoaoga sa suesueina ma le totoa, faamaoniaina, ma tuufaatasia. O le tuufaatasiaina sa faamaonia loa e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

O faamatalaga taitasi i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita sa suesueina mae’ae’a mo le sa’o atoatoa. O se taumafaiga umi, toto’a ma le auiliili sa faatinoina e siaki ai uluai faamatalaga. Sa manaomia lava lenei taumafaiga ona o le ala na faamaumauina ai ia saunoaga i vaitaimi o le Perofeta e tele se eseesega ma auala na faamaumauina ai saunoaga a Peresitene o le Ekalesia na mulimuli mai. E pei ona faamatalaina i le tusi fou: “I le taimi o le soifuaga o Iosefa Samita, … e le’i taatele le faaaogaina o le faafonokarafi. O le mea lea, o lauga na ia tuuina mai e le’i atoatoa lelei le faamaumauina i le tusilima, sa tele lava ina faia e tusiupu, taitai o le Ekalesia, ma isi tagata o le Ekalesia. Toeitiiti lava o lauga uma a Iosefa Samita na saunoa i ai, e aunoa ma ni sauniuniga tusitusia, o le mea lea o tusitusiga na faia e i latou o e na faalogo ia te ia, ua na o le pau ia o faamaumauga o na lauga.”2

O le tusi fou lenei o loo i ai ni saunoaga musuia mai ia Iosefa Samita i le silia ma le 125 autu o le talalelei. O le faasino upu o le tusi o le a fesoasoani ia i tatou ia faigofie atu ai ona sue ia saunoaga a le Perofeta e uiga i na autu. O faamatalaga i le faaiuga o mataupu taitasi o loo tuuina atu ai faamatalaga auiliili e faatatau i faapogai o saunoaga a le Perofeta. Ma le isi, o se faaopoopoga o loo i ai faamalamalamaga o faavae, e faapitoa ona taulai atu i le History of the Church, o le faavae autu lea mo aoaoga a le Perofeta.

O le tusi o le a avea ma tusitusiga mo le aoaoina o le talalelei i Korama a le Perisitua Mekisateko ma vasega a le Aualofa mo le isi lua tausaga i Aso Sa lona lua ma le lona tolu o masina taitasi. I le avea ai ma Faatonu Sili o le Matagaluega o Mataupu Aoaoina, ou te faamoemoe o le a avea ma punaoa e sili ona fiafia i ai tagata taitoatasi faapea ma aiga. O tagata uma o le Ekalesia, ua 18 tausaga ma matutua atu, o le a mauaina se kopi. E soosoo tauau ma isi tusi o le faasologa o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia, ma avea ai o se vaega tutotonu o se fatatusi mo le suesueina o le talalelei e le tagata lava ia faapea ai ma le aiga.

O lenei tusi e talitutusa lava i le sitali ma le faatulagaga o isi tusi o le faasologa o Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia. E pei o isi o le faasologa, ua i ai se folasaga lea ua i ai motugaafa aoga mo le aoaoina mai ma le aoao atu, o se aotelega faasolopito, o se talatuu i le soifuaga ma le galuega a le Perofeta, ma, i le faaiuga o mataupu taitasi, o fautuaga mo suesuega ma aoaoga. O nei vaaiga e mafai ona faaleleia ai lo tatou tomai o le aoaoina mai ma le aoao atu e uiga ia Iosefa Samita ma ana saunoaga faaperofeta.

O le a faamanuiaina ai tagata aooga ma faiaoga mai i ata ma vaega o loo i ai i folasaga o mataupu taitasi. E silia i le 140 ata pue, ata vali, ma ata tusi—e aofia ai faatufugaga e le’i lomiaina lava i se taimi muamua. O faatufugaga fou e faaalia ai taimi musuia e pei o le papatisoina o le tuaa o le Perofeta (mataupu 7); o le faaali atu o Elia i le Malumalu o Katelani (mataupu 26); o le faatoafilemuina e le Perofeta o fitafita faaauupegaina ma le feita e ala i ona uiga fiafia (mataupu 29); o le taimi mataina ma le maofa i le falepuipui o Richmond, Misuri, ina ua tulai Iosefa, o le sa saisaitia i filifili faatasi ai ma nai ona uso faamaoni, ma aoai atu i leoleo gutu le mafaufau (mataupu 30); ma le faamalologa faavavega o Elijah Fordham i Commerce, Ilinoi (mataupu 33). E mafai ona faatamaoaigaina o tatou olaga ma e mafai ona faamalosia a tatou molimau e ala i le faaaluina o le taimi e mafaufau ai i mea na tutupu o loo faaalia i nei faatusa vaaia.

O le vaega o le folasaga o mataupu taitasi, ua faaautuina “Mai le soifuaga o Iosefa Samita,” ua tuuina atu ai se vaaiga i le soifuaga o le Perofeta ma mea autu na tutupu o le Toefuataiga. O le a tatou faitau ai e uiga i ana matafaioi o se tane ma se tama, ana fegalegaleaiga ma uo, ma ana fetaiaiga ma le fili. O le a tatou faitau ai e uiga i ana taumafaiga faamanuiaina i le avea ai o se taitai ma ona mafatiaga mai sauaga. O le a faateleina lo tatou alolofa ma le talisapaiaina o ia a o tatou faitau ma mafaufau loloto i ona aafiaga patino. O le a faamautuina o tatou malamalama ma molimau e uiga ia Iosefa Samita, le Perofeta o le Toefuataiga. Sei o tatou vaavaai i ni nai aoaoga musuia o loo i totonu o lenei lomiga fou.

O Le Uluai Faaaliga

O le mataupu muamua o lenei tusi mata’ina fou ua amataina, e pei foi o le Toefuataiga, i le Uluai Faaaliga. O le tatalo faamaualalo a Iosefa Samita, o se alii e 14 tausaga le matua i le 1820, na tatalaina ai le veli o le filemu na faapea ona ufitia ai le lalolagi mo le tele o seneturi. O le mea na tupu sa matuai taua tele sa faapea ona faaali mai ai le Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso i le taulealea o Iosefa. Na avea o ia ma se molimau patino i le moni o le Atua ma Lona Alo. E agai atu i le faaiuga o lona soifua, na aoao mai ai le Perofeta: “O le a ou alu ou te fesili i le Atua, aua ou te manao ia te outou uma lava ia outou iloa o Ia, ma faamasani ai ia te Ia… . O le a outou iloa ai lea o a’u o Lana auauna.”3 O anotusi o le mataupu 1 ua mafai ai ona tatou suesue ma mafaufau loloto i le tala a le Perofeta lava ia e uiga i lana faaaliga mata’ina.

O Le Tusi a Mamona

I ni vaega o mataupu e ono, o loo faamamafaina ai foi e lenei tusi fou le taua o le Tusi a Mamona, e ala i le toe faamatalaina o mea na tutupu e latalata i le taimi na faailoa mai ai ma lona faaliliuga ma le lolomiina. E faatatau i ona aafiaga i le faaliliuina o tusitusiga faaperofeta, na tautino mulimuli ane e le Perofeta, “E ala i le mana o le Atua na ou faaliliuina ai le Tusi a Mamona mai tusitusiga o ata anamua, lea na pogisa ma lē malamalama ai le lalolagi, ae na ou tu ai na o a’u i lenei tulaga matagofie, o a’u o se talavou e le’i aoga, e faaaogaina se faaaliga fou ou te faafetaia’ia ai le poto faalelalolagi ma le valea ua faateleina o le seneturi e sefuluiva.”4 O tala lauiloa o le oo mai o le Tusi a Mamona o loo i ai i lenei tusi fou o loo i ai faatasi ma aoaoga a le Perofeta e uiga i mataupu e pei o tusitusiga paia, salamo, tatalo, faaaliga faaletagata lava ia, ma le faatulagaga o le Ekalesia.

O lenei lomiga fou o loo aofia ai le folafolaga e masani ona taua e le Perofeta: “Na ou tauina atu i le usoga o le Tusi a Mamona o le tusi silisili ona sa’o i tusi uma lava o i le lalolagi, ma o le maa auau o la tatou ekalesia, ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usitaia o mataupu [o le Tusi a Mamona], nai lo se isi lava tusi.”5 O mea na tutupu ua aoaoina ai i tatou e faapea, o i latou o e faitau soo i le Tusi a Mamona ma faaaoga ona aoaoga, o le a fiafia i musumusuga faalelagi i taimi faigata o le olaga.

O le mafaufau loloto ma le tatalo ao tatou faitauina le Tusi a Mamona ma mea na aoao mai e Iosefa Samita e uiga i ai, e mafai ai ona tatou iloa o le Tusi a Mamona e le o se fatuga a se tamaitiiti faifaatoaga o le seneturi e sefuluiva—po o se isi lava tagata o lena vaitau. O le a tatou iloaina i faitauga taitasi o se meaalofa lea mai le Atua, na tusia ma tuufaatasia e le au soo o anamua, na faasaosaoina mai seneturi o taimi, ma faaliliuina e le tagatavaai maoae o Iosefa Samita. O se molimau vaaia i le valaauga o Iosefa Samita o se Perofeta o le Toefuataiga.

O Le Toefuataiga o le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko

O loo faamatala puupuu mai i le tusi fou le toefuataiga o le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko ma o la ki. Na molimau mai le Perofeta i le mauaina o le pule ma ki o le Perisitua Arona mai ia Ioane le Papatiso. “Ua lava ona ou faapea atu,” na ia tautino mai ai, “na ou alu i le vao ina ia ou fesili atu i le Alii, e ala i le tatalo, mo Lona finagalo e uiga ia te a’u, ma na ou vaai i se agelu [Ioane le Papatiso], ma na tuu ona lima i luga o lo’u ulu, ma faauuina a’u o se Ositaulaga e mulimuli i le faatulagaga a Arona, ma ia umia ai ki o lenei Perisitua.”6 O ni nai vaiaso mulimuli ane, na faaali mai ai Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane ma tuuina mai i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui le Perisitua Mekisateko ma ona ki. E sefulu tausaga talu ona mavae nei faaali mai faavavega, na molimau mai ai le Perofeta, “Matou te talitonu e le mafaia e se tagata ona taitaia le faaolataga e ala i le talalelei, i agaga o tagata, i le suafa o Iesu Keriso, vagana ua faatagaina o ia mai le Atua, e ala i faaaliga, pe ala i le faauuina o ia e se tasi o le ua auina mai e le Atua e ala i faaaliga.”7

O le asō tatou te folafola atu ma le faamaualalo e faapea, na faatagaina e le Atua ia Iosefa Samita e ala i avefeau tofiaina, ma na faapea foi ona faasafua atu e le Perofeta lena pule i isi e ala i le faaeeina atu i o latou luga o le perisitua ma ona ki. Ma le agaga faafetai, tatou te folafola atu, talu mai lena taimi e oo mai i le aso, o loo i ai lava se filifili e le motusia o faaeega ma faauuga.

Sauniga o le Malumalu

“I le tautotogo o le 1836, ina ua mavae tausaga e tolu o galuega ma ositaulaga,” tatou te faitau ai i le mataupu e 26, “na iu ina vaai atu le Au Paia o Katelani i lo latou malumalu matagofie ua faamaeaina, o le uluai malumalu o lenei augatupulaga.”8 E faitau selau tagata na potopoto atu mo le faapaiaga. E mafai ona tatou faitau e uiga i le faaaliga mamalu na tupu ai i le faapaiaga, faapea foi ma aoaoga na aoao mai e Iosefa Samita e uiga i le mana o le faamauina faatasi o aiga e faavavau. Na toe taua foi e le Perofeta le taua o malumalu ina ua ia aoao mai ia Iuni 1843, “O loo i ai sauniga ma aoaoga faavae faapitoa, afai e aoaoina ma faatinoina, e tatau ona faia i se nofoaga po o se fale ua fausiaina mo lena faamoemoe.”9

Talu mai le 1836 e silia ma le 120 malumalu ua fausiaina ma faapaiaina i le Alii. E ala atu i sauniga o le malumalu, o tagata taitoatasi ua maua faaeega paia, o aiga ua faamauina, ua faataunuuina ia sauniga faaola mo augatuaa ua maliliu, ua osia feagaiga, ma faamanuiaina olaga. O nei mea uma ua mafai ona faia ona o le galuega a le Alii e ala i le Perofeta o Iosefa Samita.

Faaaliga Faifaipea

O nisi o aoaoga e sili ona loloto a Iosefa Samita e uiga i faaaliga, perofeta soifua, ma taunuuga o le teenaina o perofeta soifua e mafai ona maua i le mataupu e 16. Na folafola mai e le Perofeta i se tasi taimi, “O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faatuina i luga o faaaliga tuusao, e pei lava ona i ai le Ekalesia moni a le Atua, e tusa ai ma Tusitusiga Paia.”10

Talu mai le taimi o Iosefa Samita, ua oo mai ai faaaliga e ala i alii ua valaauina e fai ma perofeta e taitaiina le Ekalesia a le Alii. E le’i tuuaunoaina e le Alii ia Ana auauna, Lana Ekalesia, po o Ona tagata. Tatou te lagolagoina, Na te tuuina mai le taitaiga faalelagi ia i latou Na te valaauina e auauna atu i Lona malo.

Aiga

O le fautuaga ma le atamai a le Perofeta e uiga i le taua ma le natura e faavavau o le aiga o loo faamamafaina i le mataupu e 42. Na taua e Parley P. Pratt i se tasi taimi, “O Iosefa Samita na aoaoina au i le auala e faataua ai le sootaga faapelepele a le tama ma le tina, tane ma le ava, o le uso ma le tuafafine, atalii ma le afafine.”11 O le tusi o talaaga patino o le Perofeta o loo tusia ai se faamatalaga ootia e uiga i lona tama na matuai tigaina lona gasegase: “Toe tausi i lo’u tama, o lē o loo ma’i tele. I le tatalo faalilolilo i le taeao, na fetalai mai ai le Alii, ‘Lau auauna e, o le a ola lou tama.’ Na ou tausia o ia i le aso atoa ma lo’u loto na sii ae i le Atua i le suafa o Iesu Keriso, ina ia Ia toefuatai mai o ia i le maloloina, ina ia faamanuiaina ai au i lona mafuta mai ma ana fautuaga, ma talisapaia o se tasi o faamanuiaga faaletino sili ona maoae le faamanuiaina i le faatasi ma matua, o e avea le matua o o latou tausaga ma aafiaga e agavaa ai i latou e tuuina mai fautuaga e sili ona atoatoa ma lelei.”12

O Se Punaoa e Faigofie Ona Maua

O lenei lomiga fou a le Ekalesia ua tuuina mai ai aoaoga musuia o le talalelei a le Perofeta e uiga i le galuega faafaifeautalai, usiusitai, maliu, faigata, lotogatasi, tulaga faaletaitai, liliuese, uo, ma le tele o isi autu o le talalelei. I se tulaga e le’i vaaia muamua, ua mafai nei e tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa ona maua aoaoga a Iosefa Samita e ala i lenei tusi. E le’i i ai se taimi muamua ua faigofie ai ona maua e le toatele o le fanau a le Atua ia ana saunoaga faaperofeta.

O le mea na amataina i se tagata e toatasi i se nofoaga paganoa i le tautotogo o le 1820, ua avea o se aiga e faitau miliona o e o loo saili e mulimuli ia Iesu Keriso. I loto ma agaga o tagata faamaoni taitoatasi o le ekalesia, e molimau mai le Agaga Paia e uiga i se taulealea lotomaualalo ma foliga mai o se tagata masani, o le na galueaiina e le Alii e avea o se perofeta ma se faiaoga tulaga ese. E mafai ona tatou faatumauina le afi o lena molimau na tutuina e ala i le aoao ma ola ai i aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita, e pei ona lolomiina ai i lenei tusi fou ma tulaga ese.

Faamatalaga

  1. “Iosefa Samita le Itiiti—O Le Perofeta a le Atua, Auauna Maoae,” Liahona, Tes. 2005, 4.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 595.

  3. Aoaoga: Iosefa Samita, 41.

  4. Aoaoga: Iosefa Samita, 64–65.

  5. Aoaoga: Iosefa Samita, 68.

  6. Aoaoga: Iosefa Samita, 91.

  7. Aoaoga: Iosefa Samita, 116.

  8. Aoaoga: Iosefa Samita, 327.

  9. Aoaoga: Iosefa Samita, 445.

  10. Aoaoga: Iosefa Samita, 207.

  11. Aoaoga: Iosefa Samita, 512.

  12. Aoaoga: Iosefa Samita, 515.