2016
Ko e ʻAukai mo e Lotu maʻa ʻEmá
October 2016


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko e ʻAukai mo e Lotu maʻa ʻEmá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he Feituʻu Kolomuʻa ʻo Tenimaʻaké.

Naʻá ku fakakaukau kuo hoko e meʻa naʻá ma ilifia taha ki aí, hili e tō ki tuʻa hoku ʻofefiné he matapā sioʻatá.

ʻĪmisi
windows in Denmark

ʻĪmisí © iStock/Thinkstock

Naʻe toki foki mai pē hoku fāmilí mei ha mālōlō ʻeveʻeva fakafiefia. Hili e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻá ku tuku ʻema ongo kiʻi tamaikí, ʻa e tokotaha taʻu fā ko Mākisí mo e kiʻi taʻahine taʻu tolu ko ʻEmá, ke na vaʻinga ʻi he loki mohe ʻi ʻolunga homau fale nofoʻanga he fungavaka faá. ʻOku fakaava ki tuʻa ʻa e ngaahi matapā sioʻatá ʻi Tenimaʻake ʻo hangē ha matapā teké. ʻOku meimei ke lokaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi matapā sioʻatá, ka naʻá ma kiʻi fakaava siʻisiʻi pē kinautolu lolotonga ʻemau mālōlō ʻeveʻevá ke ʻea lelei ʻa e loto falé he lolotonga ʻemau mavahé.

Naʻe fakafokifā haʻaku ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hoko ʻi he lolotonga ʻeku fufulu peletí. Naʻá ku lele ki he loto falé ʻo feʻunga mo e lele hifo ʻa Mākisi he sitepú. Naʻá ne kaikaila ʻi heʻene ilifiá, ʻo pehē kuo tō ʻa ʻEma ki tuʻa he matapā sioʻatá—ko ha matapā sioʻata naʻe fute nai ʻe 40 (mita ʻe 12) ʻi ʻolunga ʻi ha saitiuoka sima. Naʻá ku lele hifo ʻi he sitepú, mo toutou kaila pē e hingoa ʻo ʻEmá. Naʻá ku sio ki he tokoto ʻeku kiʻi taʻahiné he simá ʻo hangē kuo maté. Naʻe ʻikai toe ngaue ʻi he taimi naʻá ku fua hake ai iá, peá u fakakaukau kuo hoko e meʻa naʻá ku ilifia taha ki aí. Naʻe fua ia ʻe hoku husepānití, he naʻe muimui ange ʻia au ki tuʻa, pea faingāue leva ki ai.

Naʻe vave aʻu mai ʻa e meʻalele ʻa e falemahakí, peá u fai mo Mākisi ha lotu ʻi he lolotonga e ngāue ʻa e kau tokoni fakafaitoʻó kia ʻEmá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo mau ʻi he loto meʻalele ʻa e falemahakí kātoa ʻo huʻu ki he falemahakí.

Naʻe aʻu vave ange ki he loki fakatuʻutāmakí e kau mēmipa ʻo e fāmilí, ne nau omi ke fakalotolahi mai. Ne foki ʻa Mākisi mo ha niʻihi naʻá ne tokoua ʻaki ki ʻapi, ka u nofo pē au mo hoku husepānití, ʻoku teʻeki ai ke ma ʻilo e tuʻunga ʻo ʻEmá.

Naʻe fāifai pea haʻu ha taha ʻo e kau toketaá, ʻi he hili ha tali lōloa moʻoni, ʻo fakaʻekeʻeke e fakaikiiki ʻo e fakatuʻutāmakí. Naʻa nau pehē ko e tō mei ha faʻahinga māʻolunga pehē, ʻoku angamaheni ʻaki ke ʻi ai ha ngaahi kafo ʻi loto pea siʻi ke toe fai ha moʻui. Naʻe fasi e huinoko ʻo ʻEmá mo lavea hono ʻulú, ka naʻe ʻikai loloto hono ngaahi mamulumulú. Naʻe pehē ʻe he toketaá kuo pau pē naʻe hapo ia ʻe ha ʻāngelo.

Neongo ko e moʻui ʻa ʻEmá ko ha mana, ka naʻe teʻeki ke ne ʻilo ha meʻa tuʻunga he lavea ki hono ʻulú. Naʻe toe faingāue leva hoku husepānití mo ha ongo kaungāmeʻa ofi kia ʻEma. Naʻe talaʻofa ki ai ʻi he faingāue ko iá ʻe moʻui kakato ʻo ʻikai ha palopalema ʻe tuʻuloa pea ʻe hoko ʻeni ko ha aʻusia lelei ki heʻene moʻuí. Naʻá ku ongoʻi houngaʻia lahi fau ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo ongona ʻeku ngaahi tautapa pō kakató.

Naʻe toe ʻā mai ʻa ʻEma ʻi he ʻosi ha ʻaho ʻe fā mei he ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻá. Naʻe ʻaukai mo lotua ia ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ʻe fā ko iá, ʻe ha kaungāmeʻa, kāingalotu ʻo e Siasí, pea mo ha niʻihi kehe. Naʻá ku ongoʻi ne takatakaiʻi au ʻe he ngaahi lotu ʻa e Kāingalotu faivelengá, mo fakamālohia au mo hoku fāmilí. Naʻá ku ongoʻi ne hangē ne ʻōʻōfaki au ʻe he toʻukupu ʻo e Tamai Hēvaní mo fakafiemālieʻi au.

Naʻe fakahoko ʻe homau siteikí ha ʻaukai ʻi he aho kimuʻa pea toki aké. ʻOku mau tui ne ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻemau lotú pea ko e ake ʻa ʻEmá ko ha ola fakahangatonu ia ʻo e ʻaukaí. Naʻe vave e fakaakeake ʻa ʻEmá mei ai. Ne ʻosi ha ʻaho ʻe nima mei ai kuó ne puʻaki ʻene ʻuluaki foʻi leá, talu mei he fakatuʻutāmakí, pea ʻosi mei ai ha ʻaho ʻe hiva kuo fakaʻatā ia mei he falemahakí. Naʻe ʻi ha saliote teketeke ʻi ha uike ʻe nima pea toki kamata hono fakamālohisinoʻí.

ʻOsi nai ha māhina ʻe taha mei he fakatuʻutāmakí, kuo uesia hoku tuʻá ʻi hono hiki takai ʻo ʻEmá. Naʻe lōmekina au ʻe ha ongoʻi vaivai naʻe ʻikai fakaesino pē ka naʻe toe fakalaumālie foki. ʻE founga fēfē haʻaku kei hoko atu hono tokangaʻi iá?

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe taulōfuʻu ʻa e ongoʻi halaia ʻi he ʻikai toe ʻi ai haku iví, ʻo ʻikai ke u toe makātakiʻi. Naʻá ku mavahe mei fale ʻo nofo ʻi ha sea he paʻaké, peá u lotu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi ha houa nai ʻe taha Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku ongoʻi ai hono takatakaiʻi au ʻe he mālohi fakaofo ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe huʻi atu meiate au ʻa e felāngaaki mo e mamahi kotoa naʻá ku fuesiá; naʻe huʻi atu ʻeku ngaahi kavenga mafasiá mei hoku umá ʻi he ʻosi ʻa e lotu ko iá. Naʻe kei teke saliote teketeke pē ʻa ʻEma, pea naʻe toutou faitoʻo hoku tuʻá, ka naʻe fakaivia au ke u hoko atu.

ʻOsi ha taʻu ʻe taha mei ai, kuo lava ʻa ʻEma ʻo lele, kata, fai ha ngaahi talanoa, mo fakakaukau ʻo hangē ha tokotaha taʻu faá.

ʻOku mau ʻilo ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻoku tokanga mai kiate kitautolu mo ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fouá. He ʻikai ke u toe veiveiua ʻi he ngaahi mana ʻokú Ne foaki mai tuʻunga ʻi he lotú, ʻaukaí, mo e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.