2016
Ko e Maʻu Meʻatokoni Fakaʻosi ʻa Melivaá
October 2016


Ngaahi manatú

Ko e Maʻu Meʻatokoni Fakaʻosi ʻa Melivá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

“Te ke fie feinga ke maʻu ʻa e sākalamēnití?” Ko ʻeku ʻeke ange ia ki heʻeku faʻē ne meimei mālōloó.

ʻĪmisi
sacrament with elderly woman

Tā fakatātā ʻe Christopher Thornock

Naʻe moʻui ʻeku faʻeé ʻo aʻu ki hono taʻu 92 pea naʻá ne toki mālōlō pē. Naʻá ne ʻi falemahaki ʻi he pehē ʻe he kau toketaá ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe lava ʻo fai tukukehe pē hano tokangaʻi ia ke ne fiemālie kaeʻoua kuó ne mālōlō.

ʻI heʻemau fai e ngaahi teuteu ke ʻave ia ki ʻapí, naʻe hū mai ki he lokí ha ongo tangata mei ha uooti he feituʻu ko iá peá na ʻeke mai kiate au pe ʻe loto ʻeku faʻeé ke ne maʻu e sākalamēnití. Ne u ʻuluaki talaange, “Sai pē, mālō.” ʻOku faingataʻa ke toe folo ʻe he fineʻeikí ha meʻa. Peá u toe pehē pē, “ʻOua leva pē ke u ʻeke ki ai.” Ne u ʻunuʻunu ofi atu ki hono telingá peá u pehē ange, “ʻOku ʻi heni ha ongo maʻu lakanga fakataulaʻeiki. Te ke fie feinga ke maʻu ʻa e sākalamēnití?” Naʻá ne tali leʻosiʻi kae mahino mai, “ʻIo.”

Hili hono tāpuakiʻí, naʻá ku toʻo hake ha konga mā mei he laulaú, ʻo pakiʻi ha kiʻi konga mā siʻisiʻi, peá u mono fakaalaala atu ia ki hono ngutú. Naʻá ne feinga ke ne lava ʻo lamu ia, peá u fanafana atu ki he ongo tangatá ʻo kole fakamolemole ange ʻi he fuoloá. Naʻá na fakapapauʻi mai ʻoku SAI PĒ ia. Hili e lotu hono uá, naʻá ku toʻo hake ha kiʻi ipu vai siʻisiʻi peá u pukepuke atu pē ki hono loungutú. Naʻá ne inu ha kiʻi maʻanga siʻi pē, ka naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene lava lelei pē ʻo folo iá.

Naʻá ku fakamālō ange ki he ongo tangatá, peá na mavahe atu ki he loki hokó. Naʻe mālōlō fiemālie pē ʻeku fineʻeikí ʻi ha houa nai ʻe taha mei ai.

Hili ha ngaahi ʻaho mei ai, naʻá ku fakatokangaʻi he toki momeniti toputapu ia kuo tuku mai ke u aʻusia mo ʻeku faʻeé. Ko e meʻa fakaʻosi naʻá ne fakahoko ʻi he moʻui ní ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití. Ko e foʻi lea fakaʻosi naʻá ne lea ʻakí ko e “ʻIo”—ʻio ki hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻio ki hono ʻoatu ʻo ʻene feilaulau ko “ha loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (3 Nīfai 9:20), ʻio ki hono toʻo kiate ia ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo fuakava ke manatu maʻu ai pē kiate Ia, ʻio ki hono maʻu ʻa Hono Laumālié. Ko e ngaahi meʻa fakaʻosi ne maʻu ʻe hono loungutú ko e fakataipe ʻo e sākalamēnití.

ʻOku pau ne lelei kiate ia ʻa ʻene maʻu meʻatokoni fakaʻosí! Neongo naʻá ne vaivai ʻaupito ke ngaue pe lea, ʻoku pau naʻá ne ongoʻi longomoʻui ʻia Kalaisi! ʻOku pau naʻá ne ongoʻi houngaʻia ʻaupito ki Hono mālohi huhuʻí mo malavá, ʻa ia naʻá ne fataki ia ʻi he momeniti fakaʻosi ʻo ʻene fononga ʻi he matelié pea fakaaʻu ange kiate ia ʻa e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá.

Fakatau ange ke tau houngaʻia kotoa ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē, koeʻuhí ko e faingamālie ʻoku tau maʻu ke fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakavá pea ke ongoʻi ʻa e fakamolemolé mo e ʻaloʻofá ʻi heʻetau fāifeinga ke hangē pē ko ʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. Pea ʻe toki ʻaonga leva ʻa e maá mo e vaí kiate kitautolu, ʻo hangē tofu pē ko ia ne aʻusia ʻe heʻeku faʻeé, “ʻa ia ʻoku melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē … pea maʻa ange ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku maʻá” (ʻAlamā 32:42).