2012
O Se Valaauga mo se Tagata Liliu Mai
Aperila 2012


O Se Valaauga mo se Tagata Liliu Mai

Sa avea au ma se tagata fou liliu mai ma sa leai ni o’u tomai ta piano. Ae ou te faafetai lava mo se valaauga sui olaga o le avea ma se ta laau.

E le’i leva ona uma ona ou papatiso i le 10 o o’u tausaga i Lappeenranta, Finelani, ae maua lo’u valaauga muamua i le Ekalesia. O le 1960, ma sa matuai manaomia e si o matou paranesi toagaogao se tagata e taina viiga mo le sauniga faamanatuga. Sa talosagaina a’u e faataunuu lenei tofiga.

A o uunaia e lo’u tina i maua ma lo’u tuagane i taimi uma e galulue i ni taleni e faaaoga ai tomai fatufatuai, sa ou le iloaina ta le piano, ma sa le i ai foi sa matou piano. Ae sa ou manao e faataunuu lo’u valaauga, o lea sa matou faia ai se fuafuaga.

I afiafi faaleaiga, sa matou talanoaina ai le uiga o lenei valaauga ia i matou uma lava. Peitai, ona o lo’u tina o se tamaitai ua maliu lona toalua ma e i ai sa na fanau laiti e toalua, sa matou iloaina ai o le a avea ma se luitau tele lava mo i matou le faatauina mai o se piano ma le totogi mo lesona [ta piano]. Sa matou filifili loa sa matou naunau uma lava e fai ia ositaulaga manaomia.

O le ositaulaga muamua lava sa faia e lo matou aiga o le tulaga tautupe. Sa tonu ia i matou e amata atu i le tautotogo e oo i le tautoulu, o le a matou feoai ai i uila ae le o le pasi. O lo’u tuagane o Mati, sa lototele naua ma avea ai ma tagata lelei faapitoa i le tietie uila—e oo lava i luga o le kiona ma le aisa. Sa ou le toe faatauina foi o’u lavalava ma aoao ai e suisui. Sa matou aoao foi e ola fuafua. Sa matou amataina se togalaau i se nuu maotua e lata i le fale o o’u matua matutua ma sefe ai meaai mo le taumalulu. O a matou “aso malolo” sa avea ma malaga a lo ma tina i le malumalu i Suitiselani po o ni tafaoga ma ni tolauapiga e latalata atu i le fale.

O le ositaulaga lona lua sa faia e lo’u aiga o le taimi. Sa matou vaevaeina feau ma toe faatulaga isi a matou gaoioiga ma meaaoga e fai i le fale, ina ia lava ai lo’u taimi e aoao ai le taina o le piano. Ona o a matou osigataulaga ma le galulue malosi, sa masani ona fai mai ai Tina e leai ni o ma taimi avanoa e aafia ai i ni faalavelave e pei o isi tamaiti o le matou tupulaga. O le mea moni, o lo’u valaauga sa avea ma se valaauga faaleaiga mo se taimi umi ae faatoa ou iloa ai ta se nota.

Sa amata ona ou aoaoina lesona faatasi ma se faiaoga musika i le aoga i le lotoifale. Sa ou faataitaia la’u tata e faaaoga ai se piano pepa ma se piano i le falesa. Ina ua siitia ese lo’u faiaoga piano, sa matou faatauina mai lana piano, ma sa talia au ou te aoga i se faiaoga ta piano lauiloa i le eria.

Sa ou aoaoina e a’u lava ia le taina o viiga ma sa tele ina ma faataitai faatasi ma le taitai musika o le paranesi. Sa faamalosiau mai tagata uma ia te au—e tusa lava pe afai e oso ifo se nota “sese”. Sa matuai te’i lo’u faiaoga ina ua ia iloaina sa ou tata i luma o tagata ae ou te le’i iloaina ma taulotoina lelei a’u vaega. Peitai o le tata lima tasi, sa sili atu nai lo le leai atoa o se musika.

Sa ou alu i le uila i a’u lesona, ma ina ua oo mai le taumalulu, sa ou taumafai e savali pe faasee foi pe a mafai. I Aso Sa ou te savali toatasi atu ai i fonotaga a le Ekalesia ina ia mafai ona ou taunuu pe itula ou te vave ai ma maua ai le taimi e faataitai ai. Sa ou tautino ou te alu i le pasi pe a faapea lena e oo le maualalo o le malulu i le -15ºC (5ºF). O le timu ma le kiona sa le o se faalavelave tele ia te a’u; sa vave le alu o le taimi pe a ou savali aua sa tele ni a’u viiga mananaia sa matou o faatasi. A o ou savali, sa ou sopoia fanua valevalenoa faatasi ma le au paionia (tagai i le “O Mai, Outou o le Au Paia,” Viiga, nu. 17), savali i le mauga maualuga i Siona (tagai i le “I Luga o Mauga,” Viiga, nu. 4), ma le tutu faatasi ma le autalavou o e e le mafai ona faavaivai (tagai i le “Vaivai Ea Fanau a Siona,” Viiga, nu. 159). E le mafai ona ou faavaivai i le i ai o lena lagolago—e ui o i matou ma lo’u aiga, sa na o le pau lea o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lo matou nuu i Finelani i matu, i le paolo o le tuaoi o Rusia.

I le aluga o tausaga, sa iu ina lelei la’u tata ma mafai ona ou faia ni musika nai lo na o le taina o nota sa’o. Sa ou aoaoina ia ou loto tatalo i le filifiliina o musika ina ia i ai le Agaga i le sauniga. Ma le mea sili ona taua, o la’u molimau i le talalelei sa oo mai ia te a’u e ala i musika. E faigofie lava ona ou manatua ia lagona, upu, ma savali o le viiga pe afai ou te fesiligia se mea. Sa ou iloaina o mataupu faavae ma sauniga o le talalelei e moni, i le aoaoina i lea laina ma lea laina, ma lea nota ma lea nota.

Ou te manatua se tasi aso faapitoa ina ua tofotofoina ai lo’u tautino i na mataupu faavae. Sa 14 o’u tausaga; sa ese lo’u fiafia e aau ma moemiti ia ou aau i le Olimepeka. Ou te le’i tauva i Aso Sa, ae sa ou alualu pea i luma. Mulimuli ane, ina ua lata i le taimi o taaloga o le Olimepeka i le Aai o Mekisiko, sa valaaulia au e se faiaoga ia ou auai i se aoaoga faamasani faapitoa.

Ae peitai, o le aoaoga faamasani, sa faia i taeao uma o Aso Sa i le taimi o le Aoga Sa. Sa ou faapea e mafai ona ou alu i faataitaiga ae faamisi le Aoga Sa aua e mafai lava ona ou toe foi mai i le lotu i le taimi tonu o le sauniga faamanatuga i le afiafi. Sa ou sefe mo le pasese o le pasi ma fuafuaina mea uma. O le Aso Toonai a o lumanai le aoaoga faamasani muamua, sa ou tauina atu ai i lo’u tina ia la’u fuafuaga.

Sa ou vaaia le faanoanoa ma le le fiafia i ona foliga, ae na pau lava lana tali o le filifiliga lava a a’u, ae ua uma ona aoaoina au i le mea sa’o. O lena po, sa le mafai ona aveese upu o le pese “Filifili Tau o Mea Tonu” (Viiga, nu. 149) mai lo’u mafaufau. Sa pei lava le pao o upu o le pese i totonu o lo’u ulu o se tisiketi ua ta’e.

I le taeao o le Aso Sa, sa ou uuina la’u ato taele i le isi lima, ae o a’u musika i le isi, ma le faamoemoe o le a ou faatalitonuina lo’u tina o loo o’u alu i le lotu. Sa ou alu atu i le falefaatali pasi. O le mea na tupu o le fale e faatali ai le pasi e alu i le fale aau sa i lo’u itu o le auala ae o le fale e faatali ai le pasi e alu i le falesa, sa i le isi itu. A o ou faatalitali, sa amata ona oso ae lo’u le fiafia. Sa tatagi musika i o’u taliga “Ua Ou Faia Ea Se Lelei?” (Viiga, nu. 136)—o le viiga sa fuafuaina mo le Aoga Sa i lena aso. Sa ou iloaina mai ou aafiaga, o lona fati faigata, upu faigata, ma nota maualuluga, o se matuai mala lava lenei viiga pe a le malosi le taina o le piano.

A o ou mafaufau, sa tau fai lalata mai ia pasi e lua. Sa tu le pasi e alu i le fale aau mo a’u, sa faatu e le avepasi o le pasi e alu i le falesa le pasi ma tilotilo mai ia te au, ma le le mautonu aua sa ia iloaina e masani lava ona ou alu i lana pasi. Sa matou taufai pulatoa atu i le tasi ma le isi mo ni nai sekone. O le a le mea na ou faatali i ai? Sa ou filifilia le Alii (tagai i le “Who’s on the Lord’s Side?” Viiga, nu. 170. Sa ou tautino atu o le a ou alu i le mea e finagalo o Ia ou te alu i ai (tagai i le “Ou te Alu i Mea e te Tofia,” Viiga, nu. 169). O la’u filifiliga e tausi poloaiga ua leva ona ou faia (tagai i le “Tausi Poloaiga,” Viiga, nu. 186).

A o lei tau atu lo’u faiai i lo’u loto, sa oso faalava a’e lo’u tino. Sa ou faanatinati atu loa i le isi itu o le auala ae ou talo atu i le isi avepasi e alu ia. Sa totogi lo’u pasese ma ou alu i le pito i tua o le pasi e agai atu i le lotu, ma vaavaai atu i a’u miti mo le aau ua alu atu i le itu faafeagai.

Sa faapea tagata uma sa ou tagi i lena aso ona sa ou lagonaina le Agaga. Ae o le mea moni, sa ou tagi ona ua le aoga la’u sini sa i ai mai lava i lo’u laitiiti, ma ona sa ou matamuli ona sa ou fiafia i le manatu lea o le aau i le Sapati. Peitai o lena Aso Sa, e pei foi o Aso Sa na muamua atu ma mulimuli mai, sa ou faataunuuina ai lo’u valaauga.

E oo ane i le taimi ua ou sauni ai e alu i le kolisi, ua ou aoaoina nisi o tagata o le paranesi e taitai musika ma ta le piano. I le kolisi sa faaauau ai ona ou tata piano ma ave ni lesona ta okeni. Sa ou manatu o lo’u avanoa e alu atu ai i Amerika Latina ua leai atu e faavavau ina ua ou lafoai i tauvaga aau, ae ina ua uma ona faamaeaina lo’u tikeri o le tagatamalaga i le Iunivesite o Polika Iaga, sa ou faia se misiona i Kolomupia. A o ou i ai i le misiona, sa ou faia ni aoga ta piano. Sa ou manao e tuua na Au Paia ma le meaalofa o musika. Sa savavali tamaiti laiti ma talavou o Kolomupia i le tele o maila i le vevela o le la ina ia maua le avanoa e aoao ai le taina o le piano. Sa latou amata foi i le lima e tasi seia oo ina latou faasolosolo iloa ona tata i lima uma e lua. Ma sa latou faia foi ni ositaulaga e tele atu nai lo a’u ia latou taumafaiga e aoao le taina o le piano.

Ua silia nei ma le 50 tausaga talu ona ou papatiso. Ua ou femalagaai i soo se mea mai lo’u aiga i Finelani, ae e tusa lava po o fea ua ou alu i ai, e i ai lava i taimi uma le manaomia o se tasi e taina viiga. O le gagana lautele o musika ua fausia ai ni alalaupapa o le malamalama ma le alofa i le tele o nofoaga.

O le taimi nei o o’u lima ua gese ma maua i le gugu. Ua toatele nisi fai musika agavaa ua suia lo’u tulaga. E masani lava ona lagona e lo’u tina le faanoanoa pe a toe tepa i tua i tausaga o lo’u faatoa amata mai i le Ekalesia ma osigataulaga sa ou faia, o maila sa ou savalia, ma mea ou te le’i mauaina. E popole o ia o le malulu ua mafua ai lo’u gugu. Ae peitai, ou te tauaveina o’u “mailaila o le taua” ma le olioli. E masaa atu o’u olioliga ma faanoanaoga i musika. Sa ou aoao e ata ma tagi e ala atu i o’u tamatamailima.

E pese faafetai lo’u loto pe a ou mafaufau sa manatu tele mai le Tama Faalelagi ma o’u taitai e fai mai i se teine laitiiti e faataunuu se tofiga luitauina faapena. O lena valaauga sa fesoasoani ia te au e maua ai se malamalamaaga mausali o le talalelei ma mafai ai ona ou fesoasoani atu i isi e lagona le Agaga e ala atu i musika. O a’u o se molimau ola o le manaomia e tagata fou liliu mai o se valaauga—e oo lava i teineiti laiti e leai ni tomai i le taina o le piano. E ala i lo’u valaauga muamua, ua ou iloa ai, e leai lava se mea e tasi e le mafaia e le Atua, ma ua i ai Sana fuafuaga ma se faamoemoega mo Ana fanau taitoatasi. Ma e ala atu i musika, na ou maua ai se molimau e le maluelue o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

Ata na tusia e Mike Malm