2014
O Le Atu Filipaina: Malosi Faaleagaga i luga o Motu o le Sami
Aperila 2014


O Paionia i Atunuu Uma

O Le Atu Filipaina: Malosi Faaleagaga i luga o Motu o le Sami

I nai tausaga pupuu e 53, ua vaaia e le Ekalesia le malosi ma le tuputupu ae maoae i le atu Filipaina, ua ta’ua o le “Penina o Asia.”

Ia Augusto A. Lim, o le savali na tuuina atu e faifeautalai talavou e toalua mai le Iunaite Setete sa foliga mai e faamautu ai le mataupu faavae ua uma ona ia iloaina e moni. O se loia talavou ma o se Kerisiano, na matauina e Augusto o aoaoga faavae e pei o faaaliga faifaipea o “mea ia na ou talitonu i ai e ui lava sa ou i ai i le aoga maualuga ma le kolisi.”1

Ina ua mavae ni nai masina, sa malie Augusto e auai i sauniga o le Aso Sa ma talia le lu’i e faitau ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona. “Sa amata ona ou faitauina le Tusi a Mamona ma le totoa i le agaga lava lea e tasi na fautuaina i tatou e Moronae [ia i ai]. Ina ua ou faia lena mea ma le naunautai ia iloa pe moni—ina ua uma ni nai laina—sa ou mauaina se molimau,” na ia manatuaina.2

Ia Oketopa o le 1964, na papatiso ai Augusto Lim ma na avea ma se paionia o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le au Paia o Aso e Gata ai i le atu Filipaina, ma o lona faletua ma le aiga na vave auai mulimuli ane. I le taimi nei, ina ua mavae le tele o tausaga o auaunaga faamaoni i le Ekalesia—lea na aofia ai se valaauga i le 1992 e avea ma se Pulega Aoao, o le Filipino muamua e auauna atu i lena tofiga—e atagia mai ia Uso Lim le faatuatua ma le pulunaunau o le faitau selau o afe o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le “Penina o Asia.”

O Se Laueleele Lafulemu

E tusa ma le 550 tausaga a o lei soifua mai Iesu Keriso, na folafola mai e le Alii i le perofeta o Nifae i le Tusi a Mamona: “Ou te manatua i latou o e o i motu o le sami, ma “aumaia laʼu upu i le fanauga a tagata, ioe, e oo lava i luga o atunuu uma o le lalolagi” (2 Nifae 29:7). I le toatele o e faitauina nei upu filifilia, o se tasi vaega o “motu i le sami” e oo mai i le mafaufau: le atu Filipaina.

Faatasi ai ma se faitau aofai ua latalata i le 100 miliona, o le Malo o le atu Filipaina o se faasologa tele o motu e tusa ma le 7,100 motu i le talafatai i sautesasae o Asia. O se atunuu matagofie vevela o loo nonofo ai ni tagata faauo, galulue, ma lotomaualalo. Ae o le atunuu e aafia i mafuie, afa, mauga mu, galulolo, ma isi faalavelave faalenatura ma e mafatia i le tele o faafitauli tautupe a le atunuu. O le mativa i le atulaulau o se luitau faifai pea, ma ua onosaia e tagata Filipino le tele o taimi o le le mautu o faigamalo ma faafitauli tau le tamaoaiga.

Ae o i latou o e ua masani i ala o le Alii, o le atu Filipaina o se eleele lafulemu mo le totoina o fatu o le talalelei. Faatasi ai ma le Takaloka ma isi gagana masani, o le tele o tagata Filipino e tautatala faa-Peretania, lea foi e avea o se gagana a le atunuu. Ona o se vaitaimi umi o le taitaiga Faasipaniolo, e sili atu ma le 90 pasene o le faitau aofai oni Kerisiano; o se vaega tele o le vaega e le Kerisiano o tagata Musalimi.

O le taumafaiga muamua e faailoa atu le Ekalesia i le atu Filipaina na faia i le 1898 i le taimi o le Taua a Amerika ma Sepania e Willard Call ma George Seaman, o fitafita o le Au Paia mai Iuta o e na vaetofia e avea ma faifeautalai ae lei malaga ese. A tulai mai ni avanoa, la te talai atu le talalelei, ae sa leai ni papatisoga na faia.

I le taimi o le Taua lona II a le Lalolagi, na siitia atu ai nisi o le Au Paia o aso e Gata Ai i motu eseese faatasi ma autau Tuufaatasi. I le 1944 ma le 1945, na faia e ni vaega o le militeli ni sauniga o le Ekalesia i le tele o nofoaga, ma o le toatele o fitafita AAG ma tagata o le malo na i ai pea i le atu Filipaina ina ua uma le taua. O nisi o i latou o Maxine Tate ma se tagata faatoa liliu mai o Jerome Horowitz. Sa la fesoasoani uma e faailoa atu le talalelei i a Aniceta Fajardo. A o fesoasoani e toe fausia le fale o Aniceta i se eria na faaleagaina eni pomu i Manila, sa faasoa atu e Uso Horowitz lona talitonuga fou i a Aniceta ma lana tama teine, o Ruta.

Na maua e Aniceta se molimau ma manao e papatiso, ae e lei faatagaina e le Ekalesia ni papatisoga mo tagata Filipino i lena taimi ona sa leai ni iunite tumau o le Ekalesia i atumotu. Na silafia e Elder Harold B. Lee (1899–1973) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, manaoga o Aniceta ma i lana matafaioi o le taitaifono o le komiti a Fitafita Aoao, na faamaonia ai e Elder Lee le papatisoga o Aniceta. I le taeao o le Eseta i le 1946, na papatisoina ai o ia e fitafita Loren Ferre Aniceta Fajardo ma o lenei ua faailoa ai o le Filipino muamua ua avea ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

O Le Amataga o le Galuega Faafaifeautalai

Ina ua uma le taua, na faatulagaina ni vaega o le Ekalesia i ni nofoaga autu se lua o le militeli Amerika—Clark Air Base ma le Subic Bay Naval Base—a o tulimatai atu e tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai le faatuina o se nofoaga e sili atu ona aloaia o le Ekalesia i le atu Filipaina. I le aso 21 o Aokuso, 1955, sa faapaiaina ai e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972) le atu Filipaina mo le talaiga o le talalelei. O taofiga faaletulafono, e ui i lea, na tuai ai le taunuu mai o faifeautalai seia oo i le 1961.

I le 1960, o Elder Gordon B. Hinckley (1910–2008), a o avea ma Fesoasoani i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na asiasi atu i le atu Filipaina mo ni nai aso: “Sa ou faailoa atu le manatu faapea o le galuega faafaifeautalai o le a … fua tele e pei o isi nofoaga e tele i le lalolagi.”3 O le tausaga na sosoo ai, ina ua mavae le tele o sauniuniga ma galuega taupepa na faia e tagatalotu e pei o Maxine Tate Grimm ma Robert S. Taylor o le Misiona a Saute Sasae Mamao, faapea foi ma ni uo i fafo atu o le Ekalesia, na toe foi atu Elder Hinckley i atumotu e toe faapaiaina le atu Filipaina mo le amataga o le galuega faafaifeautalai.

I le aso 28 o Aperila, 1961, i tua atu o Manila, na feiloai ai Elder Hinckley ma se vaega toaitiiti o tagata o le malo, o tagatanuu o Amerika ma se tasi Filipino e lotu—David Lagman—ma ofoina atu se tatalo faapitoa “o le a i ai le tele o afe o e o le a maua lenei savali ma faamanuiaina ai.”4 O na upu, sa fofogaina mai e se auauna moni a le Alii, e lei umi ae avea o se valoaga.

O faifeautalai muamua e fa—Raymond L. Goodson, Harry J. Murray, Kent C. Lowe ma Nester O. Ledesma—na taunuu i Manila i ni nai vaiaso mulimuli ane. “Na vave lava ona taliaina e Filipino le talalelei,” na tusia e Elder Lowe. “Ina ua filifili le ulu o le aiga e auai i le Ekalesia, i le tele o tulaga, o le aiga atoa o le a auai i le Ekalesia.”5

Ua Alualu i Luma le Ekalesia

Na alualu i luma le galuega i le tulaga lea sa faatulagaina ai loa le Misiona a le atu Filipaina i le 1967. I le faaiuga o lena tausaga, sa 3,193 tagata o le ekalesia i le misiona, o le 631 na liliu mai i le tausaga lava lena. E oo atu i le 1973 ua faateleina le Ekalesia i le atu Filipaina e toetoe lava a 13,000 tagata o le ekalesia. I le aso 20 o Me, 1973, na faatu ai le Siteki o Manila Filipaina, ma o Augusto A. Lim o le peresitene. I le 1974 na vaeluaina ai le misiona, ma fatuina ai Misiona a Filipaina Manila ma le Misiona a Filipaina Cebu City.

I a Aokuso o le 1975, na malaga mai ai Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) i Manila e pulefaamalumalu i le uluai konafesi a le eria i atu Filipaina. O Aokuso o se masina sa matagia, ma na faafaigata ai femalagaaiga mo i latou e o mai mai i fafo atu o Manila. O se pasi na faatumuina i le Au Paia mai le Aai o Laoag toetoe lava a le oo mai, ae na tuleieseina e le Au Paia la latou taavale mai se lua o palapala ma tauanauina le avetaavale ina ia aua le toe foi i tua. O se tasi vaega o le Au Paia na lototetele i le sami saua mo aso faigata e tolu ona pau lava le mea na sili ona taua, e pei ona fai mai ai se tasi o tuafafine, o le vaai ma faalogo i se perofeta soifua a le Atua.

Na toe asiasi atu Peresitene Kimball i le atu Filipaina i le 1980 e pulefaamalumalu i se isi konafesi a le eria, ma sa ia feiloai foi mo sina taimi ma le peresitene o le atu Filipaina o Ferdinand Marcos. O lenei fonotaga na asaina ai le ala mo le Ekalesia na iu lava ina tatala ai se nofoaga autu e aoao ai faifeautalai i le atu Filipaina i le 1983 ma faapaia ai le Malumalu o Manila Filipaina i le tausaga na sosoo ai. I le 1987 o le Eria a Filipaina/Maikolenisia na faavaeina ma lona laumua i Manila.

O ni vaega filifilia mai le Tusi a Mamona sa faaliliuina i le Takaloka i le 1987. O faaliliuga o le Tusi a Mamona ua maua nei i nisi o gagana o le atu Filipaina, e aofia ai le gagana Sepuano.

O Faamanuiaga o le Malumalu

Ia Tesema o le 1980, na auina atu ai e Peresitene Spencer W. Kimball le faatonu o matagaluega o fanua a le Ekalesia i Manila e saili se nofoaga talafeagai mo se malumalu. Ina ua uma ona mafaufauina ni nofoaga eseese, na auina atu loa e le faatonu se talosaga e faatau le 3.5 eka (1.4 ha) i le Aai o Quezon. O le nofoaga e iloa atu ai le Vanu o Marikina, ma o lona tulaga e talafeagai le faigofie ona maua e le toatele o tagata o le Ekalesia. Na faamaonia le talosaga, ma sa faatauina le fanua i a Ianuari o le 1981. Na suia le igoa o le auala i le Temple Drive i le talosaga a le Ekalesia.

Mo le sauniga o le suatiaina o le eleele i le aso 25 o Aokuso, 1982, e ui lava i le taufaamatau mai o se afa, e tusa ma le 2,000 tagata o le Ekalesia na faapotopoto mai itu uma o motu e ala i vaa, nofoaafi, ma pasi. E lei umi ae amata le fausiaina o le malumalu, ma sa saunia e faapaiaina ia Aokuso i le 1984.

Toeitiiti atoa le 27,000 tagata o le ekalesia ma e le lolotu na maimoaina le malumalu a o lei faapaiaina. Na o mai e ui lava ini afa se lua—e na o le 48 itula na va ai—na talepeina atoa le atu Filipaina i ni nai aso talu ai. Na taunuu mai le Au Paia mai itumalo mamao ua vaivai ae sa fiafia. I le tele o tulaga sa faamalosia i latou e ui i nisi auala faataamilomilo e agai mai i Manila aua sa lolovaia auala ma na faaleagaina alalaupapa ona o le tatafe o vaitafe.

Na faagaeetia tagata asiasi i le matagofie o le malumalu, e aofia ai le toatele o Filipino lauiloa. Na saunoa le Tusitala o Celso Carunungan e uiga i “se lagona o le paia, faapea pe a e oo i totonu o le a e fetaiai ai ma lou Foafoa.” Na fai mai Colonel Bienvenido Castillo, o le minisita o Leoleo o Filipaina, o le malumalu o “se nofoaga e mafai ona e mafaufau ai i mea faalelagi ona ua e i ai i se siosiomaga faapena.” E lua ni taupousa na lagonaina faapea o le malumalu “e moni lava o se fale o le Alii.” O Eva Estrada-Kalaw, o se tasi o le palemene a le atu Filipaina, na ia tau atu i le au taiala, “Ou te moomoo o le a outou fausia nisi malumalu iinei.”6

O Peresitene Hinckley, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili i le taimi lea, na taitaia sauniga e faataatia ai le maatulimanu i le Aso Lua, 25 o Setema, 1984. Na mulimuli ai sauniga o le faapaiaga e iva, na faia i le potu selesitila. O nisi e 6,500 o le Au Paia mai le 16 siteki ma itu e 22 i le Eria o le Pasefika na auai i sauniga eseese.

O le taimi lava na maea ai le sauniga mulimuli o le faapaiaga, o Paulo V. Malit Jr. ma Edna A. Yasona na avea ma le ulugalii muamua e faaipoipo i le Malumalu o Manila Filipaina, i le aso 27 o Setema, 1984. O le peresitene muamua o lena malumalu, W. Garth Andrus, na faataunuuina le sauniga o le faaipoipoga.

E tai fia taseni o tagata o le Ekalesia na tutu i laina e faatalitali le mauaina o o latou faaeega paia, e amata i tagata faigaluega i sauniga. Na faaauau pea galuega o le Malumalu i le po atoa seia oo i le aso na sosoo ai.

Na lagona e tagata se manao faateleina e ulu atu i le malumalu. O e na nonofo mamao ese mai Manila na manaomia le ositaulaga o mea e tele e malaga ai i le mamao i vaa po o pasi. Ae na latou o mai pea ma aumai ma i latou tala o le faatuatua ma le naunautai.

Mo Bernardo ma Leonides Obedoza o General Santos, o le alu i le malumalu mamao lava o Manila na foliga mai e le mafai. Ae e pei o le tagata faatauoa na alu ma faatau atu i tagata mea uma na ia te ia e faatau ai le penina tau tele e tasi (tagai i le Mataio 13:45–46), o lenei ulugalii na filifili e faatau atu lo latou fale e totogi ai le malaga ina ia mafai ona faamauina i laua ma le la fanau o se aiga e faavavau. Ina ua uma ona latou faatauina atu lo latou fale ma le tele o a latou meatotino, na mafai ona latou faaputuputu faatasi le aofaiga tonu e totogi ai le pasese i le vaa i Manila mo lo latou aiga e toaiva. Sa popole Leonides ona o le a leai se fale e toe foi atu i ai. Ae na faamautinoa atu ia te ia e Bernardo o le a saunia lava e le Alii. Sa faamauina i latou o se aiga mo le olaga nei ma le faavavau atoa i le malumalu i le 1985. Sa matuai aoga lava taulaga uma sa latou faia, ona sa latou maua le olioli e le mafaatusalia i totonu o le malumalu—le latou penina tautele. Ma le faamaoni i le upu a Bernardo, na saunia e le Alii. I lo latou toe foi mai Manila, na tuuina atu ai e ni tagata masani agalelei ia te i latou ni nofoaga e nonofo ai. Na faaumaina e le la fanau a latou a’oga, ma na iu lava ina maua e le aiga so latou lava fale i se nofoaga fou.

I le aso 18 o Aperila, 2006, na fofogaina mai ai e le Au Peresitene Sili le fausiaina o le Malumalu o Cebu City Filipaina. I le faalogoina o le tala fou, e toatele tagata o le Ekalesia na maligi loimata o le fiafia. “Ua faamanuiaina i tatou ona ua filifilia e le Alii le Aai o Cebu ina ia avea ma nofoaga o le isi malumalu,” o le tala lea a Cesar Perez Jr., le faatonu o Inisitituti o Aoaoga Faalelotu o le Aai o Cebu.

I ni nai masina ina ua mae’a le faapaiaga o le Malumalu o Cebu City Filipaina, na i ai se mafuaaga na toe olioli ai Filipino o le Au Paia o Aso e Gata ai. I le aso 2 o Oketopa, 2010, i le taimi amata o lana saunoaga i le konafesi aoao, na fofogaina mai ai e Peresitene Thomas S. Monson le fausiaina o le Malumalu o Urdaneta Filipaina i Pangasinan.

O Le a Oo Mai le Mea Sili

O loo talavou lava le Ekalesia a Iesu Keriso o Au paia i le atu Filipaina pe a faatusatusa i lona tulaga i isi atunuu, ae o lona taunuuga i le malo o motu e mamalu. Sa ofoofogia le tuputupu ae o le Ekalesia, ma le mea sili o le a oo mai. O Elder Michael John U. Teh o le Fitugafulu, o le Filipino lona lua ua valaauina e avea ma se Pulega Aoao, na faapea mai, “O i matou [Filipino o le Au Paia o Aso e Gata ai] e manaomia le saunia o i matou lava faaleagaga e sili atu nai lo se isi lava taimi muamua ona o le galuega o le a agai i luma pe i ai pe leai sa tatou fesoasoani.”7

E moni lava, a o faagasolo i luma le senituri lona luasefulutasi, o le Ekalesia toefuataiina o le a faaauau pea ona tuputupu ae i le aofai ma le aafiaga a o faateleina pea Filipino o loo taliaina lana savali ma avea o se faamanuiaga i nei tagata filifilia i luga o motu o le sami. Mo Elder Teh ma le Au Paia Filipino, ua “tetele … folafolaga a le Alii ia te i latou o e o i luga omotu o le sami (2 Nifae 10:21) ua faataunuuina nei.

Faamatalaga

  1. Augusto Lim A., i R. Lanier Britsch, ‘Faatuatua, Lelei, Amio Lelei, Faamaoni’: Paionia i le Atu Filipaina,” Ensign, Aok. 1997, 60; Liahona, Fep. 1998, 40.

  2. Augusto Lim, i Gelene Tobias, “Augusto Lim: The Man of Many Firsts,” countrywebsites.lds.org/ph/index.php/dateline-philippines/jubilee-2011.

  3. Tagai ia Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 213–15.

  4. Gordon B. Hinckley, “Commencement of Missionary Work in the Philippines,” Tambuli, Ape. 1991, 18.

  5. Faatalanoaga o Kent Clyde Lowe e James Neil Clark, 3 Set. 2007.

  6. Francis M. Orquiola, “Temple Dedication Rewards Faith of Filipino Saints,” Ensign, Nov. 1984, 107.

  7. Michael John U. Teh, “Scriptures and Spiritual Preparation” [Savali a le Au Peresitene Sili, Me 2011].

Tuputupu Ae o Tagata Auai o le Ekalesia i le Atu Filipaina

1967: 3,193

1970: 13,000

1980: 17,424

1990: 237,000

2000: 373,000

2012: 661,598