2008
O Le Matai Tufuga Fau Alalaupapa
Ianuari 2008


Savali a le Au Peresitene Sili

O Le Matai Tufuga Fau Alalaupapa

Ata
President Thomas S. Monson

I le tele o tausaga ua mavae, sa ou faitau ai i se tusi e igoa o le The Way to the Western Sea [O Le Ala i le Vasa i Sisifo], na tusia e David S. Lavender. O loo faamatalaina ai se tala matagofie o le malaga maoae a Meriueta Lui ma Viliamu Kalaka, a o la faatautaia le la faigamalaga tautaua i le konetineta o Amerika i Matu e saili ai se auala i le laueleele e malaga atu ai i le Vasa Pasefika.

O la la’ua sopo o se malaga fita faagau tua, o tofē maualalalo na tatau ona sopoia ma savaliga mamao, ma sa tauaveina a la vaa ua matua tutumu i uta, e saili se vaitafe e folau ai.

A o ou faitau i mea na la oo i ai, e masani ona ou manatunatu, “Pe ana i ai lava ni alalaupapa faaonaponei e faafesootai ai tofē po o vai tatafe.” O iina na oo mai ai i lo’u mafaufau alalaupapa maoae o o tatou vaitaimi, ia ua faafaigofie ai ona faataunuu lenei galuega: o le Alalaupapa o le Faitotoa Auro lauiloa i San Francisco; o le alalaupapa malosi o le Uafu o Sini i Ausetalia; ma isi i atunuu e tele.

O le mea moni, o i tatou uma o tagata malaga—o tagata sailiili o le olaga nei. E lei i ai muamua so tatou poto masani. E ao ona tatou laasia mato tifato ma vasa sousou i la tatou faigamalaga i lenei lalolagi.

Atonu o se mafaufauga pogisa faapena na musuia ai le tusisolo o Will Allen Dromgoole i lana solo faamamai e faaulutala “O Le Tufuga Fau Alalaupapa”:

O se toeaina, sa savalia se alatanu valevalenoa,

Ua malu ifo le afiafi, ua malulu ma popololoa,

I se vanu, vateatea loloto ma lautele,

Lea na tafe ai se vai ma aave tele.

Sa sopoia e le toeaina i le pogisa naua;

Sa lei fefe foi o ia i le vaitafe faigata;

Ae na ia liliu atu ina ua sao i le isi ituvai

Ma fau se alalaupapa e savavali ai.

“Le toeaina e,” le tala lea a se tagata malaga,

“Maimau lou malosi i lena galuega mamafa;

A oo mai le po ona uma lea o lau malaga;

E te le toe foi mai lava i lenei auala;

Ua uma ona e sopoia se vanu vateatea ma loloto—

Aisea ua e fauina ai le alalaupapa i le la ua goto?”

Sa ea ae i luga le ulu sinasina o le tufuga:

“Le uo lelei e, o le ala sa ou ui mai ai,” o lana tala lea,

“O loo mulimuli mai ai pe a mavae le asō

Se taulealea e tatau ona ia sopoia lenei ala to.

O lenei vanu o se selo lava ia te au

Ae atonu e mamafatu i lena taulealea lauulu enaena.

E ao foi ia te ia ona laasia le pogisa lea;

Le uo lelei e, ua ou fauina lenei alalaupapa mo lena taulealea.”1

O le savali o le solo na uunaia ai ou mafaufauga ma faamafanafanaina ai lou agaga, aua o lo tatou Alii o Iesu Keriso, o le tusiata silisili o fale ma se tufuga fau alalaupapa mo oe, ma au, ma tagata uma. Ua uma ona Ia fausia o alalaupapa e ao ina tatou sopoia pe afai tatou te mananao e taunuu i lo tatou aiga faalelagi.

Sa valoia le misiona a le Faaola. Sa tusia e Mataio, “E fanau mai e ia le tama tane, e te faaigoa foi ia te ia o Iesu: aua e faaola e ia lona nuu ai a latou agasala.”2

Ona sosoo mai ai lea ma le vavega o Lona soifua mai ma le faapotopotoina o leoleo mamoe na faanatinati atu i le fale o manu, i lena tina, i lena tama meamea. E oo lava i le Au Makoi, sa latou malaga mai Sasae, ma mulimuli i lena fetu ma avatu a latou meaalofa taua i lena tama meamea.

O loo tusia i le mau “ua tupu [Iesu], ma ua malosi lona loto, ua tumu i le poto: ua ia te ia foi le alofa o le Atua”3 ma “sa femaliuai [o Ia] ma agalelei.”4

O Alalaupapa na Fau e le Faaola

O a alalaupapa patino sa Ia fauina ma laasia i le olaga nei, ma faailoa mai ai ia i tatou le ala e mulimuli ai? Sa Ia silafia o le a tumu le olaga nei i faigata ma mea matautia. Sa Ia fetalai:

“Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina lau amo, ma ia outou faaaoao ia te au; aua o au le agamalu ma le lotomaualalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie lau amo, o lau avega foi e mama ia.”5

Sa saunia e Iesu le alalaupapa o le usiusitai. O Ia o se faaaoao e le masuia o le usiusitai patino a o Ia tausia poloaiga a Lona Tama.

Ina ua taitaiina atu o Ia e le Agaga i le vao ina ia tofotofoina ai e Satani, sa vaivai o Ia aua sa anapogi. Sa faaaoga e Satani ana taumafaiga aupito faatosina i mea sa ia ofoina atu. O lana taumafaiga muamua o le faamalieina lea o manaoga faaletino o le Faaola, e aofia ai Lona fia taumafa. Sa tali atu le Faaola i lenei mea, “Ua tusia, E le na o mea e ai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.”6

Na sosoo ai ma le ofoina atu e Satani o le mana. Sa tali atu le Faaola, “Ua tusia foi, Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua.”7

Mulimuli ane sa ofoina atu i le Faaola o oa ma le mamalu faalelalolagi. O Lana tali: “Ina alu ese ia oe Satani: aua ua tusia, E te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.”8

Sa musuia le Aposetolo o Paulo e le Alii e tautino mai e uiga i o tatou taimi, e faapea foi i ona aso: “Ua le maua outou e se nofoaga e ese i lo tagata: a ua faamaoni le Atua, o le na te le tuuina atu outou i le tofotofoga e sili i se mea ua outou lavatia; ae sauni foi faatasi ma le tofotofoga se mea e sao ai, ina ia outou lavatia ona oono.”9

Ina ia tatou malamalama, ou te fia taua se faamatalaga na fai e Ted Koppel, o se tusitala o talafou a le Televise, i se sauniga a se iunivesite: “O mea na aumai e Mose mai le Mauga o Sinai, e le o Fautuaga e Sefulu. A o tulafono.”10

E i ai se mea malie i se tala e uiga i se talanoaga a le tusitala o Mark Twain ma sana uo. Fai mai le uo mauoa ia Twain, “Ae ou te le i oti, ua ou fuafua pe a alu sa’u malaga i le Nuu Paia. O le a ou ae i le tumutumu o le Mauga o Sinai ma faitau leotele ai ia Tulafono e Sefulu.”

Sa tali atu Twain, “A o le a le mea e te le nofo ai i le fale ma tausi?”

O le alalaupapa lona lua ua saunia e le Matai mo i tatou e sopoia, o le alalaupapa o auaunaga. Tatou te vaai i le Faaola e fai ma o tatou faataitaiga o le auauna atu. E ui ina sa afio mai o ia i le lalolagi o le Alo o le Atua, ae sa Ia auauna ma le lotomaulalo ia i latou sa siomia o Ia. Sa afio ifo o Ia mai le Lagi e soifua ai i le fogaeleele o se tagata faitino, ma faatuina ai le malo o le Atua. Sa toe faatulagaina e Lana talalelei ia mafaufauga o le lalolagi. Sa Ia faamanuia e mamai, sa Ia faasavavali i e pipili, faapupula i e tauaso, ma ua faalogo tutuli. Sa Ia toe faatuina e ua oti.

I le Mataio e 25, o loo tau mai ai e le Faaola ia i tatou e faatatau i e faamaoni o e o le a i Lona itu taumatau i Lona afio mai faalua ma le manumalo:

“Ona tali atu ai lea o le Tupu ia te i latou … , O mai ia, o outou ua faamanuiaina e lo’u Tama, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou a o lei faavaeina le lalolagi:

“Aua na ou fia ai, ona outou avane ai lea ni mea ou te ai ai: na ou fia inu, ona outou avane ai lea o ni vai ou te inu ai: sa fai au ma tagata ese, ona outou talia lea o au:

“Na ou le lavalava, ona outou faaofuina lea o au: na ou ma’i, ona outou asiasi mai lea ia te au: na ou i le falepuipui, ona outou o ane ai lea ia te au.

“Ona tali mai ai lea ia te ia o e amiotonu, e faapea mai, Le Alii e, o anafea na matou iloa ai oe ua fiaai, ma matou fagaina oe? Po o fia inu, ma matou avane e te inu ai?

“O anafea foi na matou iloa ai oe o le tagata ese, ma matou talia oe? Po o le le lavalava, ma matou faaofuina oe?

“O anafea foi na matou iloa ai oe ua ma’i, po o i le falepuipui, ma matou o atu ai ia te oe?

“Ona tali atu lea o le Tupu, ua faapea atu ia te i latou, E moni ou te fai atu ia te outou, aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o ou uso nei, o au lea na outou faia i ai.”11

Sa fautua mai Elder Richard L. Evans (1906–71) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se tasi aso, “E le mafai ona tatou faia mea uma mo tagata uma i soo se mea, ae e mafai ona tatou faia se mea mo se tasi i se mea o i ai.”12

Sei ou faamatala atu lava se tala i se avanoa mo se galuega auauna atu na faafuasei ona oo mai ia te au i se tulaga e le masani ai. Sa telefoni mai se afafine o sa’u uo ua leva. Sa fesili mai o ia, “E te manatuaina Francis Brems, lea na faiaoga ia te oe i le Aoga Sa?” Sa ou tali atu ou te manatua. Sa faaauau lana tala, “Ua 105 nei ona tausaga. E nofo o ia i se nofoaga laitiiti mo tagata matutua, ae feiloai ma lo latou aiga atoa i Aso Sa taitasi, ma o iina na te faia ai se lesona o le Aoga Sa. O le Aso Sa talu ai, sa tau mai ai e Tamamatua ia te i matou, ‘A’u pele, o le a ou oti i le vaiaso nei. Faamolemole sei outou telefoni lava ia Tommy Monson ma tau i ai le mea lenei. O le a iloa lava e ia le mea e fai.’”

Sa ou asiasi ia Uso Brems i le afiafi lava na sosoo ai. Sa le mafai ona ou talanoa atu ia te ia aua e tutuli. Sa le mafai ona ou tusia se savali mo ia e faitau, aua e tauaso. Pe o le a sau mea o le a fai? Sa tau mai ia te au, e talanoa atu lona aiga ia te ia, i le tago o le tagata uu le tamailima o lona lima taumatau ma tusi ai i lona alofilima agavale le igoa o le tagata o loo asiasi atu, a uma ona tusi lea o soo se feau lava. Sa ou mulimuli i le faiga, ma sa ou tago i lona tamatamailima ma sipela ai i luga o lona alofilima le T-O-M-M-Y M-O-N-S-O-N. Sa oo ina fiafia Uso Brems ona tago lea ua uu atu ou lima ma tuu i luga o lona ulu. Sa ou iloaina e manao i se faamanuiaga o le perisitua. Sa faaee o maua lima ma le avetaavale na aveina a’u i le nofoaga mo tagata matutua, i le ulu o Uso Brems ma tuuina atu le faamanuiaga sa ia manaomia. Ina ua maea, sa tafe ifo loimata mai ona mata ua le toe iloa se mea. Sa ia uumauina o maua lima, ma sa ma faitauina le memumemu mai o ona laugutu. O le savali: “Faafetai tele lava.”

O le vaiaso lava lena, e pei ona muai tau mai e Uso Brems, sa maliu ai o ia. Sa ou maua le telefoni [ua maliu] ona matou potopoto faatasi ai lea ma le aiga a o faia fuafuaga mo le falelauasiga. Ou te matua faafetai ona sa lei faatuatuai se tali mo le tuuina atu o le auaunaga sa manaomia.

O loo valaaulia i tatou e le alalaupapa o le auaunaga ina ia tatou laasia soo.

O le mea mulimuli, ua saunia e le Alii mo i tatou le alalaupapa o le tatalo. Sa Ia poloai mai, “Ia tatalo pea, o le a ou liligi atu lo’u Agaga i ou luga, ma o le a sili lou faamanuiaga.”13

O le a ou faamatala atu se aafiaga na tusi mai ia te au i se tusi a se tina e faatatau i le tatalo. Sa ia tusia:

“O nisi taimi ou te mafaufau ai lava pe ua ou faia se tulaga ese i olaga o lau fanau. Ae maise lava o au o se tina ua leai se toalua, ma e lua au galuega ou te faigaluega ai e tau faafe’a’uta’i ai le olaga, o nisi taimi ou te sau ai i le fale ae fetaui ma le tele o le faaletonu, ae e le uma ai lava lo’u faamoemoe.

“Sa matou matamata ma lau fanau i se faasalalauga i le televise o le konafesi aoao, ma sa e saunoa ai e uiga i le tatalo. Sa faapea le faamatalaga a la’u tama tama, ‘Tina, ua uma ona e aoaoina i matou i lena mea.’ Sa ou faapea atu i ai, ‘O le a le uiga o lau tala?’ Ma sa ia tali mai, ‘Sa e aoao i matou e tatalo ma sa e faasino mai foi ia te i matou le auala e fai ai, peitai o le isi po na ou alu atu ai i lou potu e fesili atu i se mea, ae sa ou maua atu oe i ou tulivae o e tatalo i le Tama Faalelagi. Afai e taua o Ia ia te oe, e taua foi o Ia ia te au.’”

Sa faaiuina le tusi, “Masalo e te le iloaina lava le ituaiga faatosinaga o e faia sei vagana ua matauina oe e se tamaitiiti ua e faia e oe lava ia, le mea o loo e taumafai e aoao ia te ia e fai.”

O Le Faataitaiga a le Matai

E leai lava se faamatalaga e uiga i se tatalo ua ootia ai lou loto e pei o le tatalo sa faia e Iesu i le Faatoaga o Ketesemane. Ou te talitonu e sili lava le faamatalaga a Luka:

“Ua maliu atu o Ia … i le mauga o Olive; ua mulimuli atu foi ona soo ia te ia.

“Ua oo atu ia i lea mea, ona fetalai atu lea o ia ia te i latou, Ia outou tatalo nei oo mai le faaosoosoga ia te outou.

“Ona maliu ese lea o ia ia te i latou, e pei o le togi o le maa ona mamao, ona tootuli ai lea o ia ua tatalo,

“Ua faapea atu, Lou Tama e, a e finagalo i ai, ia e ave ese lenei ipu ia te au: a e aua le faia lou loto, a o lou finagalo.

“Ona faaali mai ai lea ia te ia o le agelu mai le lagi, ua faamalosi ia te ia.

“Ua puapuaga o ia, ua atili ai lana tatalo: o lona afu foi ua pei o alualu toto ua pau ifo i le eleele.”14

I se taimi atofaina, ona oo mai ai lea o le savaliga agai i le satauro. E maeu puapuaga sa Ia onosaia a o alu atu Lana savaliga mamafatu, ma amo atu Lona lava satauro. Sa faafofogaina upu sa Ia alagaina i luga o le satauro: “Lou Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.”15

E le i umi ae tautino atu e Iesu, “ua taunuu: ua faagaugau lona ao, ona tuuina atu lea o lona agaga.”16

O nei mea na tutupu, tuufaatasi ai ma Lona Toetu mamalu, ona atoa ai lea o le alalaupapa mulimuli o a tatou alalaupapa e tolu: o le alalaupapa o le usiusitai, o le alalaupapa o le auauna atu, o le alalaupapa o le tatalo.

O Iesu, le Tufuga Fau Alalaupapa, sa ia faafesootaia le tofē tele ua tatou ta’ua o le oti. “Aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso.”17 Sa Ia faia mo i tatou le mea e le mafai ona tatou faia mo i tatou lava; o le mea lea, ua mafai ai e le tagata soifua ona laasia ia alalaupapa sa Ia fauina—i le ola e faavavau.

Ou te faaiuina i lou toe aoteleina atu o le solo “O Le Tufuga Fau Alalaupapa”:

“Ua uma ona e sopoia se vanu vateatea ma loloto—

Aisea ua e fauina ai le alalaupapa i le la ua goto?“

“O loo mulimuli mai ai pe a mavae le aso

Se motu o tagata e tatau ona sopoia lenei ala to.

O lenei vanu o se selo lava ia te au

Ae atonu e mamafatu i lena motu o tagata.

E ao foi ia i latou ona laasia le pogisa o le ala;

Le uo lelei e, ua ou fauina le alalaupapa mo i latou uma lava.”

Ou te tatalo ia tatou maua le poto ma le naunautai e laasia ai le alalaupapa ua fauina e le Faaola mo i tatou taitoatasi.

Faamatalaga

  1. I le James Dalton Morrison, ed., Masterpieces of Religious Verse (1948), 342.

  2. Mataio 1:21.

  3. Luka 2:40.

  4. Galuega 10:38.

  5. Mataio 11:28–30.

  6. Mataio 4:4.

  7. Mataio 4:7.

  8. Mataio 4:10.

  9. 1 Korinito 10:13.

  10. Lauga i le faauuga a Duke University, 10 Me 10, 1987.

  11. Mataio 25:34–40.

  12. Richard Evans’ Quote Book (1971), 51.

  13. MFF 19:38.

  14. Luka 22:39–44.

  15. Luka 23:34.

  16. Ioane 19:30.

  17. 1 Korinito 15:22.