2015
Afiafi Faaleaiga—E Mafai Ona E Faia!
Aperila 2015


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Afiafi Faaleaiga—E Mafai Ona E Faia!

Po o a lava foliga o lou aiga, e mafai e afiafi faaleaiga ona faamanuia ma faamalosia ai oe.

Ata
composite of older photo and paint brushes with paint on them.

Ata faasolopito mai le faaaloaloga a le Iunivesite o Polika Iaga; atapue o le atavali na saunia e iStock/Thinkstock

E oo atu se tama i le fale ua vaivai mai se aso umi sa faigaluega ai, ma maua atu le isi vaega o le aiga o tauivi mai foi ma lagona le lelei faapena. O le po o le Aso Gafua, ma ua foliga mai ai ua le mafai ona fai se afiafi faaleaiga. A uma ona faia se tatalo mo se fesoasoani, ona tonu ai lea i le tama ma le tina e faafaigofie. La te faapotopoto faatasi lo latou aiga, usu se pese, ma tatalo faatasi. La te tuuina atu se moligao i tagata taitasi e tutu a o latou faamatalaina se mea na musuia ai i latou talu ai nei. I se potu pogisa, e suitulaga ai e moligao le musumusuga ma taulai mai ai le fanau. A o faasoa ia molimau, ua ulufale mai se lagona manaia o le filemu ma le alofa. E faaiu le po o le aiga ma le lotofaafetai ona sa fai le latou afiafi faaleaiga.

Pe na e iloaina ua 100 tausaga o le poloklama o afiafi faaleaiga a le Ekalesia? Ia Aperila 1915, na faatonuina ai e le Au Peresitene Sili ia le au paia e faataatia ese se po se tasi i vaiaso taitasi mo tatalo faaleaiga, musika, aoaoga o le talalelei, tala, ma gaoioiga. (Tagai i le itulau e 80 mo se vaega mai le tusi a le Au Peresitene Sili.) O loo faaauau pea ona faamanatu mai ia i tatou e perofeta le taua o afiafi faaleaiga. “E le mafai ona tatou lafoaia lenei polokalama musuia-mai le lagi,” na saunoa ai Peresitene Thomas S. Monson. “E aumaia ai le tuputupu ae faaleagaga i tagata taitoatasi o le aiga, e fesoasoani ai ia te ia e faafetaiaia faaosoosoga ia ua soo se vaipanoa o i ai.”1

O ni uiga faaalia nei e teuloto a o e faia le afiafi faaleaiga o se vaega o lou vaiaso.

E faatatau ia te au. “O afiafi faaleaiga e mo tagata uma.” o le saunoaga lea a Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.2 O i tatou uma—faaipoipo pe nofofua, pe i ai se fanau pe leai—e mafai ona tuuto se taimi e faamalolosia ai aiga ma aoao le talalelei.

E mafai ona ou maua se taimi. Ua faatulaga e le Ekalesia le faataitaiga e ala i le faaavanoaina o po o Aso Gafua mai gaoioiga faale-Ekalesia. E mafai ona e faaali atu i le Alii ma lou aiga, e te naunau e tuu se taimi mo mea e sili ona taua.

E mafai ona ou iloa mea e fetaui mo lo’u aiga. Afai e nonofo valavala lou aiga, taumafai e fai se “afiafi faaleaiga i le initoneti” e talanoa ai ma tagata o le aiga pe talanoa foi i luga o le telefoni. Pe i ai se tasi e tuai ona manava mai? Fai se “afiafi faaleaiga” i tafatafa o le falefaigaluega i le taimi o se malologa. Sa faia e se tama ua tetea ma lona toalua se “afiafi faaleaiga” i afiafi o Aso Gafua taitasi, e tusi ai tusi i lana fanau sa mamao le mea e nonofo ai.3 Ia avea faalavefau ma sosia o fatufatuga sili atu.

E mafai ona ou amata i le vaiaso nei. E mafai ona faatulaga afiafi faaleaiga e tusa ai ma manaoga ma tulaga o lou aiga. O ni nai fautuaga masani nei:

  • Amata ma faaiu i se tatalo.

  • Faaaoga musika, e aofia viiga ma pese Peraimeri.

  • Aoao mai tusitusiga paia ma perofeta o onaponei.

  • Faaaofia ai ni gaoioiga faaletino eseese, galuega fesoasoani, ma gaoioiga e taulai i le talalelei mai lea vaiaso i lea vaiaso.

  • Ia fai ma mea fiafia! Fai se taaloga pe fai nai meaai mama.

  • Ia faifai pea. Afai e le mafai ona e faia i le Aso Gafua, vaai se isi aso e fetaui lelei.

Ou te manao i faamanuiaga. Ua folafola mai e perofeta afai tatou te auai i le faatinoina o afiafi faaleaiga, o le a tulai mai faamanuiaga sili: O le a faateleina le alofa ma le usiusitai i le aiga. O le a atiina ae le faatuatua i loto o le autalavou. “O le a maua e [aiga] le mana e tetee atu ai i faatosinaga leaga ma faaosoosoga” o loo siomia ai i latou.4

E ui o le a le atoatoa ni aafiaga o au afiafi faaleaiga i taimi uma, ae o le a faamalolosia lou aiga ma faamanuiaina i au taumafaiga. “O afiafi faaleaiga taitasi, e i ai lava sana faatosinaga i o tatou agaga e pei o se tosi a le pulumu i se atatusi,” na aoao mai ai Elder David A. Bednar, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “E leai se isi mea e mafai ona tulai mai e sili ona mata’ina pe manatua pea. Ae pei ona … galulue faatasi tosi o le vali ma maua mai ai se galuega taulima mata’ina, e faapena foi i lo tatou faia pea lava pea o mea iti, e mafai ai ona tau atu i taunuuga maoae faaleagaga.”5

Faamatalaga

  1. Thomas S. Monson, “Upumoni Tumau mo Taimi Fesuisuiai,” Liahona, Me 2005, 19.

  2. L. Tom Perry, “O Le Mea Lea Sa Aoaoina ai Au,” Ensign, May 1994, 38.

  3. “Afiafi Faaleaiga: Soo se Tele, Soo se Tulaga,” Ensign, Dec. 2001, 42.

  4. I le James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols., (1965–75) 4:339.

  5. David A. Bednar, “Ia Matua Maelega ma Popole i le Aiga,” Liahona, Nov. 2009, 20.