2012
Faaavanoaina o le Taimi e Talanoa ma Faalogo Ai
Aperila 2012


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Faaavanoaina o le Taimi e Talanoa ma Faalogo Ai

Mai se lauga o le faasalalauga faasatelite o le konafesi faalesiteki a le Aai o Sate Leki sa faia i le aso 24 o Oketopa, 2010.

O a tatou taumafaiga faamoemoeina ia lelei atu a tatou fesootaiga i le taimi nei o le a faamanuia ai o tatou aiga e faavavau.

Ata
Rosemary M. Wixom

I se lalolagi atoatoa o le a foi atu ai tamaiti uma mai le aoga ae faafeiloaia e se ipu kuki manogi e i ai fasi sukalati na faatoa uma lava ona tao, se ipuinu umi o le susu malulu, ma se tina ua sauni mai e faaavanoa le taimi e talanoa ma faalogo atu e uiga i le aso a lana tama. Tatou te le o nonofo i se lalolagi atoatoa, afai e te manao ai, ia faamisi ia kuki ma le susu, ae aua le faamisiina le “faaavanoaina o le taimi e talanoa ma faalogo ai.”

O le luasefuluiva tausaga talu ai, sa faaalia ai le faanoanoa o Peresitene James E. Faust (1920–2007), Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, e faapea, ua matuai itiiti lava se taimi e faatasitasi ai aiga. Mafaufau i lena mea—ua 29 tausaga ua mavae—sa ia saunoa i le konafesi aoao: “O le tasi o faafitauli autu i aiga i aso nei o le, ua faasolo ina itiiti taimi tatou te faatasitasi ai. … O le taimi e faatasitasi ai o le taimi faapelepele lea—o le taimi e tatau ona talatalanoa ai, e faalogologo ai, e fefaamalosiau a’i ai, ma faaali atu ai auala e fai ai se mea.”1

A o tatou faaaluina faatasi ia taimi ma talatalanoa ma a tatou fanau, e iu ina tatou iloa lelei i latou ma latou iloa lelei foi i tatou. O mea e ave i ai la tatou faamuamua, o lagona moni o o tatou loto, o le a avea ma se vaega o a tatou talanoaga ma tamaiti taitoatasi.

O le a le savali numera tasi mai lou loto e te filifilia e faasoa atu i lau tama?

Ua aoao mai i tatou e le perofeta o Mose i le Teuteronome:

“E te alofa atu ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

“Ia i ai foi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei:

“Ia e matua aoao soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala ai pe a e nofo i lou fale, pe a e savali foi i le ala, pe a e taoto, pe a e tulai foi” (Teuteronome 6:5–7; faaopoopo le faamamafa).

Ma ou te fia faaopoopo atu ma le tasi lenei: “Ma pe a outou aai faatasi i le laulau.”

Afai tatou te mananao i o tatou aiga ia faatasi e faavavau, tatou te amataina le faagasologa i le taimi lenei. O le faaaluina o le taimi e talatalanoa ai ma a tatou fanau, o se faaputuga oa i lo tatou aiga e faavavau a o tatou savavali faatasi atu i le ala e agai atu i le ola e faavavau.

Sa faasoa mai e se tasi o tina mai Ilinoi, ISA, le faiga sa ia faaavanoaina ai le taimi e talatalanoa ma si ana fanau:

“A o laiti le ma fanau, sa ou faia se aga masani o le matamata i ni nai polokalama sa sili ona ou fiafia i ai i le televise. … O le mea na leaga ai, sa o mai ia polokalama i le taimi tonu lava foi lea e o ai le fanau e momoe.

“… Sa i ai se taimi sa ou iloaina ai sa ou tuua a’u polokalama i le pito i luga o la’u lisi ae faapito lava i lalo la’u fanau. Mo se taimi sa ou taumafai ai e faitau tala e faamomoe ai a o ola foi le televise, ae sa ou iloaina i lo’u loto sa le o le auala sili lea. A o ou mafaufau loloto e uiga i aso ma vaiaso sa ou maumauina i lau masani o le matamata televise, sa amata ona ou lagona le tausalaina ma filifili ai loa e sui. Sa fai si umi o o’u faatalitonuina a’u lava e mafai moni lava ona ou tapeina le televise.

“Ina ua mavae le tusa o le lua vaiaso o le tapeina o le televise, sa ou lagonaina le pei ua aveese atu se avega. Sa ou iloaina sa sili atu le lelei o o’u lagona, sa pei ua mama foi, ma sa ou iloaina sa ou faia le filifiliga sa’o.”2

O le taimi e faamomoe ai tamaiti o le taimi lelei lea e talatalanoa ai.

Sa fai mai Helamana e uiga i le autau totoa, “Sa latou faamatala mai ia te au upu a o latou tina, fai mai: Matou te le masalosalo lava sa mautinoa lena mea e o matou tina” (Alema 56:48).

O “upu a o latou tina” sa aoaoina ai i latou. A o talanoa atu i a latou fanau, sa aoao atu e na tina le afioga a le Atua.

Faasaosaoina o Fesootaiga Patino

E tele se lelei e maua mai le talatalanoa, ma ua iloa lelei lava foi e le fili le mana o le upu tautalagia. E fiafia o ia e tuuitiitia le agaga lea e oo mai i totonu o o tatou aiga pe a tatou talatalanoa, faalogo, fefaamalosiauai, ma faifaimea faatasi.

Sa le’i manuia taumafaiga a Satani e taofi le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i lenei tisipenisione ina ua ia taumafai e faamuta se talanoaga taua i le va o Iosefa Samita ma le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso.

I upu a Iosefa, “[Sa] vave ona taofia o a’u e se mana sa lofitu atoa ai a’u, ma sa i ai sona mana uiga ese i luga o a’u sa taofia ai lo’u laulaufaiva ina ia le mafai ona ou tautala” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15).

E matuai manao lava le fili e taofia o tatou laulaufaiva—soo se mea lava ia taofia ai i tatou mai le faailoaina atu faafesagai i upu ia lagona o o tatou loto. E fiafia o ia i le mamao ma mea faalavefau; e fiafia i le vavao; e fiafia i faamatalaga faalealofa—soo se mea lava e mafai ona taofia ai i tatou mai le mafanafana o se leo ma lagona patino lea e oo mai mai le talanoa faafesagai.

Faalogo Atu i Loto o a Tatou Fanau

O le faalogo e tutusa lava le taua ma le talanoa. Na saunoa ia Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Afai tatou te faalogo ma le alofa, tatou te le tau manaomia ona mafaufau po o le a le mea e tau atu. O le a tuuina mai ia i tatou … e ala i le Agaga.”3

A tatou faalogo, tatou te vaai atu i totonu o loto o i latou e siomia i tatou. O loo i ai se fuafuaga a le Tama Faalelagi mo Ana fanau taitoatasi. Mafaufau pe a faapea e mafai ona tatou iloa atu le fuafuaga patino mo a tatou fanau taitoatasi. Ae faapefea pe afai e mafai ona tatou iloa le ala e faaleleia ai o latou meaalofa faaleagaga? Ae faapefea pe afai e mafai ona tatou iloa le ala e faaosofia ai se tamaitiiti ia ausia lona gafatia? Ae faapefea pe afai e mafai ona tatou iloa le ala e fesoasoani atu ai i tamaiti taitoatasi i le suiga mai le faatuatua o se tamaitiiti i le molimau?

E mafai faapefea ona tatou iloa?

E mafai ona tatou amata iloa e ala i le faalogo.

Fai mai se tasi o tamā o le Au Paia o Aso e Gata Ai: “E sili atu le tele o le lelei e mafai ona ou faia pe a ou faalogo i la’u fanau nai lo le taimi ou te talanoa ai ia i latou. … Ua aoaoina malie lava, o la’u fanau e le mananao i a’u tali ua leva ona fatufatu, taimi talafeagai, ma le poto. … Ia i latou, o le mafai ona fai mai o a latou fesili ma ia talanoa e uiga i o latou faafitauli e sili atu le taua nai lo le mauaina o a’u tali. E masani lava a uma a latou tala, afai ou te faalogo lelei ma mo se taimi umi, latou te le manaomia moni lava a’u tali. Ua uma ona latou mauaina a latou tali.”4

E fai si umi o le taulai atu i mea na e sili atu ona taua. O le talatalanoa, faalogo, ma le faamalosiauina e le vave ona tupu. E le mafai ona faatotopea pe atofaina—e sili atu le lelei o le taimi e tupu ai. E tutupu pe a tatou faia faatasi ni mea: galulue faatasi, fatufatuai faatasi, ma taaalo faatasi. E tutupu pe a tatou tapeina ala o faasalalauga, faataatiaese ia faalavefau o le lalolagi, ae taulai atu i le tasi ma le isi.

O le taimi nei, o se mea faigata le faia o lena mea. A tatou taofi ma tape mea uma, e ao ona tatou saunia mo le mea o le a sosoo ai. O le taimi muamua, o le filemu e ono fai si vevela; e ono sosoo mai ai ma se lagona le lagolelei o le faanoanoa. Ia onosai, faatalitali mo ni nai sekone, ia ona fiafia lea. Tuu atu lou mafaufau atoa ia i latou o siomia oe e ala i le fai atu o se fesili e uiga ia i latou ona amata lea ona e faalogo. Matua, talanoa i se mea e fiafia i ai lau tama. Talie i mea ua tuanai—ae miti i le lumanai. O se talanoaga faavalevalea e mafai foi ona matala mai ai se talanoaga anoa.

Faamuamuaina o Lo Tatou Faamoemoega e Faavavau

O le tautotogo ua tuanai atu, a o ou asiasi atu i se vasega o tamaitai talavou, sa fai atu ai le faiaoga i le vasega e tusi atu mea e 10 e ave i ai la tatou faamuamua. Sa vave ona ou amata tusitusi. Ou te faapea atu, o le mea muamua sa ou mafaufau i ai sa amata i le “Numera 1: tapena le kapoti penitala i le umukuka.” Ina ua uma a matou lisi, sa fai mai le taitai o Tamaitai Talavou e faasoa atu mea na matou tusia. O Abby, o lē sa le’i leva ona atoa lona 12 tausaga, sa nofo i o’u tafatafa. O le lisi lenei a Abby:

  1. Alu i le kolisi.

  2. Avea ma se tagata mamanu faatufugaga i totonu [o fale].

  3. Alu i se misiona i Initia.

  4. Faaipoipo i le malumalu i se faifeautalai ua foi mai le misiona.

  5. Maua se fanau e toalima ma se fale.

  6. Auina atu la’u fanau i misiona ma i le kolisi.

  7. Avea ma se tinamatua e “foai atu kuki”.

  8. Faifaaleaga fanau a fanau.

  9. Aoao atili e uiga i le talalelei ma fiafia i le olaga.

  10. Toe foi atu e nonofo faatasi ma le Tama o i le Lagi.

Sa ou faapea atu, “Faafetai lava, Abby. Ua e aoaoina au e uiga i le i ai o se vaaiga mamao i le fuafuaga a le Tama Faalelagi mo i tatou uma. A e iloa o loo e savalia se ala, e tusa lava po o a auala taamilo e ono oo mai, o le a e le afaina lava. A taulai atu lou ala i le sini aupito taua—o le faaeaga ma le toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi, o le a e oo atu iina.”

O fea na maua mai ai e Abby lenei lagona o le faamoemoega e faavavau? E amata mai i totonu o o tatou aiga. E amata mai i totonu o o tatou auaiga. Sa ou fesili atu ia te ia, “O a au mea e fai i lou aiga e fausia ai na mea e ave i ai lau faamuamua?”

O lana tali lenei: “E ese mai i le faitauina o tusitusiga paia, o loo matou suesueina le Tala’i La’u Talalelei.” Ona ia faaopoopo mai lea, “Matou te talanoa soo—i afiafi faaleaiga, pe a aai faatasi i le afiafi, ma i totonu o le taavale pe a matou tietie.”

Sa tusia e Nifae: “Ma ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso.” Aisea? “Ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala” (2 Nifae 25:26).

O le talanoa, faalogologo, ma le fefaamalosiaua’i o le tasi i le isi, ma le faia faatasi o mea o se aiga o le a tatou latalata atili atu ai i lo tatou Faaola, o lē e alofa ia i tatou. O a tatou taumafaiga faamoemoeina ia lelei atu a tatou fesootaiga i le taimi nei—i lenei lava aso—o le a faamanuia ai o tatou aiga e faavavau. Ou te molimau atu a tatou tautalatala e uiga ia Keriso, ua olioli foi ia Keriso ma i le meaalofa o le Togiola. O le a iu ina iloa e a tatou fanau “po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala.”

Faamatalaga

  1. James E. Faust, “Faatamaoaigaina o le Olaga Faaleaiga,” Ensign, Me 1983, 41.

  2. Susan Heaton, “Talk Time Instead of TV Time,” Ensign, Oke. 1998, 73.

  3. Jeffrey R. Holland, “Molimau ia te A’u,” Liahona, Iulai 2001, 16.

  4. George D. Durrant, “Pointers for Parents: Take Time to Talk,” Ensign, Ape. 1973, 24.

Ata pue o Sister Wixom © Busath Photography; ata na saunia e Bradley Slade