2013
Misin mo Seves blong Jisas Kraes
Epril 2013


Misin mo Seves blong Jisas Kraes

I kam long wan toktok blong wan divosen we hem i bin givim long 18 Ogis 1998, long Brigham Yang Yunivesiti. Blong ridim ful toktok long Inglis, go long speeches.byu.edu.

Pikja
Elda Rasel M. Nelson

Pruf we i moa gud we i soemaot se yumi laekem Jisas tumas i taem yumi gat ol fasin we i semmak olsem Hem.

Olsem wan long medel blong ol spesel witnes blong nem blong Kraes long ful wol (luk long D&C 107:23), mi biliv se mi givim moa gud seves sapos mi tij mo testifae abaot Hem. Faswan, mi save askem ol sem kwestin we Hem i bin askem wan taem long ol Farisi: “Wanem tingting blong yufala long Mesaea ya? Bambae hem i kamaot long laen blong hu?” Matiu 22:42

Ol kwestin ia oli kam oltaem long maen taem mi mit wetem ol lida blong gavman mo blong sam nara relijin. Sam i talem se “Jisas i wan gudfala tija.” Ol narawan oli talem, “Hem i bin wan profet.” Ol narawan oli jes no save Hem nomo. Yumi no mas sapraes tumas. From long en, sam pipol nomo oli gat ol trutok blong gospel we i kambak we yumi gat. Ol memba blong Jos blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent oli stap wan smol grup nomo long medel blong olgeta we oli talem se oli Kristin man.

Situesen blong yumi tedei, Nifae i bin luk handred yia finis bifo.

“Mo i bin hapen se mi bin luk Jos blong Smol Sipsip blong God, mo ol namba blong hem i bin smol nomo …; be mi bin luk se Jos blong Smol Sipsip, we oli ol Sent blong God, i bin stap tu long ful fes blong wol; mo ol samting we oli bin rulum long fes blong wol i bin smol. …

“Mo i bin hapen se mi, Nifae, mi bin luk paoa blong Smol Sipsip blong God, we i bin kamdaon long ol sent blong Jos blong Smol Sipsip, mo long ol kavenan pipol blong Lod, we i bin seraot olbaot long ful fes blong wol; mo oli blokem olgeta wetem stret fasin mo paoa blong God long bigfala glori. (1 Nifae 14:12, 14).

Fasin ia blong stap stret mo gud, paoa ia, mo glori ia—mo tu, evri plante blesing blong yumi—i kamaot long save blong yumi long Lod Jisas Kraes, i kamaot long fasin blong stap obei, mo glad mo gat lav long Lod Jisas Kraes.

Long smol taem we hem i bin stap long wol; Sevya i bin winim tu stamba gol. Wan, i bin wok blong Hem mo glori blong Hem blong mekem man i nomo save ded mo i kasem laef we i no save finis (luk long Moses 1:39). Narawan i talem long wan simpol wei: “Mi mi putum wan eksampol blong yufala, blong bambae yufala i save mekem sem fasin ya nomo we mi mi mekem long yufala.” (Jon 13:15).

Fas stamba tingting blong Hem we yumi save long hem, hem i Atonmen. Hemia i bin spesel misin blong Hem long wol ia. Long pipol blong Amerika blong bifo, Lod we i laef bakegen long ded i givim misin toktok ia blong Hem:

“Mi bin kam long wol blong mekem wanem we Papa blong i wantem, from Papa blong mi i bin sendem mi.

“Mo Papa blong mi i bin sendem mi blong oli save leftemap mi long kros; mo afta we oli bin leftemap mi long kros, blong mi save pulum evri man i kam long mi” (3 Nifae 27:13–14).

Taem Hem i stap gohed long toktok blong Hem, Hem i soem nambatu stamba tingting blong Hem—blong stap eksampol blong yumi: “Mo yufala i save ol samting we yufala i mas mekem …; from ol wok we we yufala i bin lukim mi mi mekem, samting ia bae yufala i mas mekem tu” (3 Nifae 27:21).

Fas stamba tingting blong Hem, mi bin tokbaot olsem wan misin. Nambatu stamba tingting blong Hem, mi laekem blong yumi luk olsem seves blong Hem. Bae yumi luklukbak long tufala pat ia blong laef blong Hem—misin mo seves blong Hem.

Misin blong Jisas Kraes—Atonmen

Misin blong Hem i bin Atonmen. Misin ia i bin blong Hem nomo. Hem i bin bon long wan mama we i save ded mo wan Papa we i nomo save ded; Hemwan nomo we i save givim laef blong Hem wetem glad hat mo karembak bakegen (luk long Jon 10:14–18). Ol gudfala risal blong Atonmen blong Hem, oli no gat en mo oli no save finis. Hem i bin karemaot soa aot long ded mo mekem harem nogud from ded i blong smol taem nomo (luk long (Fas Korin 15:54–55). Responsabiliti blong Hem long Atonmen i bin stap finis, bifo taem blong Kriesen mo Foldaon blong Adam mo Iv. Hem i no mekem nomo blong evri man i save laef bakegen long ded mo kasem wan laef we i nomo save ded, be hem i blong mekem se yumi save kasem fogivnes from ol sin blong yumi—folem ol kondisen we Hem i bin putum. From samting ia, Atonmen blong Hem i bin openem rod we yumi save kam wan wetem Hem mo wetem ol famle blong yumi we oli no save finis. Visen ia yumi tekem olsem laef we i no save finis—presen blong God we i moa bigwan we Hem i givim long man (luk long D&C 14:7).

I no gat man i save mekem Atonmen. I no gat wan man, iven spos hem i rij tumas mo i gat paoa, bae i save sevem wan sol—iven sol blong hemwan (luk long Matthew 19:24–26). Mo i no gat wan narafala man bae i nidim o bae i kasem raet blong mekem blad i ron blong mekem fasin blong sevem wan narafala man i hapen. Jisas i bin mekem “wantaem be blong evriwan” (Hibrus 10:10).

Nomata Atonmen i bin hapen fulwan long taem blong Niu Testeman, ol samting we oli bin hapen long taem blong OlTesteman oli stap tokbaot finis olsem wanem Atonmen i impoten. Adam mo Iv, tufala i bin kasem komanmen blong mekem ol sakrifaes olsem wan samting we bae i semmak long sakrifaes blong Wan Pikinini Ia Nomo blong Papa (luk long Moses 5:7). Olsem wanem? Tru long blad we i ron. Tru long eksperiens blong tufalawan, tufala i bin konfemem long skripja se “olgeta samting we i gat laef, be laef blong olgeta i stap long blad blong olgeta” (Levitikas 17:11).

Ol dokta oli save se taem blad i stop blong ron insaed bodi, trabol i stat. Sapos blad we i ron long wan leg i stop, bigfala soa we i no save kamgud i kasem leg. Sapos blad we i ron i go long bren i stop, bae i save kasem strok. Sapos blad i stop blong ron nomol tru long paep blong blad i go long hat, wan hat atak i save hapen. Sapos blad i lus plante we yumi nomo save kontrolem, ded i save hapen.

Adam, Iv mo ol jeneresen we oli stap kam antap oli bin lanem se evritaem we oli mekem blad blong wan animol i ron, laef blong hem i finis. Blong ol sakrifaes seremoni blong olgeta, bae oli no save sakrifaesem eni animol olbaot. Bae hem i mas fas sipsip we i no gat wan mak nating long hem (luk, eksampol, Eksodas 12:5). Ol samting we oli nidim oli olsem ol simbol tu blong sakrifaes blong Smol Sipsip blong God we i no gat mak long hem.

Adam mo Iv, tufala i bin kasem wan komanmen se tufala i mas mekem evri samting we tufala i bin mekem long nem blong Pikinini, mo tufala i mas sakem sin mo prea long God long nem blong Pikinini, blong oltaem (Moses 5:8). Stat long taem ia go kasem medel blong taem, sakrifaes blong animol i gohed blong stap wan eksampol mo pikja blong Atonmen blong Pikinini blong God we bae i hapen long en.

Taem we Atonmen i bin tekem ples, bigfala mo las sakrifaes ia i bin mekem loa blong Moses i kamtru (luk long Alma 34:13–14) mo i stopem wantaem praktis ia blong sakrifaesem animol, we i bin tijim se “olgeta samting we i gat laef, be laef blong olgeta i stap long blad blong olgeta” (Levitikas 17:11). Jisas i bin eksplenem olsem wanem ol pat blong sakrifaes blong bifo oli nomo impoten tedei, hemia from Atonmen i tekem ples mo sakramen i olsem simbol ia nao blong stap tingbaot Atonmen. Tekem not bakegen se ol skripja ia oli tokbaot laef, bodi blong mit mo bun, mo blad;

“Nao Jisas i talem long olgeta se, Tru mi talem long yufala, mi mi Pikinini blong Man. Sipos yufala i o kakae mit blong bodi blong mi, mo yufala i no dring blad blong mi, bambae yufala i no gat laef long yufala.

“Man we i kakae mit blong mi mo i dring blad blong mi, hem i gat laef we i no save finis, mo long Lasdei, mi bambae mi mekem hem i laef bakegen.” (Jon 6:53–54).

From Atonmen blong Jisas Kraes, evri man long wol—iven plante we oli save mekem—bae hem i pemaot olgeta. Blad blong Sevya i bin stat blong ron from evri man long wol, i no long kros be long Garen blong Getsemane. Longwei, Hem i bin tekem long Hemwan evri sin blong evri pipol we bae i laef long wol ia. Andanit long ol hevi samting ia, blad i bin ronaot long evri hol blong skin blong bodi blong Hem (luk long D&C 19:18). Soa blong Atonmen i bin finis long kros long Kalvari.

Profet Josef Smit i bin talem smol olsem wanem Atonmen i impoten. Hem i talem, “Ol stamba prinsipol blong relijin blong yumi oli ol testemoni blong ol Aposol mo ol Profet, long saed blong Jisas Kraes, se Hem i bin ded, oli bin berem Hem, mo Hem i bin girap long nambatri dei, mo i bin go long heven; mo evri narafala samting abaot relijin blong yumi, oli go wetem hemia.”1

Wetem atoriti ia mo bigfala tangkyu, mi tu, mi tij mo testifae abaot Hem.

Seves blong Jisas Kraes—Man blong eksampol

Nambatu bigfala stamba tingting blong Lod long laef ia i blong stap olsem wan eksampol blong yumi. Eksampol blong laef blong Hem i pat blong seves blong Hem long wol ia. Hemia wetem ol tijing, ol parabol, mo ol toktok blong Hem. I tekem tu ol merikel blong Hem, kaen fasin wetem lav, mo fasin blong safa longtaem wetem ol pikinini blong ol man (luk long1 Nifae 19:9). I tekem tu fasin blong Hem blong yusum prishud atoriti wetem lav mo sore. I tekem tu stret mo gud fasin blong Hem blong kros taem Hem i jajem sin (luk long Rom 8:3) mo taem Hem i kafsaedem ol tebol blong ol man we oli stap jenisim mane (luk long Matiu 21:12). I tekem tu ol harem nogud blong Hem. Oli bin jikim Hem, wipim Hem, mo ol pipol blong Hem oli no wantem Hem (luk long Mosaea 15:5)—iven wan disaepol i letem Hem i go long han blong ol enemi mo wan we i giaman se hem i no save Hem (luk long Jon 18:2–3, 25–27).

Nomata ol seves we Hem i bin mekem, long Hem, oli no bin mo oli no spesel tumas. I no gat limit long namba blong pipol we i save folem eksampol blong Jisas. Semmak fasin ia, ol profet mo ol aposol blong Hem mo ol nara man long medel blong ol wokman blong Hem we oli bin kasem raet long Hem, oli bin mekem. Plante oli bin stanap strong taem oli kilim olgeta from Hem (luk long Matiu 5:10; 3 Nifae 12:10). Long taem blong yumiwan, yu save ol brata mo sista we oli bin traehad tumas—nomata oli pem wan bigfala praes—blong oli folem eksampol blong Lod.

Hemia i olsem we i mas stap. Hemia i hop we Hem i gat long yumi. Lod i bin askem yumi blong folem eksampol blong Hem. Hem i bin tijim klia ol samting ia:

  • “Yufala i mas kam ol wanem kaen man? … I olsem [we] mi stap” (3 Nifae 27:27; luk tu long 3 Nifae 12:48).

  • “Yutufala i biaen long mi … Bambae mi mi mekem yutufala i man blong pulum man” (Matiu 4:19).

  • “Mi mi putum wan eksampol blong yufala, blong bambae yufala i save mekem sem fasin ya nomo we mi mi mekem long yufala” (Jon 13:15; luk tu long Jon 14:6).

Ol toktok ia mo ol nara skripja we i semmak, oli no bin raetem olsem sam tingting nomo. Oli ol tabu komanmen! Yumi mas folem eksampol blong Hem!

Blong mekem i isi blong folem Hem, ating yumi save tingting long faef eria long laef blong Hem we yumi save folem.

Lav

Sapos mi wantem askem wanem kwaliti long laef blong Hem nao we bae yu faenem fastaem, mi ting se bae yu wantem talem fasin blong Hem blong lav. Hemia bae i go wetem sore mo lav blong Hem, fasin blong stap kaen, jariti, taem mo tingting blong hem, fasin blong fogiv, sore, jastis, mo plante moa. Jisas i bin lavem Papa blong Hem mo mama blong Hem (luk long Jon 19:25–27). Hem i lavem famle blong Hem mo ol Sent (luk long Jon 13:1; Seken Tesalonaeka 2:16). Hem i lavem olgeta we oli mekem sin nomata oli stap mekem sin (luk long Matiu 9:2; D&C 24:2). Mo Hem i bin tijim yumi olsem wanem yumi save soem lav we yumi gat long Hem. Hem i talem, “Sapos yufala i lavem mi, bambae yufala i save obei long ol tok blong mi” (Jon 14:15). Afta blong mekem i klia gud se lav blong Hem i no gat limit, Hem i talem bakegen, “Sipos yufala i stap obei long ol tok blong mi, bambae mi mi lavem yufala olwe, stret olsem we mi mi stap obei long ol tok blong papa blong mi, nao oltaem hem i stap lavem mi” (Jon 15:10; luk tu long D&C 95:12; 124:87).

Wan nara wei blong soem lav we Sevya blong yumi i gat long yumi i bin seves blong Hem. Hem i bin givim seves long Papa blong Hem, mo Hem i bin givim seves long pipol we Hem i bin stap mo wok wetem olgeta. From tugeta samting ia, yumi mas folem eksampol blong Hem. Yumi mas givim seves long God, “yumi mas folem ol fasin blong hem mo yumi mas lavem hem” (Dutronome 10:12; luk tu long 11:13; Josua 22:5; luk long D&C 20:31; 59:5). Mo yumi mas lavem ol neiba blong yumi mo givim seves long olgeta (luk long Galesia 5:13; Mosaea 4:15–16). Yumi stat wetem ol famle blong yumi. Bigfala lav ia we i fasem ol papa mo mama long ol pikinini blong olgeta i stat tru long seves blong ol papa mo mama ia i go long pikinini blong olgeta long taem we oli dipen bigwan long papa mo mama. Afta long laef, ol pikinini we oli wok, oli save gat janis ia blong gobak mo soem lav ia taem we oli givim seves long papa mo mama blong olgeta taem oli kam olfala.

Ol Odinens

Wan nambatu samting long eksampol laef blong Seyva i bin wei we hem i tokbaot bigwan ol tabu odinens. Long taem blong seves blong Hem long wol, Hem i bin soem olsem wanem ol odinens blong sevem man oli impoten. Jon i bin baptaesem Sevya long Jodan Riva. Jon tu i bin askem, “From wanem?”

Jisas i bin eksplenem, “Long fasin ia bambae yumitufala i mekem olgeta samting we God i wantem, oli kamtru” (Matiu 3:15; oli ademap italik). Odinens ia i no bin impoten nomo, be eksampol we Jisas mo Jon i bin mekem i bin impoten tu.

Afta Lod i bin soem odinens blong sakramen. Hem i bin eksplenem simbol blong sakramen mo eksplenem mining blong sakramen ia long ol disaepol blong Hem (luk long Matiu 26:26–28; Mak 14:22–24; Luk 24:30).

Papa blong yumi long Heven i bin tijim yumi tu abaot ol odinens. Hem i talem se yumi mas bon bakegen insaed long kingdom blong heven, tru long wota, mo Spirit, blong kam klin tru long blad, we i blad blong Wan Stret Pikinini Ia Nomo blong Papa; blong yumi kam tabu mo fri long evri sin, mo blong yumi stap glad long ol toktok blong laef we i no save finis long wol ia, mo stap glad long laef we i no save finis long wol we i stap kam, we i glori ia we man i no save ded (luk long Moses 6:59).

Long taem blong seves blong Hem long wol afta we Hem i ded, ol hae odinens blong save kam olsem wan God i bin kam tru long revelesen (luk long D&C 124:40–42). Hem i bin givim ol odinens ia insaed long ol tabu tempol blong Hem. Long dei blong yumi tedei, fasin blong wasem, anoentem, mo kasem ol endaomen, oli givim long wanwan man we oli rere gud (luk long D&C 105:12, 18, 33; 110:9; 124:39). Long tempol, wanwan man i save sil long hasban o waef, long ol olfala we oli ded finis, mo long ol famle we bae oli kam yet (luk long D&C 132:19). Masta blong yumi i wan God blong loa mo oda (luk long D&C 132:18). Lukluk blong Hem long ol odinens i wan pat blong eksampol blong Hem long yumi we i fulap long paoa.

Prea

Wan nambatri pat blong eksampol seves blong Lod hem i prea. Jisas i bin prea long Papa blong Hem long Heven, mo tu, Hem i bin tijim yumi olsem wanem blong prea. Yumi mas prea long God, Papa we I No Save Finis, long nem blong Pikinini blong Hem, Jisas Kraes, tru long paoa blong Tabu Spirit (luk long Matiu 6:9–13; 3 Nifae 13:9–13; Joseph Smith Translation, Matthew 6:9–15). Mi laekem impoten prea we Lod i bin mekem long bihaf blong ol narafala, we oli rekodem i stap long Jon, japta 17. Long ples ia, Pikinini i bin filim fri blong toktok wetem Papa blong Hem long bihaf blong ol disaepol blong Hem, we Hem i lavem olgeta. Hem i wan eksampol blong wan prea we i folem stret fasin wetem sore mo lav.

Save

Wan nambafo eksampol blong Lod hem i fasin we Hem i yusum save blong Hem we i kam long heven. Olsem mi bin talem finis, plante man we oli no Kristin, oli luksave se Jisas i bin wan gudfala tija. Yes, Hem i bin wan gud tija. Be wanem nao i bin nao i mekem se ol tijing blong Hem oli defren long ol narawan? Hem i bin wan tija wetem skil blong tijim injiniaring, matematik, o saens? Olsem Krieta blong wol ia mo ol nara wol (luk long Moses 1:33), Hem i save kam wan kaen tija olsem. O, olsem Man we i talem ol toktok blong skripja, Hem i save tijim olsem wanem blong raet gud.

Samting we i mekem tijing blong Hem i defren long hemia blong evri nara tija, i we Hem i bin tijim ol trutok blong ol impoten samting we oli no save finis. Hem nomo i save soemaot long yumi stamba tingting blong yumi long laef. Tru long Hem nomo, yumi save lanem abaot laef blong yumi bifo laef long wol ia mo wanem we yumi save mekem long laef blong yumi afta long wol ia.

Long wan taem, Masta Tija i bin talem long olgeta we oli stap lisin long Hem we oli gat tu tingting se oli bin gat tri witnes blong Hem:

  • Jon Baptaes

  • Ol wok we Jisas i bin mekem.

  • Toktok blong God, Papa we I No Save Finis (luk long Jon 5:33–37).

Afta Hem i bin givim wan nambafo witnes: “Yufala i stap luklukgud long ol tok blong Baebol, mo yufala i bilif se long ol tok blong hem, yufala i gat laef we i no save finis. Be yufala i luk! Ol tok blong Baebol ya oli stap tokbaot mi” (Jon 5:39).

Toktok ia tingting long laen ia bae i luk olsem i no stret blong yusum blong fastaem. Be hem i impoten long mining we Jisas i bin traem blong stap yusum. Hem i bin save se plante long olgeta we oli lisin long Hem oli ting se laef we i no save finis i bin stap long ol skripja. Be oli bin rong. Ol skripja nomo oli no save givim laef we i no save finis. I tru i gat paoa long skripja, be paoa ia i kam long Jisas Hemwan. Hem nao i Toktok ia: Ol logo. Paoa blong laef we i no save finis i stap long Hem, we “bifo we bifo olgeta, taem we wol ya i no stap yet, i gat wan man i stap we nem blong hem “Tok blong God”. Tok ya, hem i stap wetem God, mo hem tu i God” (Jon 1:1; luk tu long 2 Nifae 31:20; 32:3). Afta, from strong fasin blong olgeta blong no wantem biliv long Hem, Jisas i bin go blong stopem olgeta: “Yufala i no wantem kam long mi blong kasem laef ya [we i no save finis] long mi” (Jon 5:40).

Masta i save winim yumi wetem save blong Hem long heven, be Hem i no wantem. Hem i givim ona long fridom blong yumi blong save mekem joes. Hem i letem yumi gat glad blong faenem samting. Hem i leftemap tingting blong yumi blong sakem sin from ol mistek blong yumiwan. Hem i letem yumi blong gat eksperiens ia long fridom we yumi kasem taem yumi glad blong obei long ol loa blong Hem long heven. Yes, wei we Hem i yusum save blong Hem i givim wan gudfala eksampol blong yumi.

Fasin blong Stanap Strong

Wan nambafaef pat blong eksampol seves blong Lod, hem i komitmen blong Hem blong stanap strong kasem en. Hem i neva stop long wok blong Hem. Nomata Hem i bin go tru long safaring bitim we yumi save tingting long hem, Hem i neva wan man blong givap. Nomata ol tes blong Hem i kam moa nogud, Hem i bin stanap strong kasem en long wok blong Hem: blong pem praes from ol sin blong evri man long wol. Ol las toktok blong Hem taem Hem i bin hang long kros i bin, “Olgeta samting i finis nao” (Jon 19:30).

Fasin blong Yusum Hemia long Ol Laef blong Yumi

Ol faef poen ia long taem blong seves blong Hem, yumi save yusum long ol laef blong yumiwan. Wan bes mo tru wei blong pruvum se yumi laekem Jisas hem i taem yumi mekem olsem Hem.

Taem yumi stat blong luksave huia Jisas mo wanem Hem i bin mekem blong yumi, yumi save andastanem, smolsmol, risen blong fas bigfala komanmen: “Mo yufala i mas lavem Hae God ya we i God blong yufala long olgeta hat blong yufala, mo long olgeta laef blong yufala, mo longolgeta tingting blong yufala, mo long olgeta paoa blong yufala” (Mak 12:30). Long nara toktok, evri samting we yumi tingbaot mo mekem mo talem, yumi mas mekem wetem lav blong yumi long Hem mo Papa blong Hem.

Askem yuwan, “I gat wan man we mi lavem moa bitim Lod?” Afta komperem ansa blong yu wetem ol standet ia we Lod i bin putum:

  • “Man we i lavem papa no mama blong hem moa, i winim we hem i lavem mi, hem i no stret blong i kam man blong mi.”

  • “Mo man we i lavem boe no gel blong hem moa, i winim we hemi lavem mi, hem i no stret blong i kam man blong mi” (Matiu 10:37).

Lav we yumi gat long famle mo ol fren, nomata se i bigwan olsem wanem, bae i gat moa mining sapos i joen long lav i go long Jisas Kraes. Lav blong ol papa mo mama i go long ol pikinini i gat moa mining long ples ia mo afta long ples ia, from Hem. Evri rilesensip blong lav oli kam moa gud long Hem. Lav blong Papa blong yumi long Heven mo Jisas Kraes i givim laet, insperesen, mo tingting blong lavem ol narafala man long wan moa gud wei.

Ol Odinens i soem wan wei blong wok from impoten samting we i no save finis. Ol papa mo mama oli mas save wanem odinens we wanwan pikinini bae i nidim. Ol hom tija oli mas tingbaot wanem odinens stret, wanwan famle we oli lukaotem, i nidim.

Eksampol blong Sevya long saed blong prea i mekem yumi tingbaot se prea we yu mekem yuwan, famle prea, mo prea from ol wok blong yumi long Jos i mas kam pat blong ol laef blong yumi. Blong save mo blong mekem tingting blong Papa, i givim moa paoa long saed blong spirit mo tras (luk long D&C 121:45). Blong stap long saed blong Lod i ples ia nao we yumi wantem stap long hem.

Save “long ol samting olsem we oli rili stap, mo ol samting olsem we bae i rili stap” (Jekob 4:13) i letem yumi mekem samting folem ol prinsipol mo doktrin. Save ia bae i mekem fasin blong yumi i kam gud. Ol aksen we, from fasin blong selfis mo tingting blong yumi nomo, i mekem se tru wok nomo i save lidim from wan risen mo from i stret.

Wan komitmen blong stanap strong kasem en–i–minim se bae yumi no askem blong oli rilisim yumi from wan koling blong givim seves. Hem i minim se bae yumi no stop blong gohed from wan gol we i klin inaf. I minim se bae yumi neva givap long wan we yumi lavem we i bin foldaon. I minim se bae yumi oltaem stap glad long famle rilesensip blong yumi we i no save finis, iven tru ol dei we i had from sik, from bodi we i nomo save muv, o ded.

Wetem evri hat blong mi, mi prea se paoa blong Lod blong jenisim man i save mekem wan samting i jenis long laef blong yu. Misin mo seves blong Hem i save blesem wanwan long yumi naoia mo blong oltaem.

Not

  1. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 49.

Jesus I Go Aot long Betani long Naet, i kam long Jemes Tisot

Woman, Luk Pikinini blong Yu (Stabat Mater), } i kam long Jemes Tisot © Brooklyn Museum, Brooklyn, New York; insaet: wan smol pat blong pikja ia Long Garen blong Getsemane, { i kam long Kal Henrij Blok

Toktok antap long Hil, i kam long Jemes Tisot; insaed: wan smol pat blong pikja ia Kraes mo Rij Yang Loya, i kam long Henrij Hofman, C. Harrison Conroy Co i glad blong serem.

Evri Siti I Bin Kam Tugeta, i kam long Jemes Tisot